Uvodi se Čačićev POS plus

Država će preko svoje Agencije za pravni promet i posredovanje nekretninama (APN) kroz desetak dana objaviti poziv za nastavak dodjele bespovratnih subvencija građanima za kupnju prvog, novog stana – najavio je za HRT ministar graditeljstva, Ivan Vrdoljak. Subvencionirat će se, dodao je, prodaja oko 500 stanova, što je tek ispunjavanje “kvote” prethodne Vlade, ne i Vrdoljakovo, ranije najavljivano, moguće intenziviranje programa.
Prošle je godine, naime, Vlada Jadranke Kosor preko APN-a dodijelila subvencije za 1.454 stana od ukupno planiranih oko 2.000. Vrdoljak je po preuzimanju ministarstva od Branka Bačića istaknuo kako je riječ o dobrom programu, kojeg će nova Vlada nastaviti, moguće, i u većem opsegu. U kriznom proračunu, međutim, novaca za još više subvencija nije pronađeno, no Vrdoljak priprema neke druge projekte. U prvi plan dolazi program njegovog stranačkog šefa, Radimira Čačića, POS plus program, kojeg je Čačić Vladi Jadranke Kosor predložio u prosincu 2009. godine, a ona ga je odbacila.
“Namjera je intenzivirati Program poticane stanogradnje, POS, budući da je zadnjih godina gotovo zanemaren. U planu je izrada izmjena i dopuna Zakona o društveno poticanoj stanogradnji, s ciljem pokretanja programa POS plus”, stoji u odgovoru Ministarstva, bez navođenja detalja. Kako je POS plus prije nešto više od dvije godine predstavio Čačić, za razliku od “običnog” POS-a, on podrazumijeva prodaju gotovih stanova na tržištu, tako da država preko APN-a kupuje stanove od investitora, a građani onda kupuju od APN-a, po, za Čačića, povoljnijim uvjetima. Najviša cijena takvog stana bila bi 1.665 eura kvadratu, pri čemu bi kupac morao priložiti i učešće od 20 posto od cijene stana. Preostali dio cijene osigurala bi država preko APN-a i poslovne banke, kreditom. Kao i u postojećem modelu POS-a, država bi osigurala 198 eura po kvadratu stana, odnosno 25 posto etalonske cijene građenja. Tako bi, HNS-ova je stara-nova zamisao, investitori prodali stanove, bankama bi se omogućio povrat kredita od investitora, a građani bi “lakše i brže došli do stana”. Kamata bi bila oko pet posto.
Koliko si građana, uz učešće od 20 posto, može priuštiti ovaj model, pogotovo što je njegova cijena za 50 posto veća od prosječne cijene prodanog, običnog POS stana, a i približna prosječnim cijenama na tržištu općenito, tek će se vidjeti, kao i to hoće li POS plus uopće biti istovjetan onome kojeg je Čačić već ranije predstavljao.

Banke drže cijene visokima

Gradnja običnih POS stanova, od lokacijske do uporabne dozvole, koji bi u većem opsegu značajno smanjili cijenu kvadrata na tržištu, državi, pored ovoliko neporodanih gotovih stanova, očito nije prioritet, a pitanje je koliko će banaka pristati i na ovaj, novi, POS plus program. Banke su, javna je tajna, pravi vlasnici neprodanih stanova, cijene drže visokima, i ne moraju posustati dok god imaju novaca. Neprodane su stanove uknjižile u svojim bilancama, što znači da bi spuštanjem cijene bilancu pokvarile.

Neki stanovi teško će naći kupca

“Gospodarski je oporavak uvjet oporavku građevinskog sektora. Važno je, međutim, reći da su i sami investitori ponekad neoprezno ulazili u investicije. Točno je da na tržištu ima neprodanih stanova, ali je i vrlo vjerojatno daće neki od njih i nakon izlaska iz ove globalne gospodarske krize teško naći kupca jer su, jednostavno, loši – bilo da se radi o lošim projektima, lošim lokacijama ili lošoj kvaliteti gradnje”, zaključuju u Ministarstvu graditeljstva.