Fašistička rulja ponovno zagađuje Europu

Poruka greške

Deprecated function: The each() function is deprecated. This message will be suppressed on further calls u _taxonomy_menu_trails_menu_breadcrumb_alter() (linija 436 od /opt/nginx-1.17.9/htdocs/zadarskilist.hr/sites/all/modules/taxonomy_menu_trails/taxonomy_menu_trails.inc).
Slika korisnika admin
Autor: 
Jobbik
FaH

Ministarstvo unutarnjih poslova u četvrtak je zabranilo skup europskih neofašista u Zagrebu koji se trebao držati ovog vikenda s obrazloženjem da neke od pozvanih stranaka pozivaju na rušenje ustavnog poretka Hrvatske. Predsjednik Vlade Zoran Milanović kazao je da razlozi zabrane nisu sigurnosni, nego svjetonazorski i politički. Naime, neki od pozvanih zagovaraju grabež tuđeg teritorija i progon manjina, Židova i Roma.

Međutim, od državne zabrane bilo bi bolje da se Vlada u javnosti vrlo glasno i efikasno suprotstavila (pro)fašističkim i progoniteljskim idejama koje mnoge od pozvanih stranaka zagovaraju i tako pokazati na djelu snagu demokracije. Šteta, jer jedna zabrana može opravdati i sljedeću. Osim toga, posve je sigurno da je policija mogla bez teškoća kontrolirati skupove i reagirati onda kad se promovira govor mržnje i eventualno promoviraju fašistički simboli.

Marševi protiv "ciganskih zločina"

No, da vidimo što zagovaraju pojedine stranke krajnje desnice čiji utjecaj u Europi općenito gledajući raste. Mađarski Jobbik (u prijevodu bolji) jedna je od onih stranaka koja zagovara širenje svoje države na sadašnji hrvatski teritorij. To je radikalno desničarska stranka koja je od 2010. godine kao treća stranka zastupljena s čak 47 zastupnika u mađarskom parlamentu i u anketama ima podršku oko 17-18 posto stanovnika. Oni su žestoki antisemiti, dakle nastupaju protiv Židova, ali i protiv Roma i homoseksualaca.

Jobbik, pokret za bolju Mađarsku narastao je u dubokoj mađarskoj ekonomskoj krizi pa su Židovi i Romi žrtveni jarci za visoku nezaposlenost i siromaštvo. Poklonici stranke sami sebe nazivaju "radikalnom konzervativnom patriotskom kršćanskom strankom".

Zastupnica Jobbika u Europskom parlamentu Krisztina Morvai Izraelce je nazvala "ušljivim, prljavim ubojicama", a "liberalno-boljševističkim cionistima" u Mađarskoj je poručila da dobro razmisle "kamo bježe i gdje se namjeravaju skriti".

Osnovano je 2007. i militantno krilo stranke pod nazivom Mađarska Garda čiji je cilj, po njihovim riječima, "čuvati mađarsku kulturu i tradiciju". Sud je 2009. u Budimpešti zabranio djelovanje Mađarske Garde. Ali njihov vođa, 33-godišnji Gabor Vona voli nositi njihovu uniformu s insignijama iz vremena nacizma u Mađarskoj, a po uzoru na njemačke SS-ovce organizirao je marševe protiv "ciganskih zločina" kroz sela u kojima živi romsko stanovništvo.

Jobbik je izrazito iredentistička stranka. Program im uključuje i reviziju Trianonskog ugovora iz 1920. godine, kojim je Kraljevina Mađarska smanjena za dvije trećine zbog sudjelovanja u Prvom svjetskom ratu, a oduzeti teritoriji pripojeni su Austriji, Čehoslovačkoj, Srbiji, Rumunjskoj i Hrvatskoj. Trianonskim ugovorom Hrvatska je dobila Međimurje, Jobbik bi ga opet pripojio Mađarskoj.

Nasljednica stranke Reicha

Nacionaldemokratska partija Njemačke (NPD) osnovana je 1964. kao nasljednica Njemačke stranke Reicha, sa sličnim političkim programom kojeg je imao Adolf Hitler u Nacionalsocijalističkoj stranci. U drugoj polovici šezdesetih NPD je bio s nekoliko mandata i u parlamentu Zapadne Njemačke, a trenutno ima najviše pristaša na području istočne Njemačke. Ima zastupnike u dvije savezne države Njemačke - Mechlenburg-Zapadno Pomorje i u Saskoj. Bivši odvjetnik NDP-a Horst Mahler je 2009. zbog izjave da je holokaust bio najveća laž u povijesti bio osuđen na šest godina zatvora.

Za vrijeme kancelara Gerharda Schroedera Savezni Ustavni sud odlučivao je o zabrani te stranke, ali je prijedlog o zabrani odbačen. Ispitivanje ZDF televizije pokazalo je prije nekoliko mjeseci da je 77 posto Nijemaca za zabranu stranke i dosta je zahtjeva da Sud ponovno odlučuje o zabrani.

Krajem studenog 2011. njemačka je policija uhitila bivšeg visokog dužnosnika te stranke zbog sumnje da je kao član neonacističke grupe bio umiješan u šest ubojstava i pokušaj ubojstva po rasnoj osnovi. Ta grupa - Nacionalsocijalističko podzemlje - navodno je od 2000. ubila osam Turaka, jednog Grka i 22-godišnju policajku.

Jean-Marie le Pen, donedavni predsjednik francuske Nacionalne fronte, i pokojni Jörg Haider, bivši predsjednik austrijske Slobodarske stranke, bili su dosta godina najpoznatiji desnoekstremni političari u Europi. Jean-Marie Le Pen je ove godine osuđen zbog pronacističke izjave da njemačka okupacija nije bila osobito nehumana, da je bilo incidenata, ali da to nije neobično u tako velikoj zemlji.

Marie Le Pen, koja sada vodi Nacionalnu frontu u predsjedničkoj utrci u Francuskoj, je na trećem mjestu. Zalaže se za izlazak Francuske iz eurozone i Europske unije te protiv useljavanja u Francusku. U ovom stoljeću vidi dva nova totalitarizma - ekstremni islamizam i mondijalizam. Inače, lepenovci su bili odustali od dolaska, a umjesto njih trebali su u Zagreb stići pripadnici Francuske obnove.

Bal u Beču

Austrijski Anonymousi su na Uskrs upali na web desničarske Slobodarske partije Austrije (FPO), zamijenivši na njemu izgled prezentacije parolom "Uskršnje jaje umjesto nacističke partije.

Potkraj siječnja, baš na dan sjećanja na žrtve Holokausta, vođe ultradesnih europskih stranaka okupili su se na balu u nekadašnjoj carskoj palači Hofburg u Beču. Osim domaćina, šefa FPO-a Heinza-Christiana Strachea, među ostalim, bili su tu i Marina Le Pen, europski parlamentarac iz Belgije Philip Claeys iz ultranacionalističke formacije VlaamsBelang. Protiv tog bala u Beču prosvjedovalo je nekoliko tisuća ljudi, uhićena je 21 osoba, a bilo je i šestero ranjenih, među kojima i uzvanika. Predsjednik Slobodarske stranke Strache dao je izjavu "Mi smo novi Židovi", a antifašističke prosvjednike ispred palače nazvao je "nacističkom ruljom".

FPO je stalno na trećem mjestu po popularnosti s 24 posto potpore, iza socijaldemokrata s 29 i Narodne stranke s 25 posto.

A Flamanska krajnje desna stranka Vlaams Belang pokrenula je u utorak internetsku stranicu na kojoj će građani moći iznijeti pritužbe na ponašanje ilegalnih imigranata u Belgiji i prijaviti ih policiji zbog rada na crno i zloporabe socijalne pomoći.

Vlaams Belang, u prijevodu Flamanski interes, učinila je to po uzoru na nizozemsku Stranku za slobodu koju vodi Geert Wilders. Wildersova stranka ima 24 od 150 mjesta u parlamentu i podržava manjinsku vladu liberala i demokršćana. Wilders kaže da zauzvrat ta vlada provodi mjere kojima se ograničava useljavanje, smanjuje se kriminal i vlada se suprotstavlja kulturnom relativizmu.

Zagrebačkom pozivu bila se odazvala flamanska desničarska udruga Voorpst koja zagovara odvajanje Flandrije od Valonije.

Trebali su u Zagreb doći i predstavnici bugarskog VMRO-a koji su prošle godine molotovljevim koktelima napali skupinu Jehovinih svjedoka.

Višeslav Raos: Desnica raste

Zanimljivo je da baš u Hrvatskoj jedna marginalna stranka organizira skup radikalno desnih stranaka jer je Hrvatska jedna od rijetkih europskih zemalja koja u parlamentu nema takve stranke. U Sabor je ušla jedino Ruža Tomašić koja je najbliža krajnjoj desnici, kaže nam Višeslav Raos, politolog iz Centra za politološka istraživanja.

Možda najveći ekstremistički utjecaj u jednoj vrlo značajnoj europskoj zemlji ima Stranka za slobodu u Nizozemskoj.

- Nizozemska je bila zemlja koja je promicala toleranciju i multikulturalizam, a sada Stranka za slobodu Geerta Wildersa diktira politički tempo i nizozemska vlada apsolutno ovisi o njima. Kod nas je nezamislivo da bi Vlada ovisila o nekom HČSP-u.

- U članicama Europske unije svakoj takvoj stranci se omogućava da ima partnere u drugim zemljama i onda imate situaciju da u Europskom parlamentu neke stranke, kao na primjer Stranka za veliku Rumunjsku, ulaze u EP. Oni stvaraju partnerstvo protiv tzv. hegemonije ljevice u Europi i kod njih je slična argumentacija kao kod norveškog ubojice Breivika. Da desni ne mogu doći u medijski prostor jer postoji dominacija tzv. kulturnog marksizma. Politike multikulturalizma nisu postigle ono što su trebale postići, ljudi su ostali getoizirani. Neke zemlje su kasno počele s multikulturalizmom, kao Njemačka koja je mislila da će stranci pokupiti zarađene marke i vratiti se u svoje zemlje. Hrvatska mora izvući pouke iz svega što se događa jer će sigurno u jednom budućem prosperitetnijem razdoblju biti privlačna za strance, rekao nam je Višeslav Raos.

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno