Petak, 29. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

19 C°

U tri mjeseca zadarski obrtnici izgubili 400 radnih mjesta

Autor: Damir Maričić

13.02.2013. 23:00
U tri mjeseca zadarski obrtnici izgubili 400 radnih mjesta

Foto: Zvonko KUCELIN



Najveći broj radnih mjesta izgubljen je u ugostiteljstvu i turizmu, odnosno trgovini


Broj zaposlenih u obrtu i slobodnim profesijama u Hrvatskoj u prosincu je zaustavljen na 200.500, dok ih je svega tri mjeseca ranije bilo 207.600, što znači da je izgubljeno 7.100 radnih mjesta.
Samo u odnosu na studeni smanjio se broj zaposlenih u obrtu za 2%.
Pad broja zaposlenih zabilježen je u 17 područja djelatnosti i kreće se od 0,5% (opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša, ostale uslužne djelatnosti) do 4,9% (građevinarstvo). Porast broja zaposlenih zabilježen je u dva područja djelatnosti (poslovanje nekretninama – za 3% i djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi – za 0,2%).
Uspoređujući broj zaposlenih po županijama, pad je zabilježen u svim županijama i kreće se od 1,1% u Gradu Zagrebu do 3,9% u Koprivničko-križevačkoj i Ličko-senjskoj županiji.
U Zadarskoj županiji u listopadu je bilo 10.214 zaposlenih u ovim djelatnostima, dok je kraj 2012. dočekalo 9.804, što znači da je ovdje u tri mjeseca izgubljeno 410 radnih mjesta. U obrtima koji se bave proizvodnim djelatnostima (oko 935) i poljoprivredom (oko 610) smanjenje je simbolično. Začudo niti u građevini gdje je oko 1.000 zaposlenih nije došlo nego do svega 10 izgubljenih radnih mjesta, što je bitno bolje od nacionalnog trenda. Trgovina ih je od 1.500 izgubila 100. Ugostiteljstvo i turizam je s više od 1.800 palo na 1.600, jer je evidentno ovo pazdoblje (uključujući i siječanj i veljaču) njima najgore. U poslovanju nekretninama, istina sa svega 32 zaposlena pod obrtom, sada ih je 34.
Od 88.160 obrta koliko ih po posljednjem izvješću Državnog zavoda za statistiku imamo u zemlji, Zadarska županija upisuje 4.808. Usporedbom s ostalim područjima Hrvatske više je obrtnika (i slobodnih zanimanja) u Zagrebu sa 16.500, Splitsko-dalmatinskoj županiji sa 11.000, Primorsko-goranskoj županiji 9.277, Istri 7.355 i Zagrebačkoj županiji 5.544. Zadarska županija time ostaje šesta obrtnička sredina u zemlji što je bitno bolje od položaja Zadarske županije u većini drugih statističkih, a posebice gospodarskih iskaza.