Mišlov: Rješavamo više predmeta nego što ih zaprimimo

Slika korisnika valentinam
Općinski sud u Zadru
Na dan 30. svibnja 2017. utvrđeno postojanje 546 neriješenih predmeta starijih od 10 godina. Na današnji dan neriješeno je ostalo 362 predmeta starijih od deset godina, što je jasan pokazatelj da se broj starih predmeta konstantno smanjuje, govori predsjednica Općinskog suda u Zadru
Zvonko KUCELIN
Veći dio Općinskog suda smješten je u zgradi na Poluotoku

Općinski sud u Zadru ovih je dana osvanuo u medijima kao jedan od najlošijih po učinkovitosti prema podacima Ministarstva pravosuđa. Navodi se kako su sudovi u Rijeci, Zadru i Šibeniku svrstani među pet sudova s najmanje riješenih predmeta po rješavatelju te da je iza dubrovačkog suda, kao onog s najviše propoblema, među manjim sudovima upravo zadarski sa stopom od 4,22 posto predmeta starijih od 10 godina.

Komentar ovakvih podataka zatražili smo od predsjednice Općinskog suda, Ane Mišlov, pitajući u čemu je zapravo problem- manjku sudaca ili enormnom povećanju predmeta?

Čelnica suda pak upućuje na članak u dnevnim novinama u kojima je objavljena analiza temeljem Izvješća predsjednika Vrhovnog suda RH o stanju sudbene vlasti za 2017. godinu, te podacima Ministarstva pravosuđa.

Nema povećanja predmeta

- U istom članku Općinski sud u Zadru spominje se kao četvrti sud, iza Općinskog građanskog suda u Zagrebu, Općinskog suda u Splitu i Općinskog suda u Dubrovniku s najvećim udjelom starih neriješenih predmeta (starijih od deset godina) od 4,22 posto u strukturi neriješenih predmeta. Općinski sud u Zadru također je označen kao sud u kojem je prosječno očekivano rješavanje predmeta između 228 i 265 dana (DT- disposition time), što je iznad europskog prosjeka (europski prosjek DT 270). Na Općinskom sudu u Zadru nije došlo do porasta broja neriješenih predmeta, kao što je to slučaj s Općinskim građanskim sudom u Zagrebu, općinskim sudovima u Splitu, Rijeci, Puli, Novom Zagrebu i Gospiću, iz čega slijedi i odgovor na Vaše prvo pitanje. Dakle, nije došlo do znatnog povećanja predmeta na Općinskom sudu u Zadru. Naprotiv, Općinski sud u Zadru rješava više predmeta nego što ih zaprimi, kaže predsjednica Mišlov napominjući kako ovdje treba navesti da je zadarski sud uistinu u višegodišnjem razdoblju opterećen znatnim brojem starih neriješenih predmeta, te je u tom kontekstu i spomenut u novinskom članku kao sud koji, nakon Općinskog građanskog suda u Zagrebu, Općinskog suda u Splitu i onoga u Dubrovniku, ima udio od 4,22 posto predmeta starijih od deset godina u strukturi neriješenih predmeta.

Smanjuje se broj sudaca

- Tako je na dan 30. svibnja 2017. utvrđeno postojanje 546 neriješenih predmeta starijih od 10 godina. Na današnji dan neriješeno je ostalo 362 predmeta starijih od deset godina, što je jasan pokazatelj da se broj starih predmeta konstantno smanjuje (unatoč činjenici da u kategoriju predmeta starijih od deset godina dnevno ulaze novi predmeti). Pritom valja uzeti u obzir činjenicu da se i broj sudaca na Općinskom sudu u Zadru, kao i broj sudaca na razini RH, konstantno smanjuje, što u budućnosti može dovesti do problema povećanja neriješenih predmeta. Sa zadovoljstvom, međutim, ističemo činjenicu da Općinski sud u Zadru još uvijek uspješno prati zahtjeve posla, odnosno da broj riješenih predmeta prati pa i premašuje priliv predmeta koji se zaprimaju na ovome sudu. Pri čemu ne treba posebno naglašavati da se na broj novih zaprimljenih predmeta ne može utjecati, ističe Mišlov dodajući kako je iz statističkih izvješća kojima se dosljedno prati i kvantificira rad sudova u RH moguće izvući neke zaključke o radu, pa i pojedinih sudova.

- Međutim, nezahvalno je, za potrebe novinskih članaka, na malo prostora i s malo riječi, analizirati rad sudova na način da ista analiza bude istovremeno lako shvatljiva čitateljima i da ima uporišta u podacima koji su rezultati uistinu ozbiljnih i opsežnih analiza rezultata rada, zaključuje čelnica Općinskog suda u Zadru.

Što stoji u izvješću Vrhovnog suda za 2014. godinu

Na pitanje kako komentira činjenicu da je Općinski sud u Zadru 2014. prema izvješću Vrhovnog suda RH dobio oznaku suda s najviše riješenih predmeta, predsjednica odgovara:

- Ista tvrdnja, nažalost, nema uporišta u navedenom Izvješću predsjednika Vrhovnog suda za 2014. godinu. U istom Izvješću se Općinski sud u Zadru spominje jedino u kontekstu suda koji, uz splitski, osječki, riječki i zagrebački sud, ima najveći broj kaznenih predmeta prvog stupnja u radu, ali da navedeni sudovi i rješavaju najviše predmeta ove kategorije.

Pritom valja naglasiti i da statistička uspoređivanja rezultata rada Općinskog suda u Zadru, u razdoblju nakon 2015. godine s onima prije 2015. godine, nisu moguća, obzirom da je 2015. godine došlo do spajanja Općinskog suda u Benkovcu i Općinskog suda u Pagu s Općinskim sudom u Zadru, naglašava Mišlov.

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno