U Velom Ižu otkriven nadvratnik s glagoljskim natpisom

U Velom Ižu u siječnju 2019., prigodom početka radova na  staroj obiteljskoj kući vlasnika Davora Švorinića u “Mihovilovom dvoru“,  u predjelu Velog Iža zvanog Galija, otkriven je kameni nadvratnik (prag)  s četiri glagoljska slova (Č H O D) što u brojčanoj vrijednosti znači godina 1685. Nadvratnik je dug oko 2 m, a visok oko 30 cm, od domaćeg kamena (“živac“) kakav se vadio na otoku i koristio u gradnji kuća. Slova su  prilično velika (oko 15 cm) i vrlo pravilno isklesana u uglatoj glagoljici.  Vrata s nadvratnikom sada se nalaze u zidu unutar kuće, u prostoriji koja  je nekoć bila dnevna soba (“tinel“), ali je prije proširenja kuće krajem 18.  i poč. 19. st. bio zapravo vanjski zid s ulaznim vratima.
Glagoljski natpisi na zadarskim otocima 
Poznato je da su svećenici glagoljaši u Dalmaciji često na pragovima  svojih obiteljskih kuća dali isklesati natpis s godinom izgradnje kuće.  Vlasnik Davor Švorinić složio se da se u dogovoru s Mjesnim odborom i  župnim uredom u Velom Ižu ovaj vrijedni kulturno-povijesni spomenik  izvadi iz zida i preda na čuvanje Župnom uredu sv. Petra i Pavla u Velom  Ižu, gdje će se čuvati zajedno s drugim kamenim i pisanim glagoljskim  spomenicima ovoga mjesta i tako biti dostupan javnosti.
Za ovaj se nadvratnik s glagoljicom znalo samo da postoji, što je zabilježio pokojni glagoljaš i veloiški župnik don Vladislav Cvitanović u svojim znanstvenim radovima o glagoljici na zadarskom području koja su  objavljivana 1950-ih i 1960-ih godina, međutim, bio je prekriven žbukom i nitko ga nikada nije vidio. Tek po predaji se znalo da negdje u kući  postoji i sada je prvi put otkriven. U Velom Ižu je inače od 14. do 20. st.  zabilježeno ukupno 137 svećenika glagoljaša, od koji je 11 prezimena  Švorinić upravo iz ove kuće. Ovo je drugi glagoljski kameni spomenik  pronađen u Velom Ižu u zadnjih 17 godina. Godine 2002., u konobi obitelji pok. Vjeka i Antice Šegota (nadimkom “Brdovi“) pronađen je oveći  kameni nadvratnik s glagoljskim natpisom s isklesanih 16 glagoljskih  pismena i godinom 1635. Najstariji glagoljski kameni natpis za kojega se  zna, nalazio se u Vlasanovom dvoru (obitelj Letinić), ali je nažalost izgubljen negdje u betonu dvorišta 1950-ih godina. Imao je natpis: ČHZD D.  MIHELE LETINIST CI(ni)A (1609. učinio don Mihovil Letinić). Najstariji  glagoljski natpis u kamenu na otoku Ižu nalazi se na preslici-zvoniku crkvice sv. Roka i to kurzivno slovo "R", 7 cm visok iz 1600. godine (Vladislav Cvitanović, Glagoljski i latinski spomenici u Velom Ižu, rukopis).
Na zadarskim otocima, u 34 mjesta nađeno je preko 260 glagoljskih  dokumenata, najstariji na Olibu iz 1456. Nađeno je i preko 20 glagoljskih  natpisa u kamenu (od 15. do 17. st.), najviše na Olibu, Pašmanu, Tkonu,  Salima i Žmanu. 
19 tiskanih glagoljskih misala i časoslova
Upravo je Veloižanin don Vladislav Cvitanović uvijek isticao da je područje Zadarske nadbiskupije najglagoljskije u Hrvatskoj. U Velom Ižu se  još 1444. godine spominje svećenik Juraj pok. Pavla Jurišića iz Iža "de littera sclava" (slavenskoga pisma, tj. glagoljaš). Veloiška crkva čuva i 19 tiskanih glagoljskih misala i časoslova. Glagoljica ovdje živi i u 20. i u 21. st.  Tako je na spomen-ploči koja je postavljena u podnožje križa na brežuljku Mali Opaćac iznad mjesta 2001. godine, glagoljicom napisano: “Mali  Opaćac“, a na novopodignutoj kapelici sv. Ante Opata 2015. godine postavljen kameni glagoljski natpis “Sveti Ante, moli za nas“. Veloiška župna  crkva je jedna od rijetkih crkava u Hrvatskoj koja još čuva i izvorno glagoljaško pjevanje i staroslavenski jezik u liturgiji. O glagoljici, glagoljaškoj pismenosti i bogoslužju snimljena je i televizijska emisija magazina “Alpe-Dunav-Jadran“ 2010., a o glagoljaškom pjevanju Velog Iža izašla  je i multimedijska monografija 2013. godine.
Glagoljica kao najstarije slavensko i hrvatsko pismo, svećenici glagoljaši i glagoljaško bogoslužje u crkvama Dalmacije i Istre imaju neprocjenjivu vrijednost u očuvanju identiteta, svijesti i kulture Hrvata na Jadranu, upravo na području gdje je višestoljetna venecijanska i talijanska  uprava trajno provodila politiku odnarođivanja, što je kulminiralo i talijanskom fašističkom okupacijom naše obale u Drugom sjetskom ratu.  Kada jedan narod stoljećima nema vlastite države, vlastitih škola, plemstva i vojske, kao što je to bio slučaj s Hrvatima na Jadranu preko pola  milenija, jedini nositelj identiteta i samosvojnosti bilo je najvećim dijelom upravo glagoljaštvo. I ovaj novootkriveni kameni glagoljski spomenik u malom otočkom mjestu Velom Ižu spada u dragocjeni dokumenat  naše nacionalne kulture i žilave trajnosti na ovim našim nemirnim jadranskim žalima.