Hrana može biti lijek, ali i otrov

Rezultati dobiveni nakon provedenog testa intolerancije na 93 namirnice, pokazuju da kravlje mlijeko, jaja, badem, ječam, tvrda i meka pšenica, riža, raž, soja, kvasci, kikiriki, kola itd. spadaju u skupinu potencijalno opasnih namirnica, kaže dr. Mišković

U organizaciji zadarske Udruge oboljelih od Cronhove bolesti i ulceroznog colititisa Omni Cronh, u ponedjeljak je u Multimedijalnoj dvorani Gradske knjižnice Zadar održano predavanje o intoleranciji na hranu i njenom utjecaju na kronične bolesti.
O ovoj temi govorila je dr. Silvana Mišković iz Medicinskog centra Analiza Split, koja je nazočnima pojasnila razliku između alergije i intolerancije, tj. nesposobnosti adekvatne probave hrane uz pojavu tzv. pseudoalergije.
“Idealma metla”
– Kod nekih ljudi ne prođe niti jedan dan a da ih nešto ne zaboli. Ako je riječ o kratkotrajnoj boli, na nju najčešće zaboravimo. Nažalost, problemi počinju kada se simptomi nastave ili se učestalije javljaju, rekla je dr. Mišković dodajući da se tada najčešće ide liječniku obiteljske medicine.
– Ja uvijek kažem pacijentima, na što oni pomalo ostanu zatečeni, da su sve bolesti iste, samo što zahvaćaju različite organe. Zašto? Jer će vam vaš liječnik prepisati kortikosteroide imali vi problema sa štitnjačom ili ako vam dijagnosticiraju Crohnovu bolest. Ti lijekovi donose samo trenutačno rješenje i olakšanje, a nastavak uzimanja često rezultira oštećenjem pojedinih organa. Ja kortikosteroide nazivam “idealnom metlom”, jer počiste sve u dva dana. Međutim, ako ih prestanete piti, sve vam se vrati i to u još gorem obliku, a vi postajete ništa drugo nego ‘bačva koja vrije’. Kad otvorite poklopac, eksplodirat ćete, rekla je dr. Mišković te dodala kako klasična zapadnjačka medicina često i ne donosi rješenje problema.
– Svjedoci smo pristupima alternativnijim oblicima liječenja, a jedan od najpoznatijih oblika liječenja je promjena načina prehrane. No, da bismo otkrili što nam smeta, potrebno je napraviti test intolerancije na hranu, odnosno određivanje imunoglobulina IgG na komponente hrane. Naime, taj test ima pozitivan efekt na poboljšanje simptoma kod pacijenta koji pate od kroničnih bolesti. Znanstvenim istraživanjem potvrđen je podatak da u prosjeku 73,4% pacijenata promjenom načina prehrane i pridržavanjem naputaka dobivenim od liječnika i nutricionista pokazuje znatno poboljšanje zdravstvenog stanja. Britanski liječnik dr. Mike C. Matthews pokušao je na znanstvenoj razini dokazati pozitivno razmišljanje svojih pacijenata te se u tu svrhu poslužio intolerancijom na hranu, ispričala je dr. Mišković naglasivši da je dr. Matthewsa posebno zanimalo koliko poboljšanje su ispitanici osjetili nakon testa intolerancije na hranu i koliko su brzo počeli osjećati poboljšanje.
Šest skupina simptoma
– Osnovni simptomi, koje su testirane osobe prijavile, mogu se podijeliti u šest skupina: dermatološki problemi (akne, ekcem, svrbež, osip, rozacea, urtikarija, psorijaza) bili su zastupljeni kod 15,7% pacijenata, gastrointestinalni problemi (abdominalna bol, napuhnutost, opstipacija, dijarea, gubitak apetita, mučnina, grčevi, problemi s tjelesnom težinom) kod čak 44,1 % posto, mišićno-koštani problemi (artritis, fibromijalgija, otečeni zglobovi) kod 6,8% ispitanika, neurološki problemi (vrtoglavica, glavobolja, migrena, multipla skleroza, tenzijska glavobolja) kod 11,9 %, psihološki problemi (anksioznost, autizam, depresija, umor, hiperaktivnost, letargija, mučnina, omaglica, panični napadaji, napetost) kod 8,5% te respiratorni problemi (poteškoće disanja, astma, rinitis, sinusitis, začepljenost uha, šum u uhu) kod 10% pacijenata, rekla je dr. Mišković i naglasila da čak dvije trećine pacijenata (68,7%) od svojih simptoma pati više od tri godine, a 33,1% pacijenta bolovalo je više od deset godina.
– Zapanjujuće je da približno 50% djece uključenih u istraživanje boluje više od tri godine. Rezultati koji su dobiveni nakon provedenog testa intolerancije na 93 namirnice, pokazuju da kravlje mlijeko, jaja, badem, ječam, tvrda i meka pšenica, riža, raž, soja, kvasci, kikiriki, kola itd. spadaju u skupinu potencijalno opasnih namirnica koje uzrokuju i pogoršavaju simptome. No, ono što je zanimljivo i ohrabrujuće jest podatak da 53,7% pacijenata poboljšanje osjeća unutar 20 dana od promjene režima prehrane, zaključila je dr. Mišković.

Djecu ne testirati prije šeste godine

– Dr. Mišković kazala je da se često susreće s roditeljima male djece koji je pitaju kada je najbolje vrijeme da njihovo dijete napravi test intolerancije.
– Moja je preporuka – ne prije šeste ili sedme godine, jer do tada dijete ima vremena razviti toleranciju prema brojnim namirnicama. Ponekad se dogodi da neki liječnici odobre test za dijete staro svega dvije do tri godine. No, kad im nakon obavljenog testa pokažete nalaze roditelji plaču, a liječnik zbunjeno gleda u papir koji je sav crven. Naravno da je sav crven kad sasvim malo dijete još nije uspjelo razviti toleranciju prema 80% namirnica. Zato nemojte žuriti obavljati test prije djetetove šeste godine, jer ćete samo potrošiti vrijeme i novac, a nećete saznati ništa, poručila je dr. Mišković.