Posljednja prilika za Gotovinu i Markača

Ante Gotovina i Mladen Markač danas će se prvi put osobno obratiti sudu. Ovo je vjerojatno zadnja prilika za osporavanje presude koja je generale proglasila krivima

Ni ovoga puta nekima nije trebalo puno za zaključak da Haški sud ruši presudu o udruženom zločinačkom pothvatu, kojom su hrvatski generali Ante Gotovina i Mladen Markač prije 13 mjeseci u prvom stupnju osuđeni na 24, odnosno 18 godina zatvora. Samo jedan dopis žalbenog vijeća otprije dva tjedna, uoči današnje žalbene rasprave – prve, a najvjerojatnije i zadnje u tom predmetu – u kojem su žalbeni suci optužbi i obrani poslali popis tema i pitanja kojih se trebaju pridržavati u svojim izlaganjima pred peteročlanim žalbenim vijećem, naveo je obranu da s optimizmom dočekuje današnje ročište, premda Markačev odvjetnik Goran Mikuličić jučer oprezno dodaje da je svaki takav zaključak, prije nego što bude objavljena konačna presuda – špekulacija.
Tri pitanja
Nije, međutim, dobar znak i da je žalbeno vijeće predvidjelo mogućnost da se Gotovina i Markač na kraju ročišta i osobno obrate haškim sucima, što možda znači da je ovo ročište posljednje i da žalbeno vijeće odbija nove dokaze i svjedoke obrane, premda će formalna odluka o tome biti donesena nakon žalbene rasprave. Kako nam je jučer potvrdio Mikuličić, Gotovina i Markač iskoristit će pruženu priliku i na kraju se i osobno obratiti žalbenom vijeću. Bit će to njihovo prvo obraćanje sudu na taj način, jer se njihov glas u sudnici dosad čuo samo prilikom izjašnjavanja o krivnji i kad su upitani o zdravlju.
No iz načina na koji je žalbeno vijeće formuliralo glavna pitanja kao okvir za današnju raspravu – a u njima se doista provlači sama srž Gotovinine i Markačeve žalbe – neupućeni bi lako mogli izvući zaključak kako smo pred još jednim haškim preokretom. Od potvrdnog odgovora na ključno prvo pitanje – je li prvostupanjsko sudsko vijeće pogriješilo kada je kao kriterij za zakonitost napada odredilo udaljenost od 200 metara od mete – ovise i odgovori na tri sljedeća pitanja: bi li u tom slučaju žalbeno vijeće moralo povući i druge zaključke, naprimjer onaj o nezakonitom granatiranju, te zaključak o postojanju udruženog zločinačkog pothvata, čime žalbeno vijeće dosljedno preuzima scenarij rušenja prvostupanjske presude iz žalbi osuđenih generala.
Nova nada
Gotovinini odvjetnici u žalbi tvrde da se cijela presuda temelji na pogrešnom i proizvoljnom zaključku prvostupanjskog vijeća po kojem se nezakonitim smatraju svi udari projektila koji su pali na mjesta udaljena više od 200 metara od vojnih meta. A kada otpadne taj zaključak, onda pada i prvostupanjska presuda, jer je Gotovina osuđen jer je naredio topnički napad koji je pak glavni i direktan uzrok odlaska Srba iz Krajine, zbog čega je onda proglašen krivim i zbog sudjelovanja u udruženom zločinačkom pothvatu.
No svaki zaključak o rušenju presude bio bi preuranjen. Štoviše, čak i samo žalbeno vijeće u svom dopisu tvrdi da navedena pitanja ne prejudiciraju buduću odluku vijeća o žalbi. Dovoljno je, naime, da jedan od članova peteročlanog žalbenog vijeća – a riječ je redom o najuglednijim sucima Haškoga suda – dvoumi oko odgovora na navedena pitanja, što je dovoljno da se navedena pitanja nađu u dopisu što je stigao obrani i optužbi, dok ostali suci možda nemaju nikakvih dvojbi oko prvostupanjske presude i njezinih zaključaka. Dakle, način na koji je pitanje formulirano ne znači da će takav biti i odgovor, iako je taj dopis razveselio branitelje i – u to nema nikakve sumnje – dao novu nadu njihovim branjenicima.
“Peta brzina”
No što god se danas dogodilo, i kakav god ishod žalbenog postupka bio, jasno je kako je ovo vjerojatno zadnja prilika za osporavanje presude koja je Gotovinu i Markača proglasila krivima za protjerivanje civila nezakonitim artiljerijskim napadom i sudjelovanje u zločinačkom pothvatu.
Upravo to – zločin trajnog uklanjanja i deportacije stanovništva protupravnim napadom na civile – ključ je osuđujuće presude, ali i žalbe dvojice hrvatskih generala. Konačnu odluku donijet će žalbeno vijeće, iako haški statut predviđa i mogućnost preispitivanja pravomoćne presude, u slučaju pojave novih dokaza, no ta se mogućnost koristi rijetko (dosad je jedino Veselinu Šljivančaninu uspjelo osporiti pravomoćnu presudu). Odluka žalbenog vijeća, prema kalendaru Haškoga suda, bit će objavljena u kolovozu sljedeće godine, iako Mikuličić, objašnjavajući da je Haški sud postupanje u ovom predmetu ubacio u “petu brzinu”, očekuje pravomoćnu presudu do kraja godine.  

OD OPTUŽNICE PREKO PRESUDE, DO ŽALBE

8. lipnja 2001.
Zapečaćena optužnica protiv Ante Gotovine, zajedno s nalogom za njegovim uhićenjem, poslana je tadašnjoj koalicijskoj vladi. Optužnica je objavljena tijekom posjeta glavne haške tužiteljice Carle del Ponte Zagrebu. Gotovina bježi
7. prosinca 2005.
Nakon gotovo četiri i pol godine skrivanja, Gotovina je uhićen u hotelu Playa de las Americas na Tenerifeu na Kanarima. Nakon što je prebačen u Haag Gotovina se izjasnio da nije kriv
16. srpnja 2006.
Spojena optužnica Gotovini, Markaču i Ivanu Čermaku
11. ožujka 2008.
Počinje suđenje trojici generala. Tužiteljstvo ih tereti da su u vremenskom razdoblju oko i za vrijeme provođenja vojno-redarstvene operacije Oluja individualno ili sudjelovanjem u zločinačkom pothvatu sudjelovali u progonu srpskog stanovništva
30. kolovoza 2010.
Sudsko vijeće odbija zahtjev tužiteljstva za izdavanjem subpoene Hrvatskoj za isporukom topničkih dnevnika, čime je okončano dvogodišnje natezanje između tužiteljstva i Hrvatske;
15. travnja 2011.
Tri godine od početka suđenja Gotovina i Markač proglašeni su krivima za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti, dok je Čermak oslobođen. Gotovinina i Markačeva obrana se žale na presudu, tužiteljstvo ne podnosi žalbu

Upitan početak suđenja Ratku Mladiću

Haški sud još nije donio odluku o zahtjevu nekadašnjeg zapovjednika vojske bosanskih Srba za izuzećem suca Alphonsa Orieja, zbog čega je upitan početak suđenja Mladiću, najavljen za srijedu. Mladić pokušava na svaki način odgoditi početak suđenja, a u zahtjevu za diskvalifikacijom suca Orieja iz tog predmeta navodi da je Orie u sukobu interesa, jer je i on, baš kao i pripadnici nizozemskog bataljuna koji su suodgovorni za zločin u Srebrenici, nizozemski državljanin, pa bi zato mogao zastupati i “nacionalne interese”. Odluka o Oriejevom sukobu interesa očekuje se danas.