Život na prljavom pločniku

Prosjačenje, koje je inače usko povezano s tzv. skitničkim deliktima, je teško iskorjenjivo jer represivne i preventivne mjere ne daju nekakve spektakularne pozitivne rezultate. Štoviše, neovisno o poduzetim mjerama recidiv je veoma čest, kaže odvjetnik Šime Pavlović

Koliko je danas prosjačenje odraz siromaštva, a koliko unosan kriminalni biznis, vjerojatno se pitaju mnogi dok prolazeći pored prosjaka odlučuju hoće li mu udijeliti par kuna ili će pored ispružene ruke proći bez zaustavljanja. I dok neki već iz daljine posumnjaju u invalidnost prosjaka koji sjedi u kolicima s kartonskom kutijicom u ruci, te ga zaobilaze u širokom luku, uvijek ima i onih koji će se sažaliti nad nesretnikom i davanjem sitne milostinje možda umiriti vlastitu savjest.
Toplo vrijeme i u Zadar dovodi ljude koji do novca nastoje doći izazivanjem sućuti od slučajnih prolaznika, pri čemu mnogi ne biraju sredstva – od lažnog invaliditeta, do onog najučinkovitijeg, ali i najtragičnijeg sredstva, a to su djeca.
– Prosjačenje je, kaže zadarski odvjetnik mr. sc. Šime Pavlović, usko povezano s tzv. skitničkim deliktima, kao što su sitne krađe, prijevare, ali i s prekršajima, primjerice odavanje skitnji, pijanstvu, prostituciji, neprijavljivanje prebivališta ili neposjedovanje osobne iskaznice, narušavanje javnog reda i mira itd. Uglavnom je riječ o neadekvatnim osobama, kaže Pavlović, naglašavajući kako je prosjačenje kao sociološki fenomen nesumnjivo negativna društvena pojava koja nastaje u društvu, iz njegovih odnosa i uvjeta.
I dok u Zadru nema razgranate “prosjačke mreže”, u nekim većim hrvatskim sredinama, osobito u Zagrebu, prosjačenje je pretvoreno u opasan biznis, u kojemu se na najgori način iskorištavaju djeca i maloljetnici.
U nekim europskim zemljama otkriveni su slučajevi da se romsku djecu, ponekad još bebe, posuđuje ženama prosjakinjama kao mamac za izazivanje dodatnog sažaljenja prolaznika. Tako žene s tuđim djetetom u naručju za svoga “gazdu” prose na poznatim lokacijama europskih metropola, a ono što dodatno šokira jest podatak da su djeca često uspavana lijekovima ili alkoholom, kako bi bila mirna tijekom “radnog vremena.”
U Zadru se tijekom ljetnih mjeseci, osim povremenih romskih prosjaka – najčešće žena s djecom, s vremena na vrijeme pojavljuje i posebna kategorija prosjaka koji obilaze goste u ugostiteljskim objektima. Uglavnom je riječ o mladim, naizgled zdravim djevojkama koje raznim “ispravama” o svom navodno teškom zdravstvenom i socijalnom stanju, primjerice gluhonijemošću, nagovaraju ljude da im udijele novac, zauzvrat nudeći kakvu bezvrijednu sitnicu, najčešće privjesak.