Šuker za napad Rohatinskog optužio medije

Suradnja između Rohatinskog i Vlade je odlična, rekao je Šuker, dok je guverner pojačao svoju kritiku ustvrdivši da su dva rebalansa proračuna čista kozmetika

Potpredsjednik Vlade i ministar financija Ivan Šuker izjavio je jučer da nema sukoba između Hrvatske narodne banke i Vlade te da ne treba plašiti hrvatske poduzetnike time da će HNB stopirati projekte Vlade. Šuker smatra da su mediji krivo interpretirali govor guvernera HNB-a u Opatiji.
– On je rekao da model B, jamstvene kvote, šteka, usporava, i u kontekstu toga ako se on ne bude razvijao može doći do toga. Međutim, ne valja ponovno izmišljati sukobe. Suradnja između Rohatinskog i Vlade je odlična, rekao je Šuker, komentirajući izjavu guvernera Rohatinskog da HNB više neće spuštati stopu obvezne pričuve. Šuker je također istaknuo da je guverner konstatirao činjenice koje nitko ne spori, činjenice na koje je u svom istupu u Opatiji upozorila i premijerka Jadranka Kosor.
– Nisu sve strukturne reforme provedene, ali i predsjednica Vlade je upozorila da su svi za promjene i rezove, ali da nitko ne bi da se njega dira, rekao je Šuker. To je na tragu toga da neki ne shvaćaju da je kriza, kazao je i u tom kontekstu spomenuo i razgovore sa sindikatima oko božićnica i regresa. A da novinari nisu pogrešno shvatili izlaganje Željka Rohatinskog u ponedjeljak u Opatiji, posvjedočio je sam guverner na jučerašnjem predavanju na Ekonomskom fakultetu u Rijeci, gdje je istaknuo da su rebalansi proračuna bili samo “kozmetika”.
– Za ukupno financiranje države u 2010. godini potrebno je sredstava u visini 12 posto BDP-a. Nikakva fiskalna konsolidacija nije izvršena, dva rebalansa proračuna bili su “kozmetika”, a ne smanjivanje deficita, naglasio je Rohatinski. Time je potvrdio svoju tezu od dan ranije, da se novcem u državnoj blagajni ne postupa racionalno i da zato više neće oslobađati rezerve, ali je i ponovo kontrirao premijerki Jadranki Kosor koja je pak na prekjučerašnjoj konferenciji novčanog tržišta u Opatiji, a nakon guvernerovih brojnih kritika, upravo spomenute proračunske rebalanse pobrojala kao doprinos Vlade za izlazak iz krize. Guverner je tako jučer još jednom pojasnio mehanizme funkcioniranja monetarne politike u vrijeme krize i sva ograničenja koja sada stoje na putu da iz te krize izađemo, a koja su “i ekonomske i političke prirode”.
– Nema mehanizama kojima bi se potencijalni oslobođeni novac preusmjerio prema proizvodnji, a kad je tako, onda bolje da tog novca i nema, jer bismo samo imali veći deficit, kazao je guverner. Veli da će “u 2010. slobodni pad iz 2009. stati, a hoće li BDP za 0,3 posto ići gore ili dolje, ništa ne znači”.
– Imat ćemo godinu stagnacije, ali ne i godinu za koju možemo kazati da su poduzete barem moguće mjere da se počnemo izvlačiti iz krize. Ostali smo živi, prošli smo bolje nego mnogi drugi, ali još moramo mnogo toga uraditi da krenemo prema boljim danima, rekao je Rohatinski riječkim studentima i profesorima, pri čemu su domaćini skupa bili predsjednik Udruge Alumni Slavko Linić i dekan Ekonomskog fakulteta Vinko Kandžija. Linić je pritom prokomentirao da je evidentno da fiskalna vlast nije bila ažurna kao što je to bila monetarna, koja je krizu prepoznala već 2004. godine, krenuvši s određenim restrikcijama da bi se pripremilo gospodarstvo i banke.
– Najtragičnije je da su u biti šira država i svi korisnici konsolidiranog proračuna jedini u krizi pali i tražili pomoć te su je morali i dobiti. Njih su financirali hrvatski građani, a privreda je ostala potpuno sama. U 2009. se politika zabavljala sama sa sobom, a centralna banka je ta koja je pokušala spriječiti teški udar krize te ga je i uspjela ublažiti, a ove godine, kada bi se moglo nešto zajednički učiniti, taj napredak ne vidimo. Otuda i poruka HNB-a koji da će sada ići polako jer ne želi neprekidno plaćati dugove šire države koja se ne želi prilagoditi, rekao je Linić.

 BABIĆ: VLADIN MODEL POMOĆI GOSPODARSTVU SE IZJALOVIO

– Poptuno razumijem guvernera Rohatinskog. Ima mogućnost oslobađanja novca iz obvezne rezerve banaka, što znači povećavanja likvidnosti, ali novac ne završava tamo gdje bi trebalo, komentirao je ekonomski analitičar Ante Babić izjavu guvernera u Opatiji.
– Guverner je otpustio dodatnu likvidnost koja se putem poslovnih banaka i HBOR-a treba usmjeriti u gospodarstvo putem jeftinijih kredita. Međutim, ti Vladini modeli kreditiranja su se izjalovili, ocjenjuje Babić. Model A, primjerice, trebao je služiti za poticanje izvoza i zapošljavanja, ali će poslužiti uglavnom za povećanje tekuće likvidnosti poduzeća. Model B, pak, trebao bi pomoći tvrtkama za investicije. Međutim, bojim se da ni novac po drugom modelu neće otići u nove proizvode, nego uglavnom tvrtkama koje u normalnim okolnostima teško mogu preživjeti, smatra Babić.
– Sve to je već otprije poznato, rekao je predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca Damir Kuštrak, ne želeći posebno komentirati guvernerove riječi. Podsjećam da je HUP prvi progovorio o tim problemima i da na njih već dugo upozorava, još od jeseni 2008. godine, kazao je Kuštrak.

 ČAČIĆ: REZOVI TREBAJU POČETI OD BANSKIH DVORA

– Guverner je potpuno u pravu kad poručuje Vladi da je zloupotrijebila ponudu te da zaustavlja daljnje transfere. Bio je prisiljen izreći grubu stvar: ne dam vam više novac. Prošle je godine država povećala kreditna zaduženja za 16,7 posto, a građani i gospodarstvo smanjili za 0,7 posto. Dok država buja u zaduženju i trošenju, građani zaduženja smanjuju. To tako ne može ići, zemlja treba jasne radikalne reforme, a rezovi trebaju početi od Vlade. Kad premijerka kaže da nitko nije spreman na reforme, mora znati da Vlada treba prva dati primjer sindikatima, javnim tvrtkama, državnim službenicima. Danas su u realnom sektoru plaće za 40 posto manje nego u javnom sektoru. Ne može se više tolerirati politika noja i zabijanja glave u pijesak, tonemo u živo blato, nužne su ili reforme ili izbori, poručio je predsjednik HNS-a Radimir Čačić.