U sustavu integrirane proizvodnje nijedan maslinar iz Zadarske županije

Poruka greške

Deprecated function: The each() function is deprecated. This message will be suppressed on further calls u _taxonomy_menu_trails_menu_breadcrumb_alter() (linija 436 od /opt/nginx-1.17.9/htdocs/zadarskilist.hr/sites/all/modules/taxonomy_menu_trails/taxonomy_menu_trails.inc).
Slika korisnika admin
novigrad_maslinari3
Filip BRALA
U SUSTAV KONTROLIRANE EKOLOŠKE PROIZVODNJE - Uključen je veći broj maslinara na području naše županije

Za kvalitetnu hranu često smo spremni izdvojiti više novca. Jamstvo kvalitete najčešće su certifikati sljedivosti proizvodnje. U maslinarskoj proizvodnji znak eko proizvodnje prisutan je na području Zadarske županije desetljeće i njim se može podičiti više proizvođača, dok znak integrirane još nije zaživio. Upravo zato tehnološke smjernice za integriranu proizvodnju masline jedna je od stručnih tema na današnjoj, četrnaestoj manifestaciji maslinara i uljara Dan masline Zadar koja se održava u ŠC Višnjik u organizaciji Udruge prehrambenih tehnologa, biotehnologa i nutricionista Zadarske županije.

Kakve sve poljoprivredne proizvodnje svijet poznaje, koje se proizvodnje kontroliraju i dobivaju certifikat i u čemu je njihova osobitost?

Tri načina proizvodnje

Danas svijet poznaje tri načina poljoprivredne proizvodnje: konvencionalni, ekološki i integrirani. O prvom i drugom u našim prilikama se vrlo često raspravlja. Konvencionalna proizvodnja je proizvodnja bez nadzora. Poljoprivrednom proizvođaču nitko ne kontrolira količinu potrošenog pesticida po jedinici površine, baš kao ni količinu utrošenog mineralnog gnojiva. Ni njegove proizvode na tržnici ili u otkupnim centrima nitko ne kontrolira na prisutnost pesticida, teških metala i dr.

Upravo kemijska sredstva koja se koriste za borbu protiv bolesti i štetnika i uporaba mineralnih gnojiva u konvencionalnoj proizvodnji su najveća smetnja održivom gospodarenju prirodnim resursima. Odnosi se to prvenstveno na vodu, jer upravo njena kontaminacija je jedan od najvećih problema današnjice i prijetnja opskrbi pitkom vodom u budućnosti. U uvjetima prvenstveno intenzivne poljoprivrede bez kontrole uz industrijalizaciju i urbanizaciju dolazi do onečišćenja voda s teškim metalima, nitratima, nitritima, fosfatima, pesticidima, policikličkim aromatskim ugljikovodicima i drugim toksičnim organskim spojevima. Posljedice toga su eutrofikacija, kontaminacija pitkih voda i štetan utjecaj na zdravlje ljudi i životinja.

Apel poljodjelcima

Stoga se upućuje apel poljoprivrednim proizvođačima diljem svijeta da se uključe u jednu od kontroliranih, odnosno nadziranih poljoprivrednih proizvodnji, a to su ekološka i integrirana. Kako apeli uglavnom ne urode očekivanim plodom donose se i direktive, a jedna od njih je i EU direktiva 91/414/EEC koja je obvezatna za sve članice EU-a, a znači uvođenje integrirane proizvodnje do 2014. godine.

I dok je zbog mnogih ograničavajućih čimbenika ekološka proizvodnja u svijetu zastupljena sa svega 3-5 %, u mnogim uređenim zemljama svijeta, primjerice Švicarskoj, integrirana proizvodnja zastupljena je s 80 %. Što je integrirana proizvodnja i kakva je njena perspektiva u maslinarskoj proizvodnji?

Priručnik za masline

Integrirana proizvodnja bilja se definira kao poljoprivredna proizvodnja visoke kvalitete čiji su proizvodi (hrana) minimalno opterećeni agrokemikalijama, a koju jamči certifikat koji dobiva proizvod temeljem provjere ispravnosti svih provedenih mjera tijekom proizvodnje i nakon berbe (skladištenja). U zaštiti od štetnika koriste se agrotehničke mjere, biotehničke, biološka borba i kemijska sredstva za zaštitu bilja koja su ekološki povoljnija. Gnojidba je u ovakvoj proizvodnji izbalansirana temeljem stvarnih potreba kulture i stanja tla za optimalan urod. Kako bi se mogla provoditi  proizvodnja koja podrazumijeva sve navedeno, a uz to i kontrola i dobivanje certifikata potrebno je bilo riješiti zakonsku regulativu, odrediti tijela nadzora i inspekcije radi mogućih prijevara, educirati proizvođače, a sve na zadovoljstvo potrošača kao krajnjih korisnika. 

Poljoprivredno savjetodavna služba je izdala priručnik o tehnološkim smjernicama za integriranu proizvodnju maslina još 2008. godine, a Ministarstvo poljoprivrede zakonsku regulativu donijelo je 2010. godine (NN 32/10). Sukladno zakonskoj regulativi resorno ministarstvo izrađuje tehnološke upute i objavljuje ih do 20. prosinca tekuće godine za sljedeću godinu na svojim službenim web stranicama.

Uvjeti za upis

Osim poštivanja tehnoloških uputa za upis u Upisnik proizvođača integrirane proizvodnje proizvođač mora posjedovati najmanje 0,25 ha pod maslinama, a najmanja veličina pojedinačnog maslinika mora biti 0,1 ha i mora biti posađena u najmanje dva reda. Osim toga maslinar u integriranu proizvodnju mora uključiti sve površine poljoprivrednog zemljišta na kojima uzgaja maslinu.

 Međutim, do danas u integriranu proizvodnju maslinarske proizvodnje nije uključen ni jedan proizvođač s našeg područja, a upravo u našoj županiji perspektiva integrirane proizvodnje je velika obzirom da je proizvodnja maslina i maslinova ulja posao koji pomaže u egzistenciji mnogim obiteljima u priobalju i na otocima.

 Svako tržište, a poglavito turističko traži garanciju kvalitete, a nju može dati samo kontrola proizvodnje i kontrola proizvoda koju pruža nadzirana, ekološka ili integrirana proizvodnja sa svojim certifikatom.

1. U sustav kontrolirane ekološke maslinarske proizvodnje uključen je veći broj maslinara na području naše županije - jedan od njih je i Ivan Atelj iz Zagrada kraj Nadina sa svojih gotovo tisuću stabala

2. Jedan od najnagrađivanijih maslinara Marin Matešić iz Dikla iako nije u sustavu ni ekološke, a ni integrirane strogo vodi računa o agrotehnici u svom masliniku

3. Maslinovo ulje s certifikatom nadzirane proizvodnje - eko ili integrirane - sigurniji put ka potrošaču

Kontaminirano 20 posto pitke vode
Prosuđuje se da danas na području EU čak 20 % pitke vode sadrži više ostataka agrokemikalija negoli je to propisima dozvoljeno. Posebno ozbiljan problem predstavlja ispiranje dušika u obliku nitrata i nitrita, koji se u tlo i vodotokove unose mineralnim gnojivima i kiselim kišama. Upravo smanjenjem primjene pesticida, umjetnih mineralnih gnojiva i drugih agrokemikalija, te ekološkim zbrinjavanjem otpada iz poljoprivrede možemo Zemlju sačuvati za buduće naraštaje i jesti dobru hranu.
IZ ZADARSKE ŽUPANIJE: U sustavu integrirane proizvodnje samo osam proizvođača
U Hrvatskoj u sustav integrirane poljoprivredne proizvodnje uključeno je 605 PG-a sa 68.122,02 ha, dok je u Zadarskoj županiji svega osam poljoprivrednih proizvođača s 357,67 ha od čega se povrće uzgaja na 17,52 ha, ratarske kulture na 5,14 ha, razne voćne vrste (isključivši maslinu) na 268,63 ha i vinsko i stolno grožđe na 66,38 ha.
Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno