Najveći dio uštede “platit” će zaposleni u državnoj upravi i javnim službama

Najveći gubitnici su zaposleni u javnom sektoru na kojima se štedi čak dvije milijarde kuna i poljoprivreda koja ostaje bez trećine poticaja, doduše manje od prvobitno planiranog. Subvencije su srezane i HŽ-u za više od pola milijarde kuna

U samo desetak  dana “srušio” se Vladin plan  da državnu potrošnju u odnosu na prošlu godinu smanji  za 4,6 milijardi kuna i da proračun u ovoj godini bude  117,6 milijardi kuna. Umjesto toga  državni će proračun,  predložila je Vlada na  jučerašnjoj sjednici,  biti  težak 118,8 milijardi kuna,  što  znači da je potrošnja za  3,4 milijarde kuna manja nego lani. Ministar financija  Slavko Linić  ustvrdio je da je  potrošnja zapravo manja za  četiri milijarde kuna,  ali da se  u rashode moralo “uvesti” i   oko 600 milijuna kuna koje  Hrvatska planira dobiti iz europskih fondova što povećava  potrošnju, ali ne i deficit jer je  riječ o financiranju iz posebnih izvora koji nisu kredit nego nepovratna pomoć.
Objasnio je ministar i kako  je proračunski rez pao sa 4,6  milijardi kuna na četiri milijarde kuna. U Vladi su  odlučili potrošiti dodatna  sredstva na aktivnu politiku  zapošljavanja i naknade za  nezaposlene, programe regionalnog razvoja, a povećan je   je i iznos koji će dobiti poljoprivreda.
Otplata starog duga
Najveći dio uštede, gotovo  dvije milijarde kuna, “platit”  će zaposleni u državnoj upravi i javnim službama, jer im se  smanjuju dodaci na plaće, koji su u pojedinim slučajevima  iznosili i 30 posto, raskidaju  se ugovori na određeno vrijeme, a smanjuje se i prekovremeni rad. Vlada u tom  planu nije dirala u prava iz  kolektivnog ugovora, ali  visoki izvor iz Banskih dvora  poručuje da će, ukoliko se  ministarstva ne budu držala  uštede na dodacima, na red  doći i prava iz kolektivnih  ugovora.
Najveći gubitnici u ovom  proračunu su i poljoprivrednici kojima se subvencije  smanjuju za trećinu, odnosno  817 milijuna kuna, te Hrvatske željeznice kojima su subvencije i pomoći iz proračuna  srezana za više od pola milijarde kuna. 
Tako smanjenu potrošnju  Vlada planira pokriti s  gotovo  109 milijardi kuna prihoda,  pa će minus u državnoj blagajni biti 9,9 milijardi kuna,  što znači da će proračunska  rupa u odnosu na prošlu godinu  biti manja za oko 5,5  milijardi kuna. Uz  sredstva za  pokrivanje tog minusa država  u ovoj godini mora pronaći  i   9,25 milijardi kuna za otplatu  starog duga, pa je Vlada predložila da joj Sabor da ovlast  da se zaduži za 18,85 milijardi kuna.  Izvanproračunski korisnici, poput Hrvatskih voda ili HC-a, mogu se  zadužiti za još 2,681 milijardu kuna.  Vladin je plan da se  zaduženje u jednakim iznosima obavi na inozemnom i  domaćem tržištu. Na inozemnom tržištu planira se izdati  obveznica od najmanje milijardu eura, ali u Vladi zasad  ne žele govoriti o tome kad će  to točno biti i na koje će se  tržište ići po novac. Već danas  Vlada će  se na domaćem  tržištu zadužiti za 700 milijuna eura kroz trezorske zapise, a očekuje se da će kamata biti oko pet posto.
Razvojno i humano
Ministar Linić najavio je i  to da će država oko dvije milijarde kuna zaraditi od privatizacije,  pa se za taj iznos  može smanjiti potreba za zaduživanjem. Plan je prodati  Croatia osiguranje, a u Vladi  nam je potvrđeno da će  država u toj osiguravateljskoj  kući zadržati samo 25 posto  dionica, dok će u Hrvatskoj  poštanskoj banci prodati cijeli udio.
Premijer Zoran Milanović  zaključio je da  proračun koji  donosi njegova Vlada prije  svega realan i štedljiv, a  osim  njega i Linića na Vladi nije  govorio nijedan drugi ministar, pa je ova sjednica, za razliku od prošle kad je bilo  koškanja među članovima  Vlade, prošla mirno.
– Štednja sama po sebi nikada nije bila dovoljna niti je  glavna komponenta u razvoju. Trenutačno moramo štedjeti kako bismo se mogli kvalitetnije razvijati. Godinama  smo slušali da je proračun  razvojan i socijalan. Ovaj ima  ambiciju razvoja i zaštite  onih kojima je najteže i u  tome je smislu human, ali je  prije svega realan, pojasnio je  premijer. Najavio je da će Vlada  svoj plan obvezne srednje  škole realizirati tako da ga  financijski potpomogne, pa  će se kroz amandmane u proračun dodati i sto milijuna  kuna za financiranje prijevoza učenika.
Više vjerskim zajednicama 
Ured za socijalno partnerstvo, kao što je i najavljeno,  ukida se. Tako je proračunom  za funkcioniranje tog Ureda u  prva dva mjeseca ove godine  izdvojeno 153,5 tisuće kuna.  Međutim, iako bi ured u kojem je trenutno zaposleno  dvoje radnika na neodređeno  i četvero na određeno vrijeme  formacijski trebao prijeći u  resorno ministarstvo rada, na  stavki tog ministarstva nisu  planirana nikakva sredstva za  posao koji je do sada obavljao  Ured. Primjerice, za sustav  mirenja u radnim sporovima  ove godine ne planira se niti  jedna kuna, dok je lani za to  izdvojeno 83,5 tisuća kuna.  No, novoosnovani državni  ured za trgovinsku politiku,  državnu kasu koštat će 15,5  milijuna kuna.
Za vjerske zajednice  država će ove godine izdvojiti  oko dva milijuna kuna više,  odnosno ukupno 272,7 milijuna kuna. Najveći dio tih  sredstava odnosi se na financiranje Ugovora sa Svetom  stolicom koji će proračun  koštati kao i lani – 245 milijuna kuna.  S druge strane,  kroz obrazovni resor Vlada  planira gotovo upeterostručiti potporu Hrvatskom  katoličkom sveučilištu. Lani  je u proračunu za to  sveučilište planirano 1,19 milijuna kuna dok je ovogodišnji plan čak 5,7 milijuna  kuna.

Komadina: HŽ mora zbrinuti pet tisuća prekobrojnih radnika

Iz Vlade poručuju i to da HŽ  više neće moći koristiti subvencije za isplatu plaća, te da se  konačno moraju odvojiti i prodati djelatnosti koje nisu osnovne, poput primjerice ugostiteljstva. Resorni ministar pomorstva, prometa i veza Zlatko  Komadina kazao je nakon sjednice Vlade da u HŽ-u ima oko  pet tisuća radnika viška “koje  treba zbrinuti” u procesu restrukturiranja.
– Nikada ne bih rekao otkazi.  Oni koji su bez posla moraju dobiti po zakonu sva  prava, rekao je Komadina. Objasnio je da je HŽ-u  od  17 tisuća radnika prema projekcijama, samih ljudi iz  HŽ-a, višak čak pet tisuća zaposlenih. Napomenuo je  da je HDZ-ova Vlada godišnje u HŽ  prelijevala dvije  milijarde kuna iz proračuna, ali da nije bilo strukturnih promjena.
– Na žalost, godine ubacivanja državnog novca bez  provođenja restrukturiranja dovele su do ove situacije, zaključio je Komadina.

Jovanović: Dodatak na staž bit će zakonski reguliran

Prosvjetarski dodatak na plaće od tri, pet, sedam i  devet posto neće se ukinuti, a nevažeću uredbu  prema kojoj se on isplaćuje od 2003. godine zamijenit će odgovarajuće zakonsko rješenje. Ministar  obrazovanja Željko Jovanović pozvao je jučer sindikate da u najskorije vrijeme dogovore model zakonskog reguliranja te uredbe, a pri tom riješe i neke  sporne dodatke po drugim osnovama, kao što su  uvjeti rada, prijevoz i drugo.
– Sa zadovoljstvom mogu reći da smo postigli  odličan dogovor po kojem nikakvog smanjenja osnovne plaće neće biti – poručio je Jovanović sindikalcima koji su se oštro pobunili protiv najavljenog  rezanja plaća koje bi, zajedno s drugim dodacima  mimo kolektivnog ugovora, proračunu donijelo uštedu od dvjestotinjak milijuna kuna. Njegov će resor u  ovoj godini raspolagati s 320.742.423 kuna manje  nego lani, što je smanjenje za 2,70 posto.
LJ. B. M.