Nošnja od vune za najuzornije žene

Slika korisnika admin
Autor: 

Sredina je svibnja, dnevne temperature idu prema 30 stupnjeva C pa ovčari i kozari već pašare po ljetnom vremenu, s podnevnom pauzom. Pašnjaci u proljeće obiluju dobrom ispašom te je dovoljno par sati da se blago zasiti, a što je najvažnije ne moramo kilometrima pašariti ni visoko u brda, kaže Milica Mršić ( 40. god.)iz Medviđe koja je prije 11 sati dotjerala blago i pustila u prostranu staju i debeli hlad. Staja je u Miranjima gdje Mršići drže ovce već 20 godina.

Striža i rješenje

Ako ovako nastavi uskoro ćemo imati strižu jer vidim da sve teže podnose sunce, ali i mi smo zamijenili odjeću pa je red da to omogućimo i ovcama, kaže Mica kako je odmila zovu. I sama je vrsna strižačica, ali samo ručnim škarama, stoga će svih dvijestotine ovaca, koliko ukupno imaju u Miranjima, pak postrići suprug Mirko.

Na pitanje kako će zbrinuti vunu, oko 300 kg vune, Mica nije trebala ništa odgovoriti, njezin široki i veseli osmjeh govorio je sve.

Naime, Mica je našla rješenje u dogovoru sa ženama, članicama KUD - a "Branimir" Benkovac kojeg je i sama aktivni član, vunu će koristiti za izradu tradicijskih odjevnih rukotvorina, ali i jednostavnih suvremenih modnih dodataka i suvenira putem tehnike filcanja. Fascinantno i ohrabrujuće kada je opće poznato da većina uzgajivača ovaca smatra vunu smetnjom i otpadom.

Estetski i ekološki problem

Svake godine nakon striže vuna se ostavlja razbacana po grumilama i iza njih, po jamama i grmlju ispod drače i smrike, uz putove, na divljim odlagalištima, a nerijetko se nađe na dnu mora, rijeka i jezera.

 Poneke "brižne" strižačice koje ne vole nered u svojem dvorištu i bližoj okolini strižu obave na krškom pašnjaku za vrijeme same ispaše, svaki dan po desetak ovaca i naravno vuna tu i ostaje sve dok je bura ne raznose na kilometarske udaljenosti. Posljedica je toga da namjerno ili nenamjerno zauzimamo negativan stav prema vuni jer nagrđuje krajolik, onečišćuje okoliš, postaje i estetski i ekološki problem, a pravi problem je čovjek.

Čovjek koji ne mari, koji je zauzet po njemu važnijim stvarima, koji radije kupuje sintetsko vlakno iz Kine i opravdava takav stav uz obrazloženje da je vuna naših ovaca - dalmatinske pramenke neadekvatna - pregruba za preradu.

Pregruba za preradu?!

- To je u osnovi netočno, ustvrdila je Mica, uz pojašnjenje: - Je li neka vuna kvalitetna ili ne prvenstveno ovisi o njenoj namjeni i čistoći.

Runo ovce sadrži mnoštvo primjesa koje mogu biti organskog podrijetla kao što su znoj i masnoća lojnih žlijezda kao sjera, urin i fekalije, a mogu biti stečene kao pijesak, zemlja, vegetabilne nečistoće, motorno ulje, ali i primijenjene pesticidi, insekticidi, boja za označavanje i slično. Vrsta i količina ovih primjesa ovisi o načinu uzgoja, uvjetima smještaja, o pasmini i starosti ovce, kovrčavosti vune, kvaliteti i stanju pašnjaka, te klimatskim uvjetima.

Osim toga, jako bitan čimbenik je pranje ( čišćenje ) sirove vune i ako se ne obavi valjano utjecati će loše na daljnju upotrebu. Naši stari su to najbolje radili kada su vunu nosili na pranje u rijekama s brzacima gdje su koristili drvene bućnice i tada im nije trebao nikakav deterdžent jer je brzina protoka učinila svoje.

Delikatno pranje

 - Vunu su dalje ručno obrađivale i izrađivale nošnje koje i danas nosimo ponosno. Moja nošnja je na 11. izboru najuzornije seoske žene održane 2011. godine u Istri osvojila priznanje i to je bio povod da smo se u udruzi odlučile slijediti naše stare u obradi vune, zaključila je Mica.

Pranje je najdelikatnija i najskuplja faza u tehnološkom procesu obrade vune. Za jedno pranje jednog kilograma sirove vune potrebno je oko 10 litara vode, pomnoženo sa najmanje tri pranja, odnosno pretpranje, pranje, ispiranje čini 30 litara po kg, a to je ogromna količina kako ulazne, čiste vode tako i otpadne vode i mulja.

Radi toga ovu fazu obrade vune treba postaviti u suvremene okvire na industrijski način. Koristiti u svijetu provjerene modele, ekološki prihvatljive postupke pročišćavanja otpadne vode s mogućnošću recikliranja uz izdvajanje lanolina i mulja.

Korisni mulj i linolin

Lanolin je važna sirovina za farmaceutsku i kozmetičku industriju, a mulj koji nastaje pranjem može se koristiti direktno kao organsko gnojivo ( kompostiranjem ) ili kao sirovina u proizvodnji ogrijeva i građevinskog materijala.

Ovakav postupak pranja u skladu je sa smjernicama održivog razvoja i s načelima EU.

Štedi se čista voda, maksimalno iskorištava energija te dobiva nova sirovina, a pri tome ne stvaraju nove toksične tvari opasne za okoliš. Shodno tome nameće se potreba smišljenog gospodarenja raspoloživim resursima domaće vune, a nepoželjan utjecaj na okoliš moguće je smanjiti, prije svega na samom izvoru proizvodnje, na obiteljskom gospodarstvu, a to je moguće ako sami uzgajivači promijene stav o vrijednosti vune i njezinoj iskoristivosti.

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno