Prije 15 godina smo mislili da nema loših vina

Poruka greške

Deprecated function: The each() function is deprecated. This message will be suppressed on further calls u _taxonomy_menu_trails_menu_breadcrumb_alter() (linija 436 od /opt/nginx-1.17.9/htdocs/zadarskilist.hr/sites/all/modules/taxonomy_menu_trails/taxonomy_menu_trails.inc).
Slika korisnika admin
stankovci_zeljko baradic
Adam VIDAS
ŽELJKO BARADIĆ - Ovogodišnje Vinkovo održava se pod motom "Kvasine više nema ni za lik"

Iduće subote u Stankovcima se održava 15. Degustacija vina Sjeverne Dalmacije Vinkovo 2012. u organizaciji Općine Stankovci. Kako nam je kazao načelnik Željko Baradić, ova godina predstavlja pravi mali jubilej. U međuvremenu je manifestacija, koja je u početku bila smotra vina stankovačkog kraja, prerasla u važno vinsko okupljanje koje je nadraslo granice Zadarske županije.

- Svake godine u ovoj manifestaciji ima nečeg novog i u tom dijelu je ona malo drugačija od drugih. Prošlo je petnaest godina i kroz to vrijeme smo se malo filtrirali, da se izrazim vinskim rječnikom te smo već od prošle godine ušli u projekt da stručni dio ocjenjivanja vodi isključivo struka. Iz godine u godinu popravljala su se i vina te je to tražilo novi i drugačiji angažman. Vina će ocjenjivati enolozi ne samo s ovih prostora, nego i iz Varaždina i Čakovca. Stručno ocjenjivanje će se održati 17. siječnja. No kako je u ovih 15 godina kroz manifestaciju prošlo puno ljudi iz javnoga života: političara, sudaca, odvjetnika, novinara, pjesnika, umjetnika ne želimo ih sad izgubiti ili da budu marginalizirani, jer i oni su dio ove manifestacije. Tako ćemo 10-15 vina, kako se dogovorimo izdvojiti i o njima će svoj sud dati i komisija sastavljena od uglednih osoba iz javnoga života. Stručna će komisija odrediti šampione i dobitnike medalja, otkrio nam je Baradić koji se prisjetio i kako su prije više od 15 godina on i Radoslav Bobanović, tad načelnik Općine Polača, sjeli, popili čašu vina i dogovorili se pokrenuti dvije vinske manifestacije: Martinje u Polači i Vinkovo u Stankovcima.

Manifestacije i usavršavanja

- Nakon što smo se vratili u ovaj oslobođeni prostor iza "Oluje", primijetilo se da je sve nestalo, popaljeno: kuće, vinogradi, maslinici. Trebalo je krenuti od početka i koliko je god to bilo teško, bila je i prigoda za oplemenjivanje proizvodnje vina i okrupnjavanje zemljišta. U ovom potonjem nismo baš uspjeli, ali u proizvodnji kvalitetnih vina jesmo, prisjetio se Radoslav Bobanović.

Održavanje degustacija vina u Stankovcima sve ove godine pratio je i stručni program usavršavanja za vinogradare i vinare, uključivši i studijska putovanja u Njemačku, Italiju i po kontinentalnom dijelu Hrvatske. Za taj dio programa je Općina Stankovci izdvojila dva milijuna kuna.

- Vrijedi spomenuti da je prije petnaest godina među ljudima vladalo mišljenje da nema loših vina. Sva su im bila dobra ili kako bi se kazalo - crno je ka' grom, a žuto isto tako. U stvarnosti bi crno bilo kvasina, mutno, oksidirano, a žutom dovoljno ime govori, jer se nije uopće govorilo o bijelom vinu, nego o žutom. Bilo je teško ljudima objasniti da to nije tako i da od sirovine koju imaju i koja je veoma kvalitetna i u Stankovcima i u Ravnim kotarima, da se od toga može napraviti mnogo bolji proizvod, kazao je Baradić i podsjetio:

- Kad smo prve godine organizirali degustaciju za prostor Općine Stankovci bili smo sretni što se odazvao toliki broj ljudi. Tu su nam se ispunila pozitivna očekivanja, ali je s drugim dijelom priče bilo razočaranje, dakle s kvalitetom, njegom, čuvanjem i proizvodnjom vina tako da nismo mogli vjerovati da je toliko loša kakvoća. Na tom primjeru s prostora Općine Stankovci smo zaključili da ništa bolja situacija nije ni na prostoru Ravnih kotara, ističe Baradić, koji se osvrnuo i na sadašnjost:

Postignuti ciljevi

- Kad danas treba dati ocjenu opravdanosti ove manifestacije može se ukratko reći: cilj je postignut, trud nije bio uzaludan. Ovogodišnju manifestaciju održavamo pod motom "Kvasine nema ni zalik". Posađene su stotine hektara novih vinograda s novim, kvalitetnim sortama i izgrađeno više desetaka obiteljskih podruma sa suvremenom opremom i na tržišta su izašla prepoznatljiva vina ovoga kraja. Konačno je iščezla ona poznata izreka da su Ravni kotari dobri vinogradari, a loši podrumari. S ovom smo je manifestacijom uspjeli izbrisati. To je vrijeme iza nas. U prilog tome ide i činjenica da je u proteklih nekoliko godina više od 80 proizvođača s područja od Paga do Stankovaca pohađalo i uspješno završilo tečaj za vinara podrumara. To je ogroman napredak kojeg u ovom trenutku možda nismo ni svjesni. Važno je da je velika većina proizvođača prihvatila činjenicu da bez znanja nema napretka i da cijeli život treba učiti, naglasio je Željko Baradić.

Porast kakvoće vina na čitavom prostoru Zadarske županije postao je tako neosporna činjenica. To osim stankovačkog Vinkova pokazuje i zadnjih nekoliko vinskih manifestacija u Polači, Benkovcu, Zadru i Nadinu. Nameće se, međutim, pitanje što i kako dalje? Imaju li vina s ovoga područja budućnost, osobito onu tržišnu.

Problem cijene vina

- Teško da će mali vinogradari i vinari moći opstati na tržištu kad sutra uđemo u Europsku uniju. Poruka je vrlo jasna: udruživanje i povezivanje, puno bolji i puno jači marketing. Dosad se nije mogao ni raditi marketing jer se nije imao na osnovi čega, a stalno nas je pratila ta parola da u Ravnim kotarima nema vina. Najprije je trebalo to slomiti - da ima vina i da se može. Tako dolazimo i do još jedne važne sastavnice ovog pitanja. Možda se to neće svima svidjeti, ali mislim da moramo početi proizvoditi jeftinija vina. Znam da je poljoprivredniku, vinaru, uvijek malo. Kada uđete u neke centre, tu u okruženju Zadra i imate na policama dužine i do sto metara vina iz cijelog svijeta: stolnih, kvalitetnih i vrhunskih i s vrlo prihvatljivim cijenama. Ima hotela na području Zadarske županije koji za svoje potrebe u ljetnom razdoblju uvoze na tisuće boca vina iz Australije. Sve to znači da nešto nije u redu ako je vino iz Australije konkurentnije od ovdašnjeg. Cijena će biti izuzetno bitna za uspjeh vinara Ravnih kotara jer najgore što bi nam se moglo dogoditi da sad nakon što smo se naučili, zasadili vinograde, uložili sredstva i počeli proizvoditi kvalitetna vina, da taj sustav zataji na tržištu; da nam vinari ne budu konkurentni i da sve propadne, upozorava načelnik Baradić, a pitanje o budućnosti ovdašnje vinske proizvodnje postavljamo i Radoslavu Bobanoviću:

Uskoro četiri milijuna butelja

- Kvaliteta vina je sigurno napredovala. Vina su pomalo došla i na stol, licencirana ili certificirana i sve ih više ima i u široj potrošnji i javljamo se na tržištu. Druge regije u Hrvatskoj, koje nisu imale sudbinu kao ovaj kraj, i veliki dio Slavonije probile su svoj put, primjerice Istra. Na međunarodnom nastupu se tamo vinari udružuju, iako i tamo svaka kuća ima svoje vino. No kada izlaze na svjetska tržišta udruže se pod kapom Vina Istra i tako su postigli jedan standard. Varaždinska vinarska proizvodnja se, također probila. Mi se javljamo kao novi, s novim vinogradima koji, opet, imaju svoju problematiku u proizvodnji i u količini i zbog mladosti vinograda i grožđa. Danas i mi izlazimo sa 40-50 vina iz ovoga podneblja na tržište. To nisu velike količine. Po mom računu ako 2013. godine bude četiri milijuna butelja, to će biti velika stvar, uključivši i Badel s njegovih 100 ha. Izlazimo, dakle, na tržište i očito je da izlazimo individualno, što nas u ovim startnim pozicijama ne koči toliko, s obzirom na količine vina. Nedavno sam bio u obiteljskoj vinariji u Francuskoj koja proizvodi 55 milijuna butelja, dok mi svi zajedno ne možemo još četiri, ali sutra ćemo imati značajnije količine. Tad će ta naša četiri milijuna biti interesantna i to u zajedničkom nastupu na našoj obali i u unutrašnjem tržištu. Vjerujem da s obzirom na podneblje možemo proizvesti mnogo bolje i mnogo kvalitetnije crno vino nego naš unutrašnji dio. Možda je to i stvar ukusa, ali je sigurno da ćemo se mi nužno morati udružiti. Počeli smo s Vina Liburnia, kao udruga, no to je neprofitna asocijacija koja svakako može animirati, međutim, morat će se pojaviti i jedna proizvodna asocijacija koja će objedinjavati sva naša vina i s našim vinima krenuti na tržište, istaknuo je Bobanović koji podsjeća da proizvodne organizacije pripomaže i EU sa svojim pristupnim, odnosno strukturnim fodnovima i to u startu organiziranja i sa značajnim iznosom.

- Koliko sam upoznat, uskoro slijedi još rigorozniji zakon o vinu nego što je sada, jer se vino uistinu uzima kao hrana. Nema više mućkanja i bućkanja. Osim toga idemo u sustav OPG-a koji će se da bi išta konzumirali iz fondova EU, ali i domaćih fondova koji potpomažu, morati registrirati u porezni sustav ili dohodovni porezni sustav da bismo mogli dobiti poticaje i iz toga se razvijati. Na žalost u tom dijelu poticaja nismo iskoristili puno toga, a nije uvijek bilo u pitanju naše znanje, nego u velikom dijelu administrativne barijere, imovinska neriješenost, prostorni planovi, situacije u kojima ne možete ništa graditi ukoliko vam sve ovo nije usklađeno, tu smo još na početku i tu smo ove dvije tri godine pretpristupnih fondova trebali bolje pripremiti, a nismo, naglasio je Bobanović.

Nedostupno običnom čovjeku
- Mi se u Dalmaciji busamo da je ovo područje odličnih vina, maslinova ulja i ribe. Kvalitetna riba je u restaurantu 400 - 500 kuna, boca vrhunskoga vina 200 kuna minimalno, a boca ulja na tržištu 100 kuna. I mi sami sebi govorimo da bi mali čovjek trebao to što više konzumirati, jer je to zdrava hrana. A upravo tu zdravu hranu "mali čovjek" ne može konzumirati, jer je to nenormalno skupo, istaknuo je Željko Baradić.
Otvaraju se tržišta Rusije i Kine
- Sve se više otvara i tržište Kine, iznimno interesantno. Moramo priznati da i mi imamo neke pozive, ali još smo mali. Za udruživanje još se nije postigao konsenzus uvažavanja te smo još na početku. Isto tako i rusko tržište u čemu, je inicijator i naša Županija i Gospodarska komora, kao i Hrvatska poljoprivredna komora kao i od našeg dijela proizvođača vina. Čine se koraci da bismo se mogli organizirano pojaviti na tim tržištima, kaže Radoslav Bobanović.
Nekada i danas

Kakvo je bilo stanje nekada, najbolje svjedoči anegdota koju nam je ispripovijedao Željko Baradić:

- Na prvoj degustaciji u Stankovcima, nakon što smo mi organizatori, članovi komisije i gosti, završili posao i sjeli za večeru, doslovce se nije imalo što piti i morao sam otići u trgovinu i kupiti nekoliko boca vina i to iz unutrašnjosti države. Danas, međutim, u istim tim trgovinama nalazi se više desetaka vina s područja Sjeverne Dalmacije i to nam najbolje govori o napretku koji je ostvaren, kazao je Baradić.

Zašto PZ Maslina i vino nije sudjelovala na VINCRO-u?

Radoslava Bobanovića smo upitali kako to da PZ "Maslina i vino" u studenome nije sudjelovala na manifestaciji VINCRO u Polači.

-PZ "Maslina i vino" će ove godine izići sa 15-16 tisuća litara, a 2014. sa 50-60 tisuća litara i to je značajna asocijacija koja Boga moli da se događaju ovakve manifestacije kojima bismo mi mogli biti ne samo sudionici nego ih i materijalno potpomoći. Mi, međutim, lani nismo bili nazočni jer smo spoznali da će se program održavati u Biogradu. To jednostavno nije to jer ova manifestacija treba biti u Polači gdje je i poniknula pa bilo to pod šatorom, u štali ili u slami. Poanta ovakvih manifestacija i jest u tome da se proizvođači susretnu sa strukom, da se zna zašto je netko pobijedio, a još i više da onaj koji je, primjerice, odbačen, zna zašto je odbačen. Nadalje, nema ni govora o tome da mi opstruiramo VINCRO, jer na njemu nismo ništa osvojili, budući da smo 2010. osvojili prvu nagradu. Nismo je došli preuzeti u Biograd, ne imamo nešto protiv Biograda, naprotiv, nego smo mišljenja da ova manifestacija treba biti degustacija mladih vina i održavati se u Polači odakle je i potekla, kazao je Bobanović.

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno