Kako će izgledati sezona i što s covid putovnicama? ‘Turiste će se testirati na aerodromima, ali najviše ipak računamo na domaće’

Poruka greške

Deprecated function: The each() function is deprecated. This message will be suppressed on further calls u _taxonomy_menu_trails_menu_breadcrumb_alter() (linija 436 od /opt/nginx-1.17.9/htdocs/zadarskilist.hr/sites/all/modules/taxonomy_menu_trails/taxonomy_menu_trails.inc).
Slika korisnika mkvanja
Ministrica Brnjac o planovima
Epidemiološka situacija ostaje ključ, a očekujemo last minute potražnju i pojačan interes za smještajem koji pruža dodatnu sigurnost poput kuća za odmor, nautike i kampova, kaže Brnjac
D. Kovačević / M. Trinajstić
Nikolina Brnjac

Održavanjem berlinske turističke burze ITB početkom ožujka u »normalnim« godinama na neki bi način počinjala turistička godina, poslovi bi bili većinom ugovoreni, zračni koridori postavljeni, a turistička utakmica krenula u još jedan novi ciklus.

Naravno, kao i lani, i ove godine, takvog scenarija se svi samo prisjećaju, a činjenica da je ITB po prvi put u svojoj povijesti ovog tjedna održan virtualno, samo je još jedan podsjetnik na pandemiju koja će i ove godine biti ključni element realizacije turističkog prometa. S novim sojevima virusa, ali i sporim tempom cijepljenja, jasno je da je neizvjesnost velika. Ako se tome doda činjenica da su turističke zemlje već lani bile izuzetno pogođene utjecajem pandemije i posljedično velikim padom turističkog prometa te ako se uzme u obzir da neke nisu imale ništa od skijaške sezone, jasno je da će tržišna utakmica biti nesmiljena.

Tako je, primjerice Turska na ITB-u najavila kako ove godine žele od turizma uprihodovati 23 milijarde dolara, za razliku od lanjskih 12 milijardi, Španjolska je najavila da u svibnju kreće s takozvanim Covid, odnosno zelenim certifikatima, Grčka otvara zračne koridore… Hrvatska je lani doista bila pobjednica sezone, vrlo brzo organizirali su se i privatni i javni sektor i uspjelo se doći do 50-ak posto ostvarenog fizičkog prometa iz rekordne 2019. Što se tiče ove godine, Uskrs je pred vratima, s tržišta, pa tako i ITB-a, stižu informacije o povećanom interesu za putovanja, no brojke novozaraženih rastu… O tome što očekuje od ove turističke godine, na koji način će se Hrvatska pokušati izboriti za goste i osigurati njihovu sigurnost, kao i novom programu jamstava za turistički sektor vrijednom 1,5 milijardu kuna, razgovarali smo s ministricom turizma i sporta Nikolinom Brnjac.

Ovog tjedna objavljen je poziv za Program kojim se poduzetnicima, od mikro poduzetnika, do velikih tvrtki, nudi jamstvo države za kredite. Ulaze li u program privatni iznajmljivači, u kojim bankama se mogu dići krediti koji će biti pokriveni jamstvima, što konkretno ta jamstva donose njihovim korisnicima?

– Državna jamstva u vrijednosti od 1,5 milijardi kuna imaju za cilj osigurati financijsku podršku poduzetnicima koji obavljaju djelatnosti u sektoru turizma ili sportskih djelatnosti, s ciljem ublažavanja posljedica koronakrize na njihovo poslovanje. To je ujedno dodatna potvrda kontinuirane brige ove Vlade o gospodarstvu i očuvanju radnih mjesta. Zahtjevi za kredite bit će osigurani ovim jamstvom do 100 posto glavnice kredita. Poduzetnici, odnosno pravne i fizičke osobe koje imaju registriran obrt u sektorima turizma ili sporta mogu podnositi zahtjeve svim bankama u Hrvatskoj i HBOR-u.

Otpornost na krizu

Kada će biti na raspolaganju sredstva iz mehanizma za oporavak?

– Iznimno je važno potaknuti otpornost turističkog gospodarstva na krize, a kroz NPOO predložena je kombinacija mjera za jačanje konkurentnosti, produljenje sezone na obali i razvoj turistički nerazvijenih krajeva, smanjenje utjecaja overturizma te za zelenu i digitalnu tranziciju turističkog gospodarstva. Plan se u travnju šalje Europskoj komisiji na odobrenje, pa ćemo uskoro moći govoriti o više detalja.

Nedavno ste predstavili projekt Safe Stay in Croatia. Jeste li zadovoljni odazivom u turističkom sektoru, smatrate li da će strani gosti ovaj projekt prepoznati kao referentnu točku kod dolaska u Hrvatsku?

– Projekt Safe Stay je s jedne strane namijenjen domaćim turističkim dionicima kao dodatni poticaj na pridržavanje mjera, kao i stranim gostima s ciljem objedinjavanja svih relevantnih informacija o sigurnosnim protokolima u Hrvatskoj. Ankete i ostale informacije s emitivnih tržišta jasno pokazuju da gosti traže sigurnost i odgovornost. Projekt je iznimno bitan za ovu sezonu, u razdoblju kada procijepljenost u EU-u nije u skladu s očekivanjima, a javljaju se i nove varijante i sojevi, stoga nam pridržavanje mjera i dalje ostaje najbolji saveznik u borbi protiv širenja zaraze.

Vezano za sigurnost, hoće li turistički radnici ući na listu prioriteta za cijepljenje protiv Covida?

– Radi prirode djelatnosti turistički djelatnici ostvaruju puno kontakata i ujedno su prva kontaktna točka s našim turistima. Upravo zato je važno dodatno ih zaštititi jer time doprinosimo sigurnosti i boljem pozicioniranju Hrvatske kao destinacije. Stoga razgovaramo s Ministarstvom zdravstva i Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo kako bi turistički djelatnici bili prioritet, i to čim završi cijepljenje prve i druge prioritetne skupine.

Covid-putovnice

Ovih dana, točnije 17. ožujka, trebali bi biti poznati detalji oko Covid-putovnica. Što je Vaš stav oko toga?

– Za Hrvatsku je svaki dokument koji olakšava turistička kretanja i pritom doprinosi očuvanju zdravlja i života važan i koristan. Smatram da takve potvrde ne smiju značiti dodatnu restrikciju za slobodu kretanja, nego im svrha treba biti ubrzavanje protočnosti na granicama i olakšavanje putovanja sukladno ujednačenim kriterijima. Potvrde ne smiju predstavljati dodatni trošak za putnike, već trebaju biti praktične, jednostavne za preuzimanje, u digitalnom obliku. Očekujem da će prijedlog Komisije biti usklađen s europskim pravnim uzusima i da neće biti diskriminatoran.

U turističkom sektoru su ukazali kako bi Hrvatsku na europskoj »Covid-karti« trebalo definirati prema županijama, a ne kao sada kao dvije regije, kontinentalnu i jadransku obzirom da su lani sjevernojadranske županije imale znatno bolju epidemiološku situaciju nego južne. Hoće li tu biti promjena prije sezone i o čemu to ovisi?

– Na web stranicama Europskog centra za sprečavanje i kontrolu bolesti epidemiološka situacija u Hrvatskoj se prikazuje po županijama, a zalažemo se da na Covid- karti Europe sadašnja podjela na dvije regije preraste u četiri regije. Na stranici www.safestayincroatia.hr, prikazano je stanje po županijama, koje nam zadnjih dana, nažalost, ne ide u prilog.

Kakva je situacija s avioprometom, imate li informacije o najavama letova od aviokompanija? Smatrate li da, kao što postoje neke inicijative, treba uvesti testiranje na Covid u hrvatskim zračnim lukama?

– Pandemija je izrazito negativno utjecala na zrakoplovnu industriju. Značajniji rast avioprometa očekuje se u drugoj polovici 2021., ali pomaka već ima i sada. Za ljeto su, osim britanskog TUI-a, najavljeni i letovi Ryanaira i Volotee za Zadar, Split i Dubrovnik iz više europskih zemalja. Austrian Airlines također obnavlja promet prema Dubrovniku, Splitu i Zagrebu. Portugalski TAP će uskoro uspostaviti vezu Zagreba i Lisabona, Eurowings za ljeto najavljuje četiri linije koje bi trebale povezati Rijeku, Zadar, Split i Dubrovnik s novom zračnom lukom Berlin Brandeburg. Od 19. ožujka na relaciji Moskva – Zagreb redovno će prometovati i ruski prijevoznik Nordwind Airlines. Što se tiče testiranja u hrvatskim zračnim lukama, s HZJZ-om razgovaramo o punktovima za testiranje na više lokacija. Razmatramo sve opcije kako bi ih ponudili gostima.

Poželjna autodestinacija

Obzirom na pad avioprometa i realno veću dostupnost automobilom s glavnih tržišta, koja tržišta će ove godine biti u fokusu te što je s dalekim tržištima?

– U prvom redu računamo na domaće goste, koje smatramo pokretačem cjelogodišnjeg turizma i koji su i zimus pokazali da su željni putovanja. Hrvatska je i ove godine poželjna autodestinacija. Sukladno s time očekujemo goste s naših već tradicionalnih autotržišta poput Njemačke, Austrije, Slovenije, Češke, Poljske… Naravno da nećemo zanemariti ni naše tradicionalne aviodestinacije, ohrabruje najava avio linija, a uspijemo li održati povoljne epidemiološke uvjete u zemlji sigurna sam kako će turisti izabrati siguran boravak u Hrvatskoj.

Kakva su očekivanja od Uskrsa, obzirom da je već sada jasno da će mnoge zemlje i dalje biti pod strogim mjerama, a i kod nas je vidljiv porast broja novozaraženih? Državni tajnik Tonči Glavina nedavno je kazao kako se očekuje dolazak starijih gostiju jer su se među prvima cijepili.

– Za Uskrs ima rezervacija i to ohrabruje. Ljudi su željni putovanja. Na razini EU-a se intenzivno raspravlja kako ujednačiti režim putovanja, kao i o korištenju brzih antigenskih testova i nadamo se da će do Uskrsa i to biti jasnije. U planu nam je osigurati punktove za testiranje turista na kojima bismo ponudili i brze antigenske i PCR testove. Informacije o tim punktovima će biti javno dostupne na stranici www.safestayincroatia.hr. Uz auto goste s tradicionalnih tržišta, da, očekujemo i turiste koji su se u svojim zemljama već cijepili.

Općenito kako gledate na ovogodišnju sezonu? Kada se može očekivati prvi veći turistički promet i na koji način se pripremiti da se ne ponove lanjske greške kada smo zbog opuštanja tijekom ljeta i rasta novozaraženih 15. kolovoza završili na crvenim listama i praktički izgubili goste preko noći. Činjenica je da su nam brojke novozaraženih ponovno u porastu, i ako u svibnju budemo kompletno »u crvenom«, možemo praktički otpisati sezonu.

– Epidemiološka situacija ostaje ključ, a očekujemo last minute potražnju i pojačan interes za smještajem koji pruža dodatnu sigurnost poput kuća za odmor, nautike i kampova. Već sada se traži kvalitetan smještaj, neki hoteli su već i omogućili testiranje svojim gostima. Dobra prometna povezanost Hrvatske pozitivno će utjecati. Ponavljam, na svima nama je odgovornost da Hrvatska ostane zelena na epidemiološkoj karti. U ovu godinu ipak smo zakoračili s iskustvom i znanjem iz prošle. Pratimo stanje i u skladu s epidemiološkom situacijom donosit će se mjere i preporuke kako bi se očuvalo zdravlje i naših građana i turista. Dodatno možemo kazati kako smo iznimno zadovoljni i s bilateralnim pregovorima koje smo započeli s trećim zemljama, tako smo primjerice s Izraelom započeli pregovore oko protokola kojima bi se olakšalo putovanje hrvatskim i izraelskim turistima.

Mjere za pomoć

Mjere za zaposlene u turizmu uspjele su spasiti većinu radnih mjesta, međutim jasno je da su problemi s likvidnošću i plaćanjem dospjelih obveza samih turističkih subjekata ogromni. Među najpogođenijima su turističke agencije. Kako pomoći ovom segmentu? Što agencije mogu očekivati od ove turističke godine?

– Mjere za pomoć gospodarstvu i očuvanju radnih mjesta nastavile su se i u ožujku. Vlada je u privatni sektor transferirala preko 10 milijardi kuna u obliku potpora. U tijeku je dogovor oko modela pomoći za event industriju i putničke agencije. Ujedno treba naglasiti da putničke agencije mogu biti korisnici državnih jamstava u sklopu programa državnih potpora za sektor turizma i sporta.

Puno je bilo pitanja i oko novih pravila za turističke vodiče, oko kojih na javnom savjetovanju nisu prihvaćene njihove sugestije. Možete li pojasniti što ustvari čeka turističke vodiče ubuduće ovom liberalizacijom za strane vodiče?

– Zakonom o pružanju usluga u turizmu iz 2018. godine uređen je pristup pružanju usluga turističkih vodiča. Na ovom javnom savjetovanju smo zapravo imali puno primjedbi turističkih vodiča na odredbe Zakona koje su na snazi već dvije godine i nisu predmet trenutnih izmjena. Postojećim izmjenama Zakona predviđeno je smanjenje fragmentarnosti posebnog dijela stručnog ispita za turističke vodiče, čime će se općenito olakšati pristup profesiji, ali svakako uz uvjet zadržavanja kvalitete. Način polaganja stručnog ispita, što je bio predmet medijskih natpisa, također nije razrađivan izmjenama Zakona već će biti predmet novog pravilnika o stručnom ispitu za turističke vodiče, ali i novog pravilnika o popisu turističkih cjelina (lokaliteta). Novim prijedlogom Pravilnika zaštićene cjeline (lokaliteti) definirale bi se kao lokaliteti povijesne, kulturne i umjetničke baštine koji su bitni za točno tumačenje hrvatske povijesti i specifičnosti hrvatske kulture, a ujedno su turistički relevantni. Popis turističkih cjelina (lokaliteta) bit će rezultat suradnje svih zainteresiranih dionika, turističkih vodiča, turističkih agencija, predstavnika Ministarstva kulture, hrvatskih branitelja i akademske zajednice.

Pad prihoda pogodio je i osjetio i sustav Turističkih zajednica. Ima li naznaka da uslijed tog pada može doći, eventualno i do zatvaranja nekih manjih TZ-a, kako im se pomaže, odnosno kakva je u konačnici uloga udruživanja TZ-a?

– Turističke zajednice mogu se udružiti formalno ili projektno odnosno sporazumno. Ciljevi udruživanja su jednostavnije i kvalitetnije pozicioniranje na turističkom tržištu, sadržajniji destinacijski proizvodi i brži gospodarski razvoj. Udružene turističke zajednice puno će brže povećati svoj turistički promet, produžiti turističku sezonu, stvaranjem inovativnih, autentičnih i integriranih turističkih proizvoda poboljšat će kvalitetu usluga i sadržaja koje nude. Svakako potičemo udruživanje turističkih zajednica jer želimo pridonijeti modernizaciji sustava, racionalizaciji unutar sustava, ali i kvalitetnijoj povezanosti u cilju sadržajnije promocije destinacije.

Kvarner je odredište zdravlja

Kvarnerska regija želi postati destinacija zdravlja i kao takva pilot-projekt u okviru Strategije održivog razvoja do 2030. Kako vidite ovu inicijativu i općenito ulogu zdravstvenog turizma u ukupnoj turističkoj ponudi Hrvatske?

– Svakako pozdravljam ovu inicijativu. Hrvatska ima izvrsnu priliku pozicionirati se kao destinacija zdravstvenog turizma. Zdravstveni turizam jedan je od najjačih trendova turističkih putovanja posljednjeg desetljeća. Tome pridonosi svijest ljudi o brizi za vlastito zdravlje, ali i promjene u načinu rada i života ljudi uslijed pojačanog stresnog okruženja. Također, veseli vijest da je Hrvatska dobila nagradu »ITB Medical Tourism Destination Award« na ovotjednoj svjetskoj turističkoj burzi ITB Berlin, gdje smo prepoznati kao destinacija koja pruža inovativne i održive usluge medicinskog turizma, zbog čega nas godišnje posjeti više od 250 tisuća turista. Posebice se to odnosi na Kvarner, koji je odavno snažno povezan sa zdravstvenim turizmom čije znanstvene potvrde sežu daleko u 19. stoljeće. Dodaju li se tu odlična hrana i brojne mogućnosti za aktivni odmor, Kvarner je doista odredište zdravlja.

Gorskom kotaru potrebna daljnja ulaganja u javnu turističku infrastrukturu

Gorski kotar je regija u kojoj su se TZ-i i formalno udružili. Kako ustvari vidite turističke potencijale ovog područja. Ove zime često se spominjala perspektiva u smislu uređivanja niza manjih sanjkališta. Ima li država mogućnosti pomoći u tom smislu?

– Cilj nam je regiju Gorskog kotara podići na karti vidljivosti turističkih destinacija. Ove zime Gorski kotar je doživio turistički procvat, i to u prvom redu dolaskom domaćih gostiju. Prekrasna priroda, outdoor aktivnosti i ponuda kvalitetnog i sigurnog smještaja privukli su goste iz svih dijelova Hrvatske. Svjesni smo da je za nastavak turističkih zbivanja tog kraja potrebno i dalje ulagati u javnu turističku infrastrukturu. Ministarstvo turizma i sporta je od prosinca 2016. godine ukupno uložilo 104 milijuna kuna za 308 razvojnih projekta javne turističke infrastrukture, a samo u Gorski kotar skoro 2 milijuna kuna.

Prvi put se izrađuje Strateška procjena utjecaja na okoliš

Turizam je grana koja je u koronakrizi pretrpjela najteži udar, no ima perspektive i među prvima se vratiti. Vezano za budućnost, u tijeku je izbor izrađivača nove Strategije pa stoga što očekivati od novog strateškog dokumenta? Svi se, naime, nadaju da neće ostati »u ladici«.

– Novom Strategijom razvoja održivog turizma do 2030. godine želimo odgovoriti na izazove produljenja sezone i proširenja turističke ponude izvan ljetnih mjeseci, ali i proširenje turističkog kretanja na manje razvijene turističke krajeve, osobito kontinentalne destinacije. Strategiju će pratiti i pripadajući sedmogodišnji Nacionalni plan koji će je usko povezati s novim europskim Višegodišnjim financijskim okvirom i na taj način osigurati financiranje strateških potreba hrvatskog turizma. Tu bih svakako naglasila kako se prvi put izrađuje i Strateška procjena utjecaja na okoliš.

Radimo na europskim sredstvima za Univerzalnu sportsku školu i Vježbaonicu

Kriza uzrokovana pandemijom COVID-19 nije zaobišla ni segment sporta, stoga kakvi su planovi vezano za uključivanje sporta kao jednog od prioriteta za financiranje iz EU fondova i što hrvatski sport može očekivati od ove godine?

– Radimo sve kako bismo sport što bolje pozicionirali, sport želimo učiniti jednako dostupnim svim građanima Hrvatske, ali i iskoristiti sve njegove prednosti za produžetak turističke sezone u čemu sportsko-rekreacijska infrastruktura može imati jako veliku ulogu. Isto tako, s obzirom na loše pokazatelje o tjelesnoj aktivnosti opće populacije, a što vjerujem da će, nažalost, u post-pandemijskom razdoblju biti još izraženije, činimo dodatne napore kako bi se programi poput Univerzalne sportske škole i Vježbaonice, koje provodi Hrvatski školski sportski savez, počeli financirati iz europskih sredstava te podigli na viši organizacijski nivo.

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno