Subota, 27. travnja 2024

Weather icon

Vrijeme danas

9 C°

Zadarska utjeha – manje loše od prosjeka?!

Autor: Damir Maričić

13.04.2010. 22:00
Zadarska utjeha – manje loše od prosjeka?!


Zadarska županija u teškim socijalnim prilikama s rastom nezaposlenosti na godišnjoj razini od 11 posto može se tješiti da je rast nezaposlenosti u zemlji 19 posto – Nadolazeća sezona više nego ikad značit će diferencijaciju na turističke i neturističke županije
Nezaposlenost u ožujku 2010. godine u Republici Hrvatskoj segnula je do 318.658 nezaposlenih osoba evidentiranih na Zavodu za zapošljavanje. To je 1.033 osobe (0,3 %) više nego prethodni mjesec, ali 51.414 osoba (19,2 %) više nego u ožujku 2009. godine. Zadarska županija u tome je sa 12.062 osobe ili oko 3,5 posto pupulacije nezaposlenih u Hrvatskoj. Zadarska županije imala je pad nezaposlenosti na mjesečnoj razini od 0,05 posto, ali i 11,02 posto rasta nezaposlenosti na godišnjoj razini.
Ragionalna nezaposlenost
Regionalni raspored nezaposlenosti kaže da je najveći apsolutni broj nezaposlenih osoba u ožujku 2010. imala Splitsko-dalmatinska županija (40.783 ili 12,8 % od ukupnoga broja u Hrvatskoj) te Grad Zagreb (37.327 ili 11,7 %) i Osječko-baranjska županija (34.034 ili 10,7 %), a najmanji je broj nezaposlenih zabilježen u Ličko-senjskoj županiji (3.675 ili 1,2 %).
U odnosu na isti mjesec prethodne godine evidentirana je nezaposlenost povećana u svim županijama, a najveće povećanje zabilježeno je u Krapinsko-zagorskoj (39,2 %), Zagrebačkoj županiji (38,3 %) i Gradu Zagrebu (30,9 %). Prema tim pokazateljima Zadarska županija sa 11 posto rasta nezaposlenosti ispada “mala beba”. No tješiti se s činjenicom da je 11 posto više ljudi nezaposleno nego je bilo prošle godne vrlo je teško, iako je jasno da je stanje u gore navedenim županijama gdje je praktično broj nezaposlenih uvećan na trećinu zastrašujuće.
O reperkusijama statistike na obični život pak Zadrani mogu suditi i na osnovi podataka na svom području pod užim teritorijima, odnosno ispostavama ovdašnjeg Ureda Zavoda za zapošljavanje. Naime, jasno je da nije isto biti nezaposlen u Gračacu ili Pagu ili Zadru. Naime, apsolutne brojke ili relativan udjel pojedinih područja u županiji ne kaže ništa o stvarnoj muci nalaženja posla, kao što podaci za Split ili Zagreb sigurno nisu usporedivi s Ličko-senjskom županijom. Podaci Zavoda ne iznose podatke o stopi nezaposlenosti po županijama, a one su vrlo različite.
Ipak u naznačenim relacijama godišnja stopa rasta nezaposlenosti manja od one zabilježene u Zadarskoj županiji je u svega četiri županije, ali je i ona minimalno bolja. Odnosno najmanji rast godišnje nezaposlenosti ima Šibensko-kninska županja od devet posto.
Stiže “južnjačka utjeha”
 U Zadarskoj je županiji, kao i najvećem dijelu obalnih županija krenula “južnjačka utjeha”, odnosno sezonsko zapošljavanje vezano uz turizam. Naravno, u njega će se, ali u manjoj mjeri, uključiti i ljudi iz unutrašnjosti uzimajući sezonski posao na Jadranu. Ono što je sigurno je da će od sad pa nadalje najvjerojatnije do kolovoza mjesečno nezaposlenost na području Zadarske županije padati. To, uostalom, potvrđuje upravo u ovom broju naše novine objavljen set natječaja za sezonski posao, a takva navala objava traje već neko vrijeme.
No, nažalost, sigurno je i to da nijedna županija u zemlji u ovoj godini ne očekuje godišnji pad nezaposlenosti. Snaga sezonskog zapošljavanja neće biti dovoljna da usisa sve negativne efekte ostalog. Zadarska županija u tom kontekstu može očekivati da broj nezaposlenih ljeti padne na ispod 10.000, ali nade da bi se te brojke približile 8.000 nema.
Ove se sezone očekuje i nešto veći priljev sezonaca jer valja kazati da lani sezona nije bila preberićetna u zapošljavanju, što uostalom potvrđuju podaci po kojima je dio sezonaca otkaze, odnosno prestanak rada na određeno dočekao već u kolovozu što je inače bilo normalno za rujan ili listopad.
Najave sezone najbolje su prema prvim pokazateljima bile za Istru. Ovdje Uskrs nije donio velike brojke. Na sreću ima naznaka da bi posezona, dakle, rujan i listopad trebali ove godine biti bolji od lanjskih.
Kad su u pitanju regionalne razlike, one će u ovoj kriznoj godini doći još snažnije do izražaja na štetu neobalnih područja jer će na moru sezona sljedećih pet mjeseci donijeti olakšanje kojeg gore neće biti.