Sve pustija City Galleria…

Puno ljudi nam govori da vole doći ovamo jer smo blizu centra grada i da im je žao da sve skupa izgleda ovako kao što izgleda. Šteta je, šteta. Jer ipak ovo je jedna prava zgrada, a ne hangar. I to zgrada s potpisom Nikole Bašića, arhitekta svjetskog glasa, govori Mirjana

Slaba kupovna moć, jaka konkurencija, a prije svega stihijsko otvaranje trgovačkih centara, zatvaraju krug glavnih krivaca za sve veći broj opustjelih poslovnih prostora u City Galleriji na Relji.
Trgovački centar u blizini centra grada otvoren prije točno deset godina kao da je već na izdisaju. Tužno je gledati njegove hodnike pune praznih izloga, tek obložene bijelim papirom i s tek pokojim prolaznikom. Situacija je posebno loša u tzv. starom dijelu centra.
– Dogodi se da cijeli tjedan u popodnevnoj smjeni u trgovinu uđe ukupno troje ljudi i to onih koji ne namjeravaju ništa kupiti! Strašno! Možda cipele još nekako i idu, ali konfekciji ne pomažu niti najsenzacionalnija sniženja, priča nam trgovkinja u jednoj trgovini s malo ekskluzivnijom ženskom odjećom koji se nalazi u prizemlju starog dijela City Gallerije.
Tužno i neprivlačno
Da bi sve izgledalo još tužnije i neprivlačnije, uokolo ove trgovine zatvoreno je nekoliko poslovnih prostora pa kupce iz ovog dijela zgrade vjerojatno otjera i dojam opće obamrlosti.
Tako u susjednoj trgovini cipela čujemo gotovo identičnu priču. Dok je kafić u blizini bio otvoren, ovuda je bilo još koliko-toliko “muvinga”. Sada se tijekom cijele smjene dogodi da kroz trgovinu prođe pet ljudi.
– Ovdje radim od otvorenja prije deset godina. Promet je sve gori. Iz godine u godinu lošije. Sad je jako loše, a bit će i totalno loše, pesimistična je jedna prodavačica cipela na prvom katu starog dijela centra.
Prodavačica Mirjana u trgovini pokraj s dječjom odjećom potvrđuje da je i kod nje prodaja sve slabija.
– Ovdje sam sedam godina i promet je sigurno barem 70 posto manji nego u početku. Među nama, malim privatnim trgovinama s dječjom odjećom i opremom opstaju najuporniji. Što se ovih velikih tiče, njima je još i gore. Evo, Magma čiji je Turbo limač, propada, a zatvara se i Prenatal… Ne znam, ne piše nam se dobro, govori naša sugovornica.
Samo u najbližem susjedstvu ove trgovine zatvoreno je pet ili šest poslovnih prostora, a prema Mirjaninom mišljenju, ovakva situacija u City Galleriji rezultat je svega pomalo – nesposobnosti vodstva centra, neimaštine i konkurencije.
– Puno ljudi nam govori da vole doći ovamo jer smo blizu centra grada i da im je žao da sve skupa izgleda ovako kao što izgleda. Šteta je, šteta. I to velika. Jer ipak ovo je jedna prava zgrada, a ne hangar. I to zgrada s potpisom Nikole Bašića, arhitekta svjetskog glasa, govori Mirjana.
Praznim hodnicima prolazimo prema novom dijelu City Gallerije otvorenom prije nepune tri i pol godine. Tu je situacija, vjerojatno najviše zahvaljujući zelenoj tržnici i prostranim kafićima u zatvorenom prostoru, doduše, nešto bolja.
Ipak, i ovaj je dio zahvatio “sindrom izloga u bijelom papiru”.
 Nedostaje čvrsta strategija
Opustjeli izlozi velikog prostora u kojem je bio smješten Esprit izgledaju gotovo sablasno, a u neposrednom susjedstvu su i ispražnjeni prostori Techno maxa… U prizemlju su već zatvorene neke trgovine s dječjom opremom, a na izdisaju je i Prenatal s kojega “vrišti” natpis “Totalna rasprodaja, zbog zatvaranja”
– Sad kad je sniženje promet je dobar. Ali prekasno, rezignirano je konstatirala jedna trgovkinja u ovoj trgovini dječjom odjećom.
Predsjednik Udruženja obrtnika Zadar Mladen Malta kao krivce za sudbinu City Gallerije, ali i Poluotoka, uz gospodarsku krizu detektira i stihijsko otvaranje velikih trgovinskih centara.
– U Zadru definitvno ima previše trgovina svih vrsta. Grad ove veličine ne može apsorbirati toliko toga i logično je da se onda mnoge trgovine, mnogi poslovni prostori zatvaraju. No za to nisu krivi sami trgovci, već nedostatak jedne čvrste strategije razvoja grada. Nedostaje, dakle, strategija kojom bi se točno reklo koliko i kakvih trgovina treba Zadru. Potrebna je neka strategija, neki dokument kojim bi se na neki način ograničila trgovačka i uslužna djelatnost, a potaknula proizvodnja, rekao je Malta.
On za ilustraciju navodi podatak da je krajem 2011. godine na području koje pokriva Udruženja obrtnika Zadar (oko 75 posto teritorija Zadarske županije), bilo registrirano 3.506 obrtnika. U evidenciji za kraj 2010. godine zabilježeno je 3.549 aktivnih obrta, što znači da su u godinu dana ugašena 43 obrta. Posebno velik pad dogodio se s 2008. na 2009. godinu. Naime, dok je krajem 2008. na zadarskom području bilo 3.907 obrta, godinu kasnije u evidenciji ih je samo 3.668. Dojam je još puno gori kad sadašnje brojke usporedimo s krajem 2005. godine kada je na evidenciji bilo 4.213 obrta. To bi značilo da je na zadarskom području od prosinca 2005. do prosinca 2011. ugašeno 707 obrta!