Preduhitrit će se zub vremena i sačuvati sportski simboli grada

Upravni odjel za kulturu i šport Grada Zadra je od 2019. kroz planski pristup održavanju sportske infrastrukture na administrativnom području Grada pristupio pripremanju projektne dokumentacije za sanaciju skakaonice na otvorenom kupalištu Kolovare te projektne dokumentacije za sanaciju rampe za ulazak brodova u more u sklopu Veslačkog doma u Zadru.
Oba su objekta uronjena u more, skakaonica je iz 1957. godine, a rampa Veslačkog kluba Jadran iz 1978. godine te je procijenjeno da im je u perspektivi potrebna sanacija, a za što je kao prethodni korak načinjena potrebna dokumentacija.
Kako bi se dobio što detaljniji uvid u opseg i količinu potrebnih poslova, 2019. godine naručeni su istražni radovi na skakaonici Kolovare koji su izvedeni do početka 2020. godine te je Grad dobio referentan elaborat o stanju skakaonice. Nakon kratke pauze zbog ekonomizacije potrošnje proračunskih sredstava uzrokovane COVID epidemijom u 2020. godini tijekom ožujka ove godine sklopljen je Ugovor o izradi projektne dokumentacije za sanaciju skakaonice s tvrtkom Geoexpert IGM iz Zagreba koja je izvršila i istražne radove.

Baštinik tradicije
Rampa Veslačkog doma u Zadru je, s druge strane, radni objekt koji je tijekom više od 40 godina u službi sporta te joj je potrebna sveobuhvatna sanacija. Utjecaj mora, valova i soli, djelomično su prodrli u armaturu rampe i, iako je rampa još uvijek funkcionalna i sigurna za korištenje, sada je pravo vrijeme za pripremu dokumentacije za sanaciju. Projekt i troškovnik sanacije izradila je tvrtka Urbane ideje d.o.o. iz Samobora.
– Projekt saniranja rampe važan je zbog očuvanja kvalitete infrastrukture sporta kojim se u Zadru organizirano bavi od 1908. godine. Naime, veslanje je zadarska tradicija, a Veslački klub Jadran danas je jedini baštinik tradicije organiziranog veslačkog sporta u gradu Zadru koja seže u daleku 1885. godinu, naglasila je Dina Bušić, pročelnica Upravnog odjela za kulturu i šport Grada Zadra i dodala da je zadarsko veslanje dalo 18 olimpijaca i dvije olimpijske medalje što dovoljno govori o veličini zadarskog veslanja tijekom proteklih više od stotinu godina.
Kako nastavlja, projekt saniranja skakaonice na otvorenom plivalištu Kolovare je važan iz perspektive očuvanja tradicije skakanja u vodu, kako klupskog, tako i rekreativnog.
– Velik broj generacija zadarske mladeži prošao je kroz ovo kupalište, a skakaonica je uz vrlo uspješne sportaše kroz sve te generacije bila sastavni dio jednog stila života koji je za Zadar uistinu potpuno specifičan i na koji su svi Zadrani izuzetno posnosni. Budući da je ova skakaonica posljednja funkcionalna skakaonica u more na Jadranu, cilj nam je preduhitriti zub vremena i pripremiti sve potrebne dokumente za sanaciju kako bi bila provedena čim se za to steknu vremenski i financijski uvjeti, istaknula je Bušić važnost simbola Zadra čije fotografije, između ostalih, već dugo obilaze svijet i šalju lijepu poruku o mogućnostima koje kupalište nudi.

Javna dimenzija skakaonice
Kako saznajemo, posljednje sanacije na plivalištu Kolovare bile su 2006. godine kada je saniran vanjski zid bazena prema moru te 2019. godine kada je zamijenjen kameni pločnik na sjeverozapadnoj strani bazena. U ovoj godini očekuje se sanacija južne strane kamenog pločnika bazena, a prije ljeta promijenit će ogradu prema bivšoj Poliklinici te stare drvene daske u plićaku zamijeniti novima načinjenima od južnoameričkog drveta koje dobro podnosi more.
– Skakaonica i rampa Veslačkog doma su u funkcionalnom stanju, no utjecaj soli i mora ne može se zanemariti i upravo zato prionuli smo na rad i to najprije na projektnu dokumentaciju, rekla je pročelnica dodavši kako su trenutačno u fazi dovršetka projektne dokumentacije čemu su prethodila istraživanja.
Zadovoljni su činjenicom da će tijekom mjesec dana imati svu potrebnu dokumentaciju.
– Zatim krećemo u fazu osiguravanja sredstava za obnovu te imamo namjeru aplicirati na nadležna ministarstva, a ako se ukaže prilika, i na natječaje EU fondova, najavila je Bušić planove koji će omogućiti još ljepši i sigurniji skok.
Nedvojbeno je da su navedeni projekti od iznimne važnosti za sport grada, ali i za provođenje slobodnog vremena.
– Nevjerojatno je važno imati funkcionalnu infrastrukturu za neometano bavljenje sportom. Naime, Veslački dom obnovili smo 2019. i to terasu i unutarnje prostorije kluba, sanitarije i svlačionice. Potom smo zamijenili kotao za grijanje, ali posla ima još. Bazen je u fokusu još od 2019. i obnavlja se dio po dio, sve u skladu s mogućnostima. Obje lokacije imaju snažan sportski predznak, a skakaonica ima i tu javnu dimenziju koja je vezana uz provođenje slobodnog vremena na kultnom kupalištu koje je obilježilo generacije i generacije Zadrana, objasnila je Bušić i naglasila da je baš zato izazov još veći, kao što je i želja za realizacijom obnove još snažnija jer se ne radi samo o sportskoj niši, već o javnom prostoru dostupnom izuzetno širokoj publici.

Kvalitetnije i sigurnije rekreativno bavljenje športom
Dakle, u smislu infrastrukture na području sporta konstantno se događaju značajni projekti.
– Ove godine Grad Zadar aplicirao je na Ministarstvo turizma i športa za nabavku balona za teniski teren na Višnjiku. Nastavak je to projekta koji smo napravili prošle godine, a to je izgradnja triju teniskih terena s tvrdom podlogom na Višnjiku. Nakon što smo obnovili pomoćno igralište na Stanovima te ga presvukli umjetnom travom kroz donaciju HNS-a, trenutno se intenzivno bavimo igralištima naših mjesnih odbora. U ovoj godini uređujemo dva igrališta, jedno na Smiljevcu i jedno u Diklu, manji street work out u Vruljici unutar napuštenog zoga, a nevjerojatno je puno manjih intervencija kroz koje obnavljamo sportsku opremu igrališta ili nabavljamo novu, održavamo ograde igrališta, postavljamo i /ili zamjenjujemo rasvjetna tijela, a nerijetko popravljamo i saniramo štete nastale zbog vandalizama. Upravo zato, da bismo tom velikom i značajnom dijelu sportske infrastrukture pristupili strateški, dali smo izraditi projekt analize stanja i s preporukama za daljnje postupanje za sva igrališta u mjesnim odborima. Mišljenja sam da bismo sva igrališta trebali uniformirati te raditi jednoobrazno prema tipu sporta, tipu korištenja, odnosno otvoreno ili zatvoreno te u skladu s uvjetima u budućim projektima igrališta, poštivati pravila struke te tako omogućiti građanima što kvalitetnije, ali i što sigurnije rekreativno bavljenje športom u kvartovima u kojima žive, zaključila je Bušić kako odgovoriti na izazove koji su u skladu sa suvremenim dostignućima i potrebama, ali i od krucijalne važnosti za svakodnevni život protkan zdravim i korisnim navikama.