Potopljeno srednjovjekovno pristanište tik uz brodolom iz II. svjetskog rata

Završeno je arheološko istraživanje podmorja u uvali Mikula, odnosno sv. Nikola, u blizini istoimene crkvice iz 14. stoljeća i Paških vrata. Lokaciju istraživanja posjetili smo nekidan kada su djelatnici Arheološkog muzeja izveli snimanje dronom.
Istraživanja je vršio zadarski Arheološki muzej u suradnji s ronilačkim centrom Foka iz Šimuna i Centrom za podvodna istraživanja Navalis iz Paga. Uz voditelja Dina Tarasa, zamjenika voditelja Hrvoja Manenicu i dokumentarista Roberta Maršića iz muzeja, sudjelovali su i student arheologije Luka Golubović i morski biolog Filip Bukša iz Navalisa te Vedran Dorušić iz Foke.
Iznenadila količina materijala
Najprije se pristupilo rekognosciranju podmorja, čime je utvrđena veća količina fragmenata keramike i opeka i manja količina staklenih fragmenata na čitavom dnu, do dubine od 17 metara. Već na zračnim snimcima primijećena je plićina uz sjevernu stranu uvale za koju se ispostavilo da je vjerojatno ostatak nekadašnjeg mula. Dimenzije nasipa su izmjerene pod vodom i on je snimljen totalnom stanicom s obale.
– Mul je možda u vezi s podatkom da je negdje na tome mjestu, prema Paškom statutu, bila karantena za stoku. Također, prof. Emil Hilje s Odjela za povijest umjetnosti Sveučilišta u Zadru spominje i podatak da se na tome mjestu plaćala i pristojba na uvoz vina, kaže Taras.
Na obali uvale nalazi se malena crkvica sv. Nikole, koju prof. Hilje u svojoj knjizi Spomenici srednjovjekovnog graditeljstva na Pagu smješta, prema analogijama sa sličnim precizno datiranim sličnim crkvama otoka Paga, u sredinu 14. stoljeća. Crkvicu krase dva pilastra na koje je bio oslonjen prelomljeni svod na pojasnicama. Na podu su vidljivi ostaci popločenja od opeke, a nekada je bila i ožbukana. Apsidalni dio dijelom je ukopan u padinu uvale, a pročelje je nekada krasio zvonik u obliku preslice.
– Prije rekognosciranja smo očekivali pokoji ulomak srednjovjekovne keramike, a nakon ronjenja zaprepastila nas je količina i raznovrsnost materijala na morskome dnu. Najčešći nalaz izgleda da su opeke svih debljina i profila. Lokalitet je bitan pošto bi upotpunio sliku o srednjovjekovnom Pagu, kao i činjenica da bi podvodna istraživanja možda rasvjetlila neke činjenice u vezi crkvice sv. Nikole, kao i otkrile namjenu mula nađenog uz kraj. Sljedeće godine podvodna istraživanja se nastavljaju ne bismo li razjasnili koliko je debeo kulturni sloj i kojem vremenu pripadaju najstariji nalazi koje nađemo, a nisu isključena niti kopnena istraživanja uz crkvicu sv. Nikole, ističe Taras.
Glazirana stolna keramika
Na osnovu zatečenih arheoloških ostataka na području uvale sv. Nikole evidentno je da je korištena intenzivno u periodu od 14. do 16. stoljeća, što je ujedno vrijeme razvoja i prosperiteta novoizgrađenog grada Paga. Sa zapadne strane uvale postoje ostaci pristaništa koje je izgrađeno od većeg lomljenog kamena i opeke. Osim toga na nekoliko mjesta uz morsku obalu nalaze se bitve za vezanje brodova koje su priklesane u kamenu živcu. Premda je istraživanje bilo preglednog karaktera, pronađeni su ostatci sitnog arheološkog materijala, u prvom redu luksuznog stolnog keramičkog posuđa. Riječ je o glaziranoj stolnoj keramici koja potječe iz razdoblja od 14. do 16. stoljeća, te ostatcima staklenih boca tankih stijenki iz istog razdoblja. Pronađeni su i ostaci grube kuhinjske keramike koja je služila za pripremanje hrane. Na više mjesta na području uvale pronađena je cjelovita zidarska opeka u više dimenzija i oblika. Radi se o opeci koja je korištena u građevinske svrhe za zidanje i tanjim opekama koje su se koristile za popločanje podova.
Koju je ulogu imalo pronađeno pristanište, odnosno uvala nije sasvim jasno. Sustavnim istraživanjima utvrdit će se radi li se o pristaništu za prekrcaj roba, odnosno žive stoke kako navode određeni izvori ili je riječ o mjestu gdje su se sklanjali brodovi čekajući vjetar ili termin za ukrcaj roba.
Istraživanja podržava paški gradonačelnik Željko Maržić, a Grad Pag financira arheološka istraživanja.
– Za sve nalaze pronađene tijekom arheoloških istraživanja planiramo pronaći mjesto na kojem ćemo ih pohraniti, odnosno izložiti. U to ime, postoji mogućnost da u Muzeju grada Paga pronađemo mjesto za sve to, zaključuje Maržić.