Više od 10 tisuća mrtvih, strah od eksplozije reaktora

Japanska vlada ne skriva strah od nuklearne krize, a Davor Grgić iz Hrvatskog nuklearnog društva kaže da bi ispuštanje radioaktivnosti trebalo bi biti ograničene naravi, odnosno da ni u kom slučaju ne može imati potencijal širenja radioaktivnosti koji je je bio prisutan za vrijeme černobilskog akcidenta

Katastrofalan potres u Japanu, nakon kojeg je uslijedio smrtonosni tsunami, vjerojatno je samo u prefekturi Mijagi, jednoj od najteže pogođenih, odnio preko 10 tisuća života. Kako je jučer priznao predstavnik tamošnje policije Naoto Takeuči, “o tome nema više nikakve dvojbe”. Zasad je policija evidentirala 800 žrtava, no brojanje mrtvih tek je počelo, a mrtve i nestale broje na tisuće. Samo u u mjestu Minamisanriku, u kojem je prije kataklizme živjelo 17 tisuća ljudi, nestalo je 10 tisuća stanovnika, nakon što ga je tsunami doslovno zbrisao s lica zemlje. U mjestu Higašimacušima pronašli su 200 tijela, dok je u Futabi u prefekturi Fukušima tsunami odnio 90 posto kuća.
O razmjerima japanske tragedije zorno svjedoči i jučerašnja izjava japanskog premijera Naotoa Kana: “Japan se nakon potresa, tsunamija i problema s nuklearkama suočava s najtežom krizom od kraja Drugog svjetskog rata 1945. godine”. Katastrofa stiže u najgore vrijeme, a potres i tsunami potpuno su uništili gospodarsku, energetsku i prometnu infrastrukturu na sjeveroistoku zemlje.
Nove snimke svjedoče kako su nestala cijela naselja, a uništavajući tsunami, ponegdje visok i 15 metara, na nekim se mjestima probio i do 15 kilometara u unutrašnjost. Preživjelima koji traže svoje najbliže pomaže 100 tisuća vojnika koje je vlada poslala na pogođena područja.
Nedovoljno pripremljeni
Životne priče što stižu iz Japana, navodno jednoj od najorganiziranijih i za nesreće najpripremljenijih nacija, donose i drugu stranu medalje. Joko Endo, 37-godišnja službenica jednog japanskog transportnog poduzeća u Yokohami, opisuje kako je prošli petak četiri sata bila zarobljena na 47. katu nebodera u kojem radi, a nitko od njezinih suradnika nije znao što poduzeti. Dizala nisu radila, a potres ih je ljuljao i bacao na sve strane. Njezini su šefovi zanijemili. Nitko nije imao pojma što napraviti u takvim situacijama, premda vlada uvjerenje o gotovo savršenoj organiziranosti i pripremljenosti Japanaca za takve katastrofe. Poduzeće Joko Endo nije iznimka. U japanskim medijima sve je više kritika na račun vlade, kojoj se zamjera da je reagirala prekasno i presporo, te da je na taj način pridonijela panici. Čini se da je potres takve siline – najsnažniji u posljednjih stotinu godina – i za Japance bio presnažan.
Stižu i priče o pobjedi života nad silama destrukcije. Jedan 60-godišnjak preživio je puna dva dana u moru, držeći se za komad krovišta svoje kuće, do trenutka kada ga je otkrio helikopter japanske vojske.
Štete su goleme. Bez krova nad glavom ostalo je preko 300 tisuća ljudi, a skoro tri milijuna ljudi i dalje je bez struje, jer je nekoliko nuklearnih elektrana izvan pogona. Jedna od njih je i Fukušima 1 (ili Fukušima Daiichi), nuklearka 240 kilometara od Tokija, u kojoj samo nekoliko sati nakon što je izbjegnuta nuklearna katastrofa u prvom nuklearnom reaktoru sada prijeti katastrofom i u trećem reaktoru.
Problemi s reaktorima
Japanska vlada ne skriva ozbiljnost situacije, jasno kazavši kako je zbog porasta količine vodika koji se nakuplja u trećem reaktoru moguća njegova eksplozija, a japanska nuklearna agencija također spominje kako je taljenje jezgre nuklearnog reaktora u nuklearci Fukušima “sasvim moguće”. Inženjeri još uvijek nisu uspjeli doći dovoljno blizu jezgre kako bi vidjeli što se točno događa, no mjerenja radijacije potvrđuju kako je katastrofa moguća.
Međutim, i jedni i drugi tvrde kako neposredne opasnosti za ljude ipak nema, jer su vlasti na vrijeme evakuirale 200 tisuća stanovnika iz prstena oko ugrožene elektrane.
Problemi u dva reaktora nuklearke Fukušima počeli su u petak, kada je zbog potresa nuklearka ostala bez struje, pa je došlo do kvara na rashladnom sustavu, pregrijavanja reaktora i subotnje eksplozije u prvom reaktoru. Vlasti su objavile kako ipak nije došlo do taljenja jezgre reaktora, unatoč ispuštanju određene količine radioaktivnih plinova u atmosferu. U eksploziji je jadan radnik poginuo, a 11 je osoba ozlijeđeno. Iako veća od dopuštene, radijacija u okolici elektrane još uvijek je pod nadzorom. Dosad je ukupno 160 ljudi bilo izloženo radijaciji.
Izvanredno stanje oglašeno je jučer i za japansku nuklearnu elektranu Onagava, nakon što je izmjerena povećana radioaktivnost u okolici nuklearke, izvijestila je jučer Međunarodna agencija za nuklearnu energiju u Beču. Iako je prema uvjeravanju japanskih vlasti situacija u Onagavi pod kontrolom, kada je radijacija prešla dopuštenu razinu oglašene su izvanredne mjere. Još uvijek nije utvrđeno što je uzrok pojačanoj radijaciji. 
Oštećenje jezgre
U jučerašnjoj analizi incidenta u prvom reaktoru nuklearke Fukušima Davor Grgić iz Hrvatskog nuklearnog društva, na temelju informacija dobivenih od Američkog nuklearnog društva i svog vlastitog razmišljanja, procjenjuje kako je taljenje jezgre reaktora “sigurno prisutno, ali nije jasno u kojem postotku”. Trenutačno se radi na hlađenju reaktora morskom vodom, kako bi se “ograničilo taljenje jezgre”, a “dodavanje morske vode dio je predviđenog krajnjeg plana za hlađenje u ovakvim situacijama”.
“Pozitivno je to što je kontejnment oko reaktora vjerojatno i dalje netaknut, ali će se s vremena na vrijeme morati provoditi kontrolirano ispuštanje pare i pratećih plinovitih radioaktivnih produkata dok se reaktor cirkuliranjem vode dovoljno ne ohladi”, procjenjuje Grgić i dodaje: “Ako ne bi bilo daljnjih značajnih komplikacija ispuštanje radioaktivnosti trebalo bi biti ograničene naravi i uz značajno oštećenje elektrane i jezgre reaktora”. Stoga Grgić zaključuje kako nesreća u Japanu ni u kom slučaju ne može imati potencijal širenja radioaktivnosti koji je je bio prisutan za vrijeme černobilskog akcidenta.

Hrvati dobro

Kako se doznaje u Ministarstvu vanjskih poslova, koje je preko  veleposlanstva u Tokiju u kontaktu s 40-tak Hrvata koji žive u Japanu, svi su  oni dobro i nikome ne prijeti neposredna opasnost.

Rusi i Amerikanci nude pomoć Japanu

Više od 60 zemalja svijeta ponudilo je Japanu pomoć, a među njima i  ruski premijer Vladimir Putin, koji je obećao da će Rusija pomoći Japanu u  svemu što bude potrebno, unatoč zategnutim političkim odnosima između  dvije zemlje zbog obostranog svojatanja Kurilskog otočja. Strane spasilačke  ekipe već pristižu, a u japanske vode uplovio je i američki nosač aviona  “Ronald Reagan”.

Potresi u 20. stoljeću odnijeli milijun i pol života

Prema dostupnim podacima, potresi su samo u 20. stoljeću odnijeli  živote 1,5 milijuna ljudi, ili 15 tisuća godišnje. Broj žrtava ovisan je o tome  pogodi li gusto naseljeno područje, no najvažnija je razina protupotresne  zaštite i kvaliteta gradnje, koja je u Japanu na najvišem nivou.  Tako se moglo  dogoditi da snažni potresi koji su 1988. i 1989. pogodili Kaliforniju i  Armeniju, približno iste snage, prouzročili u Kaliforniji 60, a u Armeniji 25  tisuća ljudskih žrtava, uz golemu razliku i u materijalnoj šteti.

Nema ponavljanja Černobila

Čak i u slučaju najgoreg – topljenja jezgre nuklearnog reaktora – nuklearna  havarija u Japanu ne bi dovela do tolikog broja žrtava, kao što je bilo u  Černobilu. Od posljedica radijacije nakon černobilske nesreće, prema  neslužbenim izvorima, sveukupno je preminulo između 200.000 i 400.000  ljudi, no ondje su sovjetske vlasti izravno odgovorne za takav tragičan ishod,  budući da su tri dana od svoje i svjetske javnosti skrivale nesreću.
Japan, međutim, ima razrađene i uvježbane procedure nuklearne zaštite,  o čemu svjedoči i temeljitost i brzina kojom je provedena evakuacija velikog  broja stanovnika u prstenu oko ugroženih nuklearnih reaktora.

Štete do 34,6 milijardi dolara

Štete koje je katastrofalni potres u petak izazvao u Japanu mogle bi osiguravajuća društva stajati 34,6 milijardi dolara, prema početnoj procjeni koju je u nedjelju objavio AIR Worldwide, specijalizirana za procjene opasnosti.
Američka tvrtka drži da štete koje su pretrpili privatni vlasnici čija je imovina osigurana kod privatnih kuća, iznose između 14,5 i 34,6 milijardi dolara, pri čemu AIR Worldwide ističe da su to tek početne pocjene, a za detaljniju sliku stanja potrebni su izvidi na terenu koji je mahom i dalje nedostupan.
“Operacije spašavanja i dalje traju i procjene štete su tek počele i postoji velika nesigurnost u pogledu parametara potresa, naglašava AIR u priopćenju. Tvrtka precizira da njihova procjena ne uzima u obzir štete koje je izazvao tsunami koje je uslijedio nakon potresa magnitude 8,9. (H)

Pariz pozvao Francuze da napuste područje Tokija

Francuska je u nedjelju preporučila svojim državljanima da napuste  područje Tokija zbog opasnosti od novih potresa i neizvjesnosti oko  oštećenih nuklearnih elektrana. U priopćenju francuskog veleposlanstva u  Tokiju navodi se da Japanska meteorološka agencija predviđa sa 70-postotnom vjerojatnošću da bi u sljedeća tri dana novi snažan potres mogao  pogoditi regiju Tokija. “Čini se da je razumno preporučiti svima koji nemaju  neki poseban razlog za boravak u regiji da ju napuste na nekoliko dana”,  priopćilo je veleposlanstvo. Velika Britanija i Njemačka također su preporučile svojim državljanima da ne putuju u područja Japana pogođena  potresom i tsunamijem.