Ponavljanje razreda skupo i bez učinka

Hrvatska je sa stopom od 0,7 posto među zemljama s izrazito malim brojem ponavljača. U Norveškoj, Islandu i Lihtenštajnu provodi se automatizam za prelazak u viši razred
Ponavljanje godine u osnovnoj školi je skupa i neučinkovita mjera. Većina ponavljača ne uspije sustići neponavljače, a obrazovani rezultati ponavljača dugoročno su često slabiji od rezultata koje postižu loši učenici koji nisu ponavljali godinu. Pokazuje to istraživanje koje je provela mreža Eurydice u 31 državi, svim članicama Europske unije, te Norveškoj, Islandu, Lihtenštajnu i Turskoj.
U predgovoru istraživanju povjerenica Europske komisije za obrazovanje, kulturu i mlade, Androulla Vassiliou, piše da “u nekim obrazovnim sustavima do 25 posto učenika ponavlja godinu, dok se u drugima to rijetko događa. Stopa ponavljanja godine puno je viša kod djece koje dolaze iz socijalno ugroženijih društvenih skupina”. Istraživanje bi trebalo pripomoći EU u provedbi strategije kojom bi se do 2020. godine broj djece koja prerano napuštaju školovanje smanjio sa sadašnjih 14,4 posto na najviše deset posto i na temelju istraživanja trebalo bi razraditi daljnje strategije.
Negdje ponavljača 22 posto
Velike su razlike u broju ponavljača od države do države. U najvećoj grupi zemalja broj ponavljača nije velik – od jedan posto u Italiji, 1,9 posto u Poljskoj i Slovačkoj, do 3,9 posto u Estoniji. Međutim, postoji grupa zemalja u kojima je broj ponavljača doista visok. U Nizozemskoj i Portugalu barem jedan razred u osnovnoj školi ponavljalo je 22,4 posto učenika, u Luksemburgu 22,2 posto, u Belgiji, u školama na francuskom jeziku 22 posto, a u Francuskoj 17,8 posto. U Hrvatskoj je prema podatcima Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta u školskoj godini 2009./2010. na kraju godine negativno ocijenjeno bilo 2.676 učenika što je 0,7 posto, iz čega se može zaključiti da Hrvatska spada u srednjoeuropsku skupinu zemalja u kojoj je broj ponavljača izrazito malen.
U gotovo svim zemljama predviđena je zakonska mogućnost ponavljanja godine u osnovnom obrazovanju. Iznimka su Norveška, gdje se u viši razred prelazi automatizmom, takorekuć ista je situacija i na Islandu, u Bugarskoj nema ponavljanja godine od prvog do četvrtog razreda, Lihtenštajn također provodi automatizam za prelazak u viši razred. Hrvatski zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi navodi da u viši razred prelaze učenici koji imaju prolazne ocjene iz svih predmeta. No, postoji i iznimka pa tako u viši razred može prijeći učenik od prvog do trećeg razreda osnovne škole koji je negativno ocijenjen iz jednog predmeta.
Neindividualni pristup
Saborska zastupnica SDP-a Marija Lugarić smatra da zasad ne treba slijediti norveški i slične primjere koji onemogućavaju ponavljanje razreda u osnovnoj školi. Naime, obrazovni je sustav u Hrvatskoj zasad nedovoljno individualan i nedovoljno individualiziran za tako nešto, smatra Lugarić. U slučaju ponavljanja razreda, bez obzira na sve negativne posljedice po učenika, on ipak uspijeva usvojiti neka elementarna znanja, što u slučaju automatskog propuštanja u viši razred, uz ovako postavljen sustav, ne bi bilo moguće. O takvom rješenju može se porazmisliti, ali učiniti to u sadašnjem sustavu bilo bi opasno preskakanje koraka, smatra Lugarić.
 

Ponavljači u Europi (postotak)

!< Hrvatska 0,7
Italija 1
Poljska 1,9
Estonija 3,9
Francuska 17,8
Luksemburg 22,2
Nizozemska 22,4
Portugal 22,4