Ruže i porazna statistika o zlostavljanju žena

Slika korisnika anamarijabilan
DVIJE PROSLAVE: Valentinovo u režiji Turističke zajednice i Antifjake
Naravno, lijepo je dobiti ružu, nemam ništa protiv iskazivanja ljubavi, pogotovo kada ona ne ovisi o datumima, no ponavljam - ovo što su napravili aktivisti Antifjake mi se puno više sviđa, zaključuje gospođa Vulić
Vedran SITNICA
Ruže su brzo podijeljene

Dan sv. Valentina, popularno Valentinovo ili praznik zaljubljenih, slavio se i u Zadru. Centralna događanja bila su organizirana na  Narodnom trgu koji je jučer ujutro svjedočio dvijema potpuno različitim  "proslavama". S jedne strane, ako gledamo iz pravca mosta, na desno,  štand je postavila Turistička zajednica Grada, a nasuprot njih, na lijevo,  okupili su se aktivisti kluba studenata i studentica sociologije zadarskog  Sveučilišta - Antifjake. Na raskošno uređenom štandu TZ-a dijelile su se  ruže, a glazbu je puštao DJ Mate Kokić, birane romantične skladbe poput nenadmašnog evergreena Ornelle Vanoni "L'appuntamento" (op. a -  sastanak) ili, pak, "Carusa" Lucia Dalle, a tko je htio mogao je i donirati  novac za neku od humanitarnih akcija, kako su nas to informirali.  

S druge strane trga dijelili su se letci o poraznim statistikama kada je u  pitanju zlostavljanje žena, ne samo ono fizičko, kako je to navedeno u  letku, već i na niz drugih načina. 

Bitnije progovoriti o stvarnim problemima

- Žele li žene doista ruže, čestitke i bombonijere jedan dan u godini, a  da im se ostatak godine grubo krše prava, retorički su se upitali aktivisti  Antifjake u svom letku i nabrojali niz stravičnih podataka o situaciji po  tom pitanju. 

- Svaka treća žena u svijetu tijekom svog života je bila žrtva silovanja ili  fizičkog nasilja. U Hrvatskoj pak, iako svjedočimo brojnim slučajevima  nasilja prema ženama, kako od strane nasilnika, tako i od strane društva  i institucija, Konvencija Vijeća Europe o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji doživljava nevjerojatan otpor kod dijela javnosti i na desnom političkom spektru, kao da rodno uvjetovano nasilje u Hrvatskoj nije problem. Nadalje, iako je još 1978. godine u Hrvatskoj pravo na pobačaj legalizirano, 40 godina kasnije neokonzervativne  inicijative zajedno s hrvatskom Katoličkom ckvom i ekstremnom političkom desnicom ponovno pritišću da zakon bude restriktivniji. Istovremeno Ministar zdravstva Milan Kujundžić nije se htio izjasniti tko sjedi u  radnoj skupini za novi zakon, čime je građanima uskratio pravo na informacije, samo je dio materijala u letku koji se dijelio na Narodnom trgu. 

Upitali smo nekoliko slučajnih prolaznika što misle o Valentinovu i  dvijema potpuno različitim proslavama. Nena Vulić drži da je proslava  Antifjake daleko prikladnija.

- Drago mi je da su nešto tako osmislili jer smatram da je bitnije progovoriti o stvarnim problemima s kojima se žene susreću, a ne slaviti izmišljene kapitalističke praznike kako bi što više trošili. Naravno, lijepo je  dobiti ružu, nemam ništa protiv iskazivanja ljubavi, pogotovo kada ona  ne ovisi o datumima, no ponavljam - ovo što su napravili aktivisti Antifjake mi se puno više sviđa, zaključuje gospođa Vulić. 

I druga žena nam je dala gotovo identičan odgovor. 

Antivalentinovski nastrojena

- Ja sam antivalentinovski nastrojena iako mi suprug uvijek uzme neku sitnicu. Što se mene tiče, i može, ali i ne mora. Smatram da je Valentinovo izmišljeno da nam se izvuče novac iz novčanika. Bitnije je napraviti nešto korisnije pa mi se ova akcija Antifjake definitivno više sviđa,  naglašava Ivana Magaš.

Slaže se i Marijan Maroja koji je stava da je Valentinovo jedan uvezeni  blagdan koji se u nas nikad nije slavio.

- To je jedan uvezeni običaj, no pošto je blagdan ljubavi neću mu se  protiviti, kroz smijeh priznaje Maroja i dodaje da mu se stoga druga akcija obilježavanja Valentinova mnogo više sviđa. 

- Antifjaka nam ukazje da mi kao društvo imamo velikih problema sa  zlostavljanjem žena, zlostavljanjem u obitelji i izvan obitelji. A protiv toga se moramo boriti i to kroz školstvo i odgoj, tu odgojnu komponentu  koju smo nažalost izgubili u obrazovnom sustavu, zaključuje Maroja. 

U letku koju su dijelili aktivisti Antifjake moglo se pročitati i to kako  nasilnici u Hrvatskoj dobivaju sramotno male kazne dok se žrtve dodatno traumatizira kroz proces suđenja te kako se svake godine za nasilje u  obitelji prijavi između 1.400 i 2.000 kaznenih djela s tim da su u oko 80  posto slučajeva žrtve žene. 

- Još stravičniji je podatak da se godišnje u Hrvatskoj ubije između 22 i  45 žena, a to i do čak 65 posto počine sadašnji ili bivši partneri ili supruzi. Stoga ne želimo ruže, bombonijere i čestitke, želimo pravosuđe koje  uistinu štiti žrtve nasilja i društvo koje nasilje ne tolerira. Ne želimo jedan dan u godini biti mažene i pažene, želimo svaki dan u godini biti sigurne i slobodne, poručuju aktivistice Antifjake.

 
Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno