STRAH I NEIZVJESNOST Banke su sve opreznije, pod povećalom su i oni koji redovito otplaćuju kredit

Poruka greške

Deprecated function: The each() function is deprecated. This message will be suppressed on further calls u _taxonomy_menu_trails_menu_breadcrumb_alter() (linija 436 od /opt/nginx-1.17.9/htdocs/zadarskilist.hr/sites/all/modules/taxonomy_menu_trails/taxonomy_menu_trails.inc).
Slika korisnika mkvanja
PAD POTRAŽNJE
Banke su zaokupljene korona-mjerama, redovno poslovanje je u drugom planu, pa dio njih i od klijenata koji dolaze zbog redovne usluge traže da se izjasne kako njihov zahtjev nema veze s korona krizom
Igor Kralj/PIXSELL
S obzirom na krizu, strah i neizvjenost, malo tko se i upušta uopće u neke investicije

Uslijed pojačanog angažmana na realizaciji mjera Vlade za olakšavanje otplate kredita građanima i tvrtkama, a što uključuje moratorije, reprograme te izvanredne kredite za likvidnost, redovno poslovanje banaka - ako se riječ redovno uopće može koristiti u ovoj situaciji - palo je u drugi plan. S obzirom na krizu, strah i neizvjenost, malo tko se i upušta uopće u neke investicije, traži samostalno nekakav redovni kredit i slično.

No, ako takvih zahtjeva i ima, a da se dakle odnose na neku privatnu inicijativu, te ih podnosi klijent koji je do sada posve uredan u otplati, prihodi mu nisu (još) pogođeni korona-krizom i slično, banke se često i prema takvim zahtjevima sada odnose podozrivije.

Svi sumnjivi

I potrebe klijenata u okviru redovnog poslovanja razmatraju se, dakle, pod duplim povećalom, pa tako navodno neke banke, odnosno neki osobni bankari, od klijenata čak traže i da pišu posebnu zamolbu u kojoj će potvrditi da njihov zahtjev za novi kredit, ili pak neka promjena po postojećem, zatvaranje jednog kredita drugim, promjena instrumenta osiguranja ili bilo koja potreba koja bi se mogla podvesti pod »redovnu« - nemaju baš nikakve veze s koronom.

Drugim riječima, tko god nešto traži, prvo se pretpostavi da to možda ima veze s korona-mjerama.

Ako i nema, odnosno ako klijent ne traži niti jednu predviđenu mjeru, jer nije pogođen, poželjno je da to posebno istakne, kako bi se tek tada njegov zahtjev »regrutirao« za redovnu proceduru. Kao da i banke strahuju od virusa koji će im se proširiti čitavim poslovanjem. Uglavnom, kreditni bonitet iznova se računa, sve je sumnjivije, svi smo u riziku.

Procedure su otežane, usporene. Predviđa se da će zbog moratorija i općeg pada u gospodarstvu, ova kriza naravno pogoditi i bankarski sektor koji povećava rezervacije za nenaplative ili kredite s odgođenom otplatom. Isto tako, predviđa se i značajan pad potražnje za »običnim« kreditima, odnosno smanjenje redovnih novoodobrenih kredita.

Analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA) očekuju tako u idućim mjesecima zamjetan pad potražnje za kreditima zbog rasta nezaposlenosti i neizvjesnosti. Inače, krediti stanovništvu su do veljače, kada ih je prema podacima HNB-a bilo 134 milijarde kuna, rasli unazad godinu dana, zbog rasta optimizma i plaća. Situacija s koronom sada će uvelike srezati potražnju za kreditima, a bankari će biti zaokupljeni moratorijima postojećih.

Isto tako, zaokupio ih je i APN program stambenog kreditiranja »podržan« opet državom. Naravno, državi će trebati sve više kredita, a i njoj je rejting opet na kušnji. Svi se pitaju što će biti kada mjere Vlade isteknu, a to je prvo 15. lipnja, a onda 15. rujna, jer idu tri plus još tri moguća mjeseca moratorija.

Otkrili štednju

S druge strane, likvidnost banaka je i dalje visoka, čemu doprinosi i činjenica da građani u karanteni nisu imali gdje trošiti ni da su htjeli, osim internetskom kupovinom.

Neki su, naime, u karanteni »otkrili« štednju, pa se sada ne vraćaju tek tako starim navikama, jer ih je strah što će biti dalje. No, mnogi su, oni koji su među prvima pogođeni krizom, upravo u karanteni bili prisiljeni trošiti do tada nakupljene zalihe »za crne dane«, ako su ih imali. Promijenit će se tako vjerojatno struktura depozita.

Umjesto snažne potrošnje, više ćemo čuvati svaku kunu, što je racionalno s aspekta pojedinca, ali ako nema potražnje, kotač gospodarstva teško će se zavrtjeti. U dugom roku to znači pogoršanje za sve. Hrvatska će se, očito, pokušati preko turizma izvući kroz kakvu-takvu inozemnu potražnju, no to bi moglo biti epidemiološki rizično.

Otvaranje granica uvjetovano je politikom EU-a te našom ekonomskom potrebom, no tako se riskira da se po pitanju virusa upropasti ono što smo postigli mjesecima karantene. Ta je karantena međutim imala iznimno visoku ekonomsku cijenu - jedno potire drugo, i tako ukrug.

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno