Karneval zanimljiv etnolozima i muzikolozima

Svirač je najčešće sjedio na stolici u sredini prostorije. Nekada je bio mišnjičar, a poslije harmonikaš. Uz vino su se tu znale prodavati i naranče koje su mladići poklanjali odabranim djevojkama, navodi etnolog Stjepan Sremac

Paški karneval je dio naslijeđene baštine i jedna od tradicija Paga koja se najupornije njeguje. Istraživali su ga mnogi etnolozi i povjesničari jer je, po nekim tradicijskom elementima kao što su pučka drama „Paška Robinja”, Paško kolo, pučki napjevi i ričavac, drugačiji od ostalih karnevala. Svi su ti elementi ostali dio Paškog karnevala, ali se karneval nekada drugačije održavao.
Od zabava po kućama do karnevala na trgu
 – U razdoblju do Pepelnice plesne zabave su se održavale po kućama gdje je postojala pogodna veća prostorija. Plesove su organizirale skupine mladića koje su nazivali sociji. Plesnom zabavom upravljao je kapo balo, kojeg su birali između sebe. Pazio je da u prostoriji vlada red, da plešu samo oni koji su uplatiti ples. Vjerojatno se i zbog manjka prostora plesalo naizmjence, na fermu, po skupinama. Ferma se obično sastojala od tri plesa, a mogla je plesati samo skupina koja je fermu platila. Djevojke su sjedile na klupama uza zid, a muškarci su stajali u jednom kutu i zauzimali najbolja mjesta za trenutak kada će krenuti prema odabranici i pozvati je na ples. Svirač je najčešće sjedio na stolici u sredini prostorije. Nekada je bio mišnjičar, a poslije harmonikaš. Uz vino su se tu znale prodavati i naranče koje su mladići poklanjali odabranim djevojkama, navodi etnolog Stjepan Sremac.
Organiziranje večernjih karnevalskih zabava u obiteljskim kućama i konobama održalo se do sredine 20. stoljeća. Od tada su se karnevalske zabave organizirale na javnim mjestima, primjerice u Vatrogasnom domu, u sportskoj dvorani Doma kulture i u restoranu hotela „Bellewue”. Od prošle godine karnevalske zabave se održavaju u Drugom magazinu, nekadašnjem skladištu soli. Paško kolo se pleše za vrijeme karnevalskih zabava na Trgu Petra Krešimira IV., ali i na večernjim karnevalskim zabavama.
– Dugovječnost zahvaljuje prije svega čvrstoj vezi s pokladnim običajem, kojeg je neizostavni dio. Njime i danas veliko pokladno finale započinje i završava, a sudjeluju svi: stari, mladi, djevojke i žene, bogati i siromašni, domaći i gosti. Djeca ne smiju ulaziti u kolo odraslih, ali je zato za njih ostavljena sredina plesnog prostora, odnosno unutarnji dio gdje vode svoja manja plesna kola. Tradicionalno mjesto održavanja kola je gradski trg, pjaca, gdje se u završnim pokladnim danima znalo u kolo uhvatiti i više od tisuću plesača. Kolo bi započinjali kolovođe i pivaci, a kad je toliko naraslo da se moglo spojiti, zatvoriti, izlazili su iz kola i uokolo pravili red, navodi Stjepan Sremac.
Šime Dešpalj, glazbenik iz Zadra je 1924. godine napisao instrumentalnu glazbu za Paško kolo i od tada se ono izvodi uz pratnju limene glazbe. Tada su u Paškom kolu nastale i neke promjene.
Paško kolo
– Od vokalne pratnje ostao je povremeno tek poziv u kolo u izvedbi dvaju pjevača nedjeljom prije podne. Autor je nastojao glazbu ritamski potpuno prilagoditi plesnom elementu. U tom ritamskom prilagođavanju dogodile su se promjene. Originalna vokalna pratnja je uglavnom dvočetvrtinske mjere, plesni element također, ali je metroritamska struktura koraka šestodijelna i proteže se kroz tri dvočetvrtinska takta. Autor glazbe shvatio je plesni korak kao trodobnu strukturu i glazbu je skladao u odgovarajućoj mjeri i sada su glazbena pratnja i plesni element metrički i ritamski maksimalno usklađeni, navodi Sremac.
Karnevalska događanja najavljuju pjevači pučkih napjeva, a glazbenik Jure Maržić je prvi izradio notne zapise pučkih napjeva.
– Stari paški pučki napjevi po nekim povijesnim izvorima stari su preko šest stotina godina. Jedan dio napjeva pjevao se još u Starom gradu, a jedan dio je nastajao tijekom povijesti do danas. Kolike su umjetničke i folklorističke vrijednosti ovih naših napjeva, pokazuju i mišljenja naših poznatih muzikologa. Nakon nastupa klape „Pag” u Kraljevici na „Večeri u Frankopanu” poznati voditelj dalmatinskih klapa prof. dr. Nikola Buble, profesor na Glazbenoj akademiji u Splitu je izjavio da su sve klape pjevale kvalitetno, ali da su vrhunac svega bili stari paški napjevi. Slično je zapisano u biltenu nakon Drugog susreta muških izvornih grupa iz Hrvatske u Ivanić Gradu, gdje je nastupala i klapa „Pag” i pjevači starih pučkih napjeva. Pohvalu je izrekao Božo Potočnik iz zagrebačkog „Lada” i voditelj „Ladarica”. Većina je poznatih stručnjaka istog mišljenja, navodi Jure Maržić.
Ričavac se održava četvrtkom u ranim večernjim satima. Grupe maškara obilaze ulice, kucaju na vrata kuća, igraju ili pjevaju, a domaćin im daje poklon. Posljednjih godina u ričavcu uglavnom sudjeluju djeca i njima se na poklon daju slatkiši ili voće. Oduvijek je vrijedilo pravilo da maškarane grupe za vrijeme ričavca ne smiju ulaziti u kuću. Ovogodišnji Paški karneval trajat će do 22. veljače i do tada će se održavati subotnje plesne zabave u Drugom magazinu, ričavac, a na Trgu Petra Krešimira IV. će se plesati Paško kolo.