DOK LJUBUJU VUKOVI KOLJU SAMO NAJBOLJA GRLA Ovce Tomislava Petešića iz Poljica završile u bazenu!

Poruka greške

Deprecated function: The each() function is deprecated. This message will be suppressed on further calls u _taxonomy_menu_trails_menu_breadcrumb_alter() (linija 436 od /opt/nginx-1.17.9/htdocs/zadarskilist.hr/sites/all/modules/taxonomy_menu_trails/taxonomy_menu_trails.inc).
Slika korisnika mkvanja
Naša stručna suradnica otkriva zašto u prosincu, dok traje lov, ima više šteta od predatora nego u siječnju i veljači
Autor: 
Stado Tomislava Petešića bilo je u ograđenom pašnjaku, ali ograđenom električnim pastirom. Sigurno ste pomislili, to je hvale vrijedno. E nije! Nije, zato što je mreža samo i metar visoka. Tu visinu može bez muke i zbuckani pas preskočiti. Još jedna nezgodna stvar je bila na pašnjaku, bazen pun vode od oborina prethodnog kao i istog dana, te su ovce završile u bazenu. Zašto vukovi kolju dok psi laju i lovci pucaju?
U SIJEČNJU I VELJAČI - Za vrijeme ljubavi i zavođenja vukovi su manje zainteresirani za lov

Analize štetnih događaja na domaćim  životinjama nanesenih od strogo  zaštićenih divljih svojti ( vuk,  poskok) po mjesecima tijekom godine pokazuju da su  siječanj i veljača mjeseci sa  konstantno - najmanjim štetama. Tako je bilo i u prošloj  2020 -oj.  Od ukupno 199  prijavljenih štetnih događaja u  našoj Županiji  oko 30- ak se  odnosilo na ugrize poskoka, a  sve ostale na vuka.
Za ovakav intenzitet šteta  postoje brojne činjenice, ali i  još brojnije pretpostavke.
Naime, različite interesne  skupine imaju različita tumačenja, a najprihvatljivije je  da su mjeseci siječanj i veljača  vrijeme ljubavi i zavođenja, te  su vukovi manje zainteresirani za lov. Ako ipak krenu u lov  to je zbog fiziološke potrebe, a  ne iz zabave i u tom slučaju  usmrćuje uglavnom jedno grlo. Biraju najbolje.


 Na udaru vitalne,  bremenite i ojanjene  ovce

U lov kreću prije svega na  divljač, najčešće divlje svinje i  kada im lovina izbjegne, a na  putu se nađu domaće životinje ne izigravaju “lupi dobrića” nego se rukovode instinktima, poglavito ako su grla vitalna, skaču i propinju se  zbog čega većina ovaca i koza  strada jer im vrat ostane  izložen, na dohvat predatoru,  osobito kada su u brstu a to su   upravo mjeseci siječanj i  veljača.
Jednako tako to su mjeseci  kada je veći dio ovaca, a osobito koza u visokom stadiju  bremenitosti i radi toga tjelesno teži, što ih usporava u bijegu pred vukom.
Veliki dio ovaca je u siječnju  ojanjen, a tu se također javlja  problem jer mladunčad ostaje  u staji, a instinkt majke - dojilje je vuče mladima. Stoga,  nastoji pronaći način da se iskrade iz stada i ispred očiju  pastira. Kada joj to uspije nerijetko postane plijen predatora koji je već ranije snimio  situaciju i naravno da ne će  propustiti priliku.


 Pucnjava lovaca,  lavež  pasa i slučaj na Otavcu

Također, u siječnju još uvijek traje lov koji je krenuo u  prosincu. Lovci, pucnjava, lavež lovačkih pasa, s druge  strane lavež pastirskih pasa, te  vika pastira uznemiri sve životinjske stanovnike, od poljskog miša do srndaća.
Upravo je prosinac stoga,  mjesec koji pastiri jako teško  doživljavaju. Zbog odjeka  pucnjave i laveža pasa pokrenu se sve divlje životinje, naravno i vuk. On nije svjestan  da nije gonjena životinja, ali  bježi što dalje od pucnjave.  Dok tako bježi prema Otavcu  naiđe na Goranove koze, pun  adrenalina usput ih precizno  hvata za vrat, nakolje ili usmrti, ne jede.
To nije farsa jer sam i sama  jedan slučaj doživjela na  Otavcu  - brdo između Popovića i Brguda.
 

Potraga za usmrćenim  kozama Gorana Zrilića

Uzorni ovčar /kozar Goran  Zrilić (52) bio je sa svojim  kombiniranim stadom na navedenom području 18. prosinca, kada se na istom odvijala akcija lovaca. Stado (150  ovaca i 50 koza) se  od silne  buke razdvojilo na više strana  u gusto obraslim  krškim  pašnjacima i nije mu preostalo drugo nego da što prije sakupi blago i put kuće.
Kod kuće odmah uoči jednu kozu krvava vrata.
Sumnjivo mu to pa  broji i  potvrđuje sumnju, još dvije  nedostaju. Vraća se s ocem i  majkom tražiti, ali opet se  čuje pucanje pa prekidaju potragu, ne daj Bože da metak  zaluta.U 16.00 sati me zove,  pronašao je jednu usmrćenu  kozu. Idemo slobodno, nema  lova.
Sutradan u 11.00 ponovni  poziv, pronašli su i drugu, na  vrhu Otavca 400 m nv. Dok se  krećemo prema vrhu, lovci su  ispod, u jednom trenutku se  okrenem unazad i ugledam  srnu kako skače prema nama.  Primjećuje nas i nestaje među  smrikama. Žao mi prestrašene srne, ni ona ne zna da  nije gonjena, a opet ko zna šta  bi napravili psi da je uoče.


 Pokolj usred zaseoka  ispod Nadinske glavice

Samo dva dana kasnije poziv iz Nadina. Oštećenik je Ivica, odnosno njegova kćerka  Andrea Škara iz Škabrnje. Stado je na njihovom posjedu ispod  Nadinske glavice, točno  ispod vinarije Šime Škaulj, dakle usred zaseoka.
Od četrdesetak ovaca i desetak mladunčadi stradalo je  petnaest grla, sva mladunčad  ( od 1 do 3 dana starosti).
Zašto i Kako !?Usrid zaseoka! To su bila pitanja mještana. Odgovor je dijelom definiran naprijed rečenim a dio koji nedostaje je u načinu poduzetih mjera zaštite domaćih  životinja koje je vlasnik dužan  poduzeti. Ukoliko u stadu nema pastira i pastirskih  obučenih pasa vuk će vrlo  spretno  iskoristiti priliku i usmrtiti i /ili naklati takvu životinju. Jednako spretno iskoristiti će vuk i nepovoljne vremenske prilike, tmurno nebo i  južinu, ali i buru. U takvim  prilikama predator instinktivno napada i samo usmrćuje, a  koristi i smanjenu pozornost  kako pastira tako i blaga.


 Neodgovarajuća ograda  odgovara vuku

U ovom napadu predator je  iskoristio upravo sve prilike,  počevši od vremenskih promjena do poduzetih mjera  zaštite. Zapravo, poduzete  mjere su bile neprimjerene i  kao takve najvjerojatnije doprinijele većem stradavanju  nego da ih uopće nije bilo.  Naime ograda u kojoj je stado  boravi tijekom noći je, sa dvije  strane od pletene farmerske  žice visine 160 cm, a sa druge  dvije strane je kameni suhozid  na više mjesta obrušen. Ispred  žičane ograde bio je mladi  pas, križani tornjak- na lancu.  Zamislite, na lancu. To je kao  da nosi natpis “ evo me “.  Čudom da je samo ogreban  jer takvi psi ostaju bez glave.
Jednako tako u ograđenom  malom prostoru i ovcama je  kretanje, a kamoli  bijeg ograničen. Osim toga jedan dio tek  ojanjenih nastoji zaštiti mlado, a drugi dio visoko bremenit i težak za sprint pred nagonima vuka.
Da je ograđeni prostor u  svim dijelovima bio prema  propisu vuk ne bi mogao  preskočiti, a s druge strane da  nije bilo takve ograde ovce bi  pobjegle na otvoreni prostor i  ma kakav lovac bio ne bi mogao usmrtiti toliki broj u kratkom vremenu.


 Ovce od straha  skočile  u  bazen

Veoma slična situacija dogodila se na drugi dan Nove  godine  u Poljicama, a  oštećenik je bio Tomislav Petešić.
Njegovo je stado također bilo u ograđenom pašnjaku, ali  ograđenom električnim pastirom. Sigurno ste pomislili, to  je hvale vrijedno. E nije! Nije,  zato što je mreža samo i metar  visoka. Tu visinu može bez  muke i zbuckani pas preskočiti. Još jedna nezgodna  stvar je bila na pašnjaku, bazen pun vode od oborina prethodnog kao i istog dana, te su  ovce završile u bazenu,  srećom samo dvije, dok je jedna mlada izbjegla bazen ali je  teško naklana. Sreća je također da se ovaj događaj, za  razliku od Nadinskog, zbio u  ranim popodnevnim satima i  da je vuk ometen u svom djelu za razliku od Nadinskog koji se zbio u ranim jutarnjim  satima kada se najčvršće spava i nema ga tko omesti.  Omeo ga je pas ali i on je zaradio ogrebotine na glavi.

 

Prijavljivanje štete i očevid

Oštećenik je dužan bez odgađanja štetu prijaviti vještaku, koji po  mogućnosti odmah treba obaviti očevid, pogotovo u ljetnim mjesecima.
Ako iz bilo kojih razloga to nije moguće oštećenik je dužan izvršiti  zaštitu lešine  od zvijeri i ptica - lešinara. Očevidnik se ne može temeljiti samo na fotodokumentaciji trupla već je potrebna i osnovna  razudba, tj. otvaranje i pregled ugriznih rana radi utvrđivanja zašto  je životinja završila smrću. Jednako tako potrebno je izvršiti vanjski  pregled životinje: kondiciju, postmortalne promjene, pregled kože i  prirodnih otvora i pripadajuće sluznice. Postmortalne promjene su  bitan čimbenik na osnovu kojeg se utvrđuje starost lešine. Kod postmortalne rane rubovi su blijedi, ravni i pravilni, a kod zaživotnih  rana rubovi su zakrivljeni, otečeni i neravni. Nakon 24 sata leš je  hladan, a zgrušavanje krvi nastupi već nakon 3 sata ( hemoliza 12 –  24 sata ).
Nakon nekoliko dana, ovisno o vanjskim temperaturama dolazi do  dekompozicije – raspadanja leša: autolize, truljenja, gnjilenja, saponifikacije i mumifikacije, a tada je teško utvrditi uzrok smrti.

 

NAKNADA ŠTETE

Pravo na nadoknadu štete ostvaruje se temeljem dokaza o vlasništvu ili posjedu.  
Ako oštećenik ima državnu potporu nad stradalim grlom stoke, ne gubi potporu i ima pravo i na naknadu štete  ako u roku od 15 dana od obavljenog očevida dostavi kopiju potvrde o obavljenom očevidu najbližoj ispostavi  Agencije za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu  i ruralnom razvoju.
Broj čuvara ( pastira ) i pasa ( pastirskih pasa čuvara) u odnosu na veličinu stada
Do 25  grla -  jedan pastir
Od 26 do 100 grla  - jedan pastir i jedan pastirski pas čuvar
Od 101  do 150  grla jedan pastir i 2 psa ( barem 1 pastirski pas čuvar)
Od 151  do 200 grla jedan pastir i 3 psa ( barem 1  pastirski pas čuvar)
Od 201  do 300 grla jedan pastir i 4 psa ( barem 2 pastirska psa čuvara)
Od 301  do 500 grla jedan pastir i 5 pasa ( barem 3pastirska psa čuvara)
Od 501 grla dva  pastira i  više od 5 pasa ( barem 4 pastirska psa čuvara)
ODŠTETNI CJENIK
Za usmrćenu ovcu / kozu iznos naknade je 600,00 kn
Za bređu ovcu  800,00 kn
Za bređu kozu 1.000,00 kn
Za ovan / jarac 800,00 kn
Za janje /jare  700,00
GOVEDA
-          Bređa krava –6.000,00 kn
-          June  - 3.000,00 kn
-          Tele do 1 mjesec starosti 1.500,00 kn
-          Tele od 1 do 6 mjeseci 2.500,00 kn
-          Bik  - 5.500,00 kn
-          Govedo  - 5.000,00 kn
MAGARCI
-          Magarac -  1.800,00 kn
-          Bređa magarica  -2.000,00 kn            
-          Pule – 1.200,00 kn
-          Mazga /muka – 2.600,00 kn        
-          KONJI
-          Konj – 3.500,00 kn
-          Bređa kobila  - 4.000,00 kn
-           Ždrijebe – 2.000,00 kn
PAS
-          Pas s rodovnicom i položenim  IPO-om – 3.000,00 kn
-          Pas s rodovnicom – 2.000,00 kn
-          Pas čuvar stada , bez rodovnice  - 1.500,00 kn
-          Pas bez rodovnice -  700,00 kn
ZA OZLIJEĐENE ŽIVOTINJE.
-          Pas, ovca, koza – 250,00 kn
-          Govedo, konj, magarac, svinja – 350,00 kn
Ako su troškovi liječenja i /ili veterinarske usluge veći od iznosa naknade štete, odobrava se povrat troškova  prema dostavljenom računu, ali ne većem od visine iznosa za usmrćenu životinju. Ako ozlijeđena životinja ugine  odobrava se razlika u cijeni za usmrćenu životinju.

Kategorija: 
Ocjena: 
Prosječno: 3 (1 glasova)