NOVI VITRI PUŠU Prava indeksacija razvijenosti zadarskim otocima širom otvara put prema EU fondovima

Otočni sabor je u prosincu u Zadru održao tematski sabor na temu „Položaj i status hrvatskih otoka, provedbom novog Zakona o otocima“. U razgovoru s predsjednikom Otočnog sabora, Denisom Barićem, saznajemo kako je zadovoljan jer je većina bitnih prijedloga prihvaćena i uvrštena u novi Zakon o otocima.
– Zakon je na snazi od početka godine, a provedbu očekujemo u drugoj polovici ove godine, u lipnju, jer sljedeće što Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU i Ministarstvo pomorstva i prometa trebaju jest u roku od 180 dana, donijeti nekoliko pravilnika, a jedan od njih vezan je i za nama najvažniju – indeksaciju, kazao je Barić dodavši kako im je od prijedloga gotovo sve prošlo, pa tako i onaj za subvencioniranu vodu za gospodarstvenike.

Povoljniji paušal za iznajmljivače
Također, Barić je naglasio kako se u roku do 180 dana treba donijeti i pravilnik o izboru otočnih koordinatora, zatim u ovoj godini doći će i do izmjene Zakona o linijskom obalnom pomorskom prometu, jer u novom Zakonu o otocima stoji da svi otočani na svim linijama imaju povlastice za prijevoz, i s vozilom i bez njega.
– Do kraja godine sve jedinice lokalne samouprave moraju donijeti godišnje programe i mora se donijeti nacionalni program razvoja hrvatskih otoka, dodao je Barić.
Sa zakonom je zadovoljan. A zadovoljan je i s usvojenim prijedlogom radne skupine, a to je da će se provedba zakona ubuduće odvijati kroz pravilnike.
– Pravilnike možete promijeniti u roku od 24 do 48 sati, a zakon je ipak puno veća procedura za izmjene. Tako da će se od sad one bitne odluke i izmjene (u slučaju mogućih nedostataka i sl.), odvijati putem pravilnika, pojasnio je Barić.
Što se tiče indeksacije, Barić kaže kako su u Zakonu o otocima već napravljene kategorije. To još uvijek nije ona „prava“ otočna indeksacija, ona se očekuje u narednih 180 dana. Ali ono što Barić naglašava što je još važnije je to da je u Zakon o otocima ušlo da su zadarski otoci, odnosno svi otoci koji pripadaju jedinicama lokalne samouprave na kopnu, prepoznati kao specifična područja kojima će se pridodati i prava indeksacija razvijenosti.
– To znači da će grad Zadar od sada morati još više voditi računa o svojim o otocima i otočanima, te o ulaganjima u iste, a to će se i pokazati na prvoj sjednici Gradskog vijeća kada se bude raspravljalo o poreznoj politici i paušalu za iznajmljivače, kazao je Barić dodavši kako smatra da bi sve jedince lokalne samouprave, koje pod sobom imaju otoke zakonom klasificirane kao specifična područja, na njih trebale implementirati povoljniji paušal no što je bio do sada.

Brodovi koji plove i u vremenskim neprilikama
Osim paušala, promjenu indeksacije otočani će osjetiti po pitanju dobivanja sredstava iz EU fondova.
– Najvažnije je da će svi otočani koji do sada nisu prolazili na natječajima za fondove Europske unije, bez problema moći doći do sredstava. To su natječaji na kojima je uvjet bio velik broj bodova po indeksu razvijenosti, pa bi otočani umjesto 10 bodova, dobivali 3, jedino zato što su pripadali gradu Zadru. Po novoj indeksaciji, OPG-ovcima, gospodarstvenicima i svima onima koji se javljaju na bilo koje natječaje, a kod kojih je uvjet indeksacija razvijenosti, to će sada biti povoljnije, pojasnio je Barić.
Zimski period za otoke i otočane dosta je težak, puno teži nego na kopnu. To se najviše osjeti po pitanju starijeg stanovništva koje prevladava na otocima i koje zimi, zbog slabe zdravstvene zaštite, odlazi na kopno kod svojih obitelji.
– Liječnici s jednog pokrivaju još dva otoka, i često zbog teških uvjeta ne mogu doći na otok na kojem im je druga ambulanta. Također ono što se također pokazuje kao izrazito nepovoljna okolnost zimi na otocima, posebice pučinskim (Premuda, Ist, Molat, Dugi otok,…), je odsječenost od kopna zbog čestih nepovoljnih vremenskih uvjeta zbog kojih brodovi i trajekti ne voze, istaknuo je Barić dodavši kako su to problemi koji se u budućnosti mogu riješiti eventualno nekakvim adekvatnijim brodovima koji i pod težim uvjetima mogu nesmetano ploviti.

Devet zaključaka
Na tematskom saboru Otočnog sabora pod nazivom „Položaj i status hrvatskih otoka, provedbom novog Zakona o otocima“ doneseno je devet zaključaka. Temeljem donošenja novog Zakona o otocima i njegove primjene od 01.01.2019. godine potrebno je donijeti nekoliko pravilnika temeljem Zakona o otocima i potrebna je promjena nekih drugih zakona koji se trebaju prilagoditi Zakonu o otocima.
1. Vrednovanje razvijenosti otoka temeljem otočnih razvojnih pokazatelja – to je pravilnik s kojim se određuje otočni indeks razvijenosti za svaki naseljeni otok. Otoci koji su razvrstani kako je navedeno u čl: 13 stav 1 Zakona o otocima trebaju imati sva prava kao što je navedeno u čl: 36 stav 1 Zakona o regionalnom razvoju i Zakonu o potpomognutim područjima u Republici Hrvatskoj.
2. Pravilnik o načinu ostvarivanja naknade troškova prijevoza vodonoscem i/ili autocisternom i razlike do pune cijene vode – u tom pravilniku se mora staviti mogućnost fizičkim osobama da kod potrošene godišnje osigurane kvote vode za ljudsku potrošnju, mogu kupiti potrebne količine vode po cijeni koja je jednaka cijeni vode koju plaća ista kategorija korisnika u mjestu iz kojeg se voda isporučuje.
3. Pravilnik o načinu provođenja mjera i aktivnosti Programa „Hrvatski otočni proizvod“ – potrebno je uvrstiti financijsku pomoć otočnim proizvođačima koji dobiju oznaku HOP-a za njihove analize proizvoda koje su potrebne za dobivanje oznake.
4. Otočni koordinator – fizička osoba koju zapošljava regionalni koordinator treba biti osoba koja živi otok tijelom i duhom. U izboru otočnog koordinatora ne bi se smjelo isključiti otočane kao zainteresiranu javnost prema izboru osobe o kojoj će ovisiti razvoj i budućnost njegovog otoka.
5. Prilagodba Zakona o poljoprivredi sa Zakonom o otocima – prema otocima iz čl: 10 i 13 Zakona o otocima u Zakonu o poljoprivredi omogućiti prava na korištenje plavog dizela – oko površine poljoprivredne zemlje za moguću gradnju poljoprivrednih objekata na istim.
Pitanje zaštite otoka i otočana od alohtone divljači, za opstanak i održivu poljoprivredu i stočarstvo na otocima.
6. Prilagodba Zakona o prostornom uređenju sa Zakonom o otocima – izmjena odredbi čl:45 stava 3 ZPU koji određuje širinu prostora ograničenja zaštićenog obalnog područja mora u pojasu kopna i otoka u širini od 1000 metara od obalne crte te članka 48a ZPU kojima se propisuje površina potrebna za planiranje gradnje i rekonstrukcije zgrada u prostoru ograničenja od najmanje 3 ha, odnosno 1 ha. Ove odredbe nisu primjerene područjima geografskih ograničenja kao što su veliki broj otoka u Republici Hrvatskoj te diskriminiraju vlasnike nekretnina u izvršavanju njihovih vlasničkih prava.
7. Implementacija Direktive Vijeća EU 2006/112/EZ o posebnim porezima kao kompenzacija za prirodne nedostatke i trajne demografske poteškoće u hrvatsko zakonodavstvo
8. Poštivanje Zakona o obalnom linijskom pomorskom prometu i koncesijskog ugovora od strane brodara koji imaju potpisane ugovore o koncesijama na državnim linijama s Agencijom za obalni linijski pomorski promet.
9. Izjednačavanje cijena 1nm s 1 km autoputa.