Petak, 29. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

14 C°

TORNJACI I HRVATSKI OVČARI TJERAJU VUKOVIMA STRAH U KOSTI

Autor:

13.03.2009. 23:00
TORNJACI I HRVATSKI OVČARI TJERAJU VUKOVIMA STRAH U KOSTI


Iako neki naši stočari imaju i preko 30 šteta godišnje, ja nemam tih problema. Ali zato imamo četiri tornjaka i dva hrvatska ovčara! – kaže je Mladen Grcić, vlasnik stada od 700 ovaca i jedan od najvećih uzgajivača u drniškom kraju. Kada ujutro ovce izlaze iz tora, prvi izlazi tornjak (vođa čopora) te napravi krug oko 1 km pred ovcama, a tada ovce same biraju pašnjak na koji će poći
Zimski je san prošao i već je treća korizmena nedjelja, radujemo se najvećem kršćanskom blagdanu, pripremajući se radom, postom i molitvom. I dok su vinogradari i voćari ubacili u petu brzinu, ovčari uvelike smanjuju brzinu. Janjenja su završila, janjad već ide na ispašu, ovce nitko ne muze, a vukovi ne napadaju pa ovčari mogu polagano voziti i uživati u blagodatima ožujka.
 U smislu šteta od predatora ožujak je mjesec kada su štete male ili nikakve.
Vukovi iz – helikoptera?!
Lani u 2008. godini, primjerice, nije prijavljen niti jedan štetni događaj od strogo zaštićene divlje svojte, a ove godine u prvih petnaest dana ožujka prijavljena su dva, jedan u Ždrilu i jedan u Popovićima ispod Otavca.
 U oba slučaja, kako tvrde oštećenici: Ante Knežević iz Ždrila, kojemu je stradalo desetak janjadi i Radivoj Jokić iz Popovića kojemu je stradalo pet koza, okrivljeni su “ubačeni” vukovi. Prilikom vještačenja kaže meni, ovlaštenom sudskom vještaku, oštećenik Rade (48 godina):
– Nemojte se ljutiti, ali ja vam moram reći što se dogodilo i kako su stradale koze. A onda nastavio priču.
– Tri dana iznad Otavca kružio je helikopter i puštao vukove, ja nisam vidio direktno vukove, ali sam čuo brujanje motora i vidio helikopter, ali su to vidjeli drugi stočari, vrlo ozbiljno kaže Rade i dodaje: – Već drugi dan nakon toga počeli su napadi na ovce i koze, samo oštećenici ne mogu pronaći stradale životinje pa vam ne javljaju, zaključio je Rade.
Tragovi divljih svinja
No nakon nekog vremena probijajući se kroz gusto raslinje, stižemo na manje obrasli dio i Rade ukazuje na izrovanu zemlju još vlažnu od kiše s očiglednim tragovima divljih svinja, a samo par metara dalje jedna pa još jedna usmrćena koza, tri nedostaju, nema ni ostataka ni tragova. Ali, Rade niti ne pomišlja da bi divlje svinje mogle biti meta pradatora, a da su se koze samo našle na tom putu, nezaštićene, bez čuvara i još k tome bremenite, a samim tim i slabije vitalnosti za stampedo pred predatorom. Jednako tako, ni Rade ni drugi pastiri ne znaju koliko košta jedan sat, a kamoli jedan dan i tri dana leta helikoptera, ali perpetuiraju stav da država useljeva vukove tamo gdje ih ima, u Bukovicu pa čak i u Ravne kotare (ista priča iz Ceranja).
To je slično priči iz Ravne gore gdje je ženu ugrizao poskok te da su helikopterima ispuštali poskoke jer na Ravnoj gori nikada nije bilo poskoka. Dobro su prošli španjolski vrapci, valjda zato što imaju krila pa ne bi bilo smisla da i njih prevoze helikopterima.
Primjer ovčara Grcića
Kako o problematici šteta od predatora razmišljaju stočari iz Unešića i drniškog kraja, iz susjedne županije Šibensko-kninske koja je po broju štetnih događaja od vuka daleko ispred Zadarske županije, rekao nam je jedan od najvećih uzgajivača Mladen Grcić, premda je nositelj gospodarstva u Upisniku poljoprivrednika Vesna Grcić (50 g.), supruga. – Iako neki naši stočari imaju i preko 30 šteta godišnje, ja nemam tih problema, kazao je Mladen, pedesetjednogodišnji vlasnik sedamstotina ovaca, pa dodao: – Ali zato imamo četiri tornjaka i dva hrvatska ovčara! A, kada ujutro ovce izlaze iz tora, prvi izlazi tornjak (vođa čopora) te napravi krug oko 1 km pred ovcama, kaže supruga Vesna, koja je ipak najviše sa stadom unatoč tituli nositeljice gospodarstva. Tada ovce same biraju pašnjak na koji će poći, ja ih samo slijedim, zapravo prepustim odluku tornjaku – izvidnici i ovci i to se pokazalo vrlo dobro, pojasnila je Vesna.
Udruga uzgajivača i korisnika stočarskih pasa
Pokazalo se vrlo dobro, prije svega, da su stočari s predjela Unešića i Drniša prvi dobili pse tornjake te su vrlo brzo uočili njihovu vrijednost i danas to područje broji oko 60 tornjaka koji paze na 1.000 koza i 7.000 ovaca. Najduže iskustvo s tornjacima pripada Luki Nakiću iz Mirlović Zagore, inače istaknutom stočaru koji je ujedno i predsjednik nedavno osnovane Udruge korisnika i uzgajivača hrvatskih pasmina stočarskih pasa. Iako je nedavno osnovana, udruga broji preko 30 članova, sve odreda stočara, kojima je cilj postići da svako stado, ovisno o veličini ima proporcionalan broj pastirskih pasa (1 pas na 50 ovaca/koza) i ne bilo kojih pasmina, već isključivo hrvatskih. Koliko oni cijene, gotovo poštuju svoje pse, vidljivo je na prvi pogled i susret, kako s oduševljenjem i satima čekaju novog člana, dvomjesečnog tornjaka iz Zagreba, kako ih hrane i timare, a posebice koliko zanimljivih detalja pričaju o svojim ljubimcima, do tolike mjere da na mah pomislite da ste među lovcima.
Program dodjele tornjaka
Program dodjele tornjaka stočarima koji imaju štete od vuka i koji posvema ispunjavaju propisane kriterije u Hrvatskoj se provodi već dvanaest godina i programom je do danas donirano ukupno 230 tornjaka koji su financirani od strane resornog ministarstva, a od 2003. g. program donacije tornjaka organizira i provodi Državni zavod za zaštitu prirode, a program je sufinanciran i od strane Europske komisije LIFE – treće zemlje s 418.200 eura. Donacija tornjaka koja je bila prošlog tjedna za Šibensko-kninsku županiju organizirana je od strane Udruge korisnika i uzgajivača hrvatskih pasmina stočarskih pasa, a nije zaobišla ni stočare Zadarske županije.
 Dvomjesečne bebe primili su kozari iz Gračaca Vesna i Dalibor Kesić i Bojan Dautbegović, a u akciji osiguranja sredstava za tornjake i samog transporta sudjelovao je, neizostavno, svim stočarima dobro znan Šandor Horvat, koji je tom prigodom rekao da svrha donacije pasa tornjaka ima višestruko značenje: stočarima se dodatno pomaže u zaštiti stada, a ujedno i upozorava na nužnost stalnog nadzora stoke u predjelima gdje žive predatori.
Štiteći stado, vraćamo našu staru autohtonu pasminu psa tornjaka u njegovu radnu funkciju i u prostore gdje je stoljećima uzgajan i korišten, a ujedno pomažemo njegovu širenju i razvoju, rekao je Šandor, iskazao zadovoljstvo s prvom uspjelom akcijom udruge kojom je stočarima, članovima udruge dodijeljeno pet tornjaka.


 TORNJAKU TRAJNO STATUS MEĐUNARODNO PRIZNATE PASMINE


Tornjak je kao zasebna pasmina hrvatskog i bosanskohercegovačkog podrijetla međunarodno priznat krajem veljače 2006. godine od strane krovne svjetske kinološke organizacije FCI. U idućem desetogodišnjem razdoblju uzgajivače čeka mukotrpan rad na daljnjem uzgoju i razvoju te pasmine temeljem kojega, ispune li se svi uvjeti, tornjak dobiva trajno potvrđen status međunarodno priznate pasmine.