Tuča uništila lisnu masu i otukla grozdiće

Poruka greške

Deprecated function: The each() function is deprecated. This message will be suppressed on further calls u _taxonomy_menu_trails_menu_breadcrumb_alter() (linija 436 od /opt/nginx-1.17.9/htdocs/zadarskilist.hr/sites/all/modules/taxonomy_menu_trails/taxonomy_menu_trails.inc).
Slika korisnika mkvanja
Zvonimir Vlatković, viši stručni savjetnik Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva Ministarstva poljoprivrede o klimatskim promijenama i posljedicama tuče na benkovačkom i stankovačkom području
Štete su velike i teško ih je sagledati. Mladice bez vegetativnih vrhova, otučeni grozdići, isječene lisne plojke... Osim vinograda stradali i voćnjaci kao i povrće na otvorenom uzgoju
Vinograd Zvonimira Bačića

Kad   govorimo o klimi i   klimatskim promjenama moramo  u  obzir uzeti svu kompleksnost  samog pojma klime kao  abiotskog  čimbenika. Klima  je zapravo odlučan čimbenik o kojemu može ovisiti  uzgoj poljoprivrednih kultura. Radi se o neizmjerno  složenom sustavu što potvrđuje i praćenje  klime nekog područja  koja se promatra kao prosjek 30 godišnjeg  razdoblja.

Čimbenici klime

Glavni čimbenici klime  su; toplina, oborine, svjetlo i  vjetrovi.

Tako na toplinu koja je vrlo važan čimbenik u uzgoju  i  samoj vegetaciji npr. vinove loze utječu:

gegrafska širina, nadmorska visina, blizina velikih  masa vode /rijeke,more/ i  blizina većih kompleksa  šuma, blizina velikih kamenih goleti.

Svi oni utječu kako na samu toplinu i na samu refleksiju sunčanih zraka.

Veliki utjecaj ima i smjer  pružanja  planinskih lanaca   kao i ekspozicija/izloženost/ i inklinacija/nagib/ terena. 

Kad  su navedeni čimbenici povoljni uz pedološki sastav tla nekog područja poljoprivreda je logičan slijed  djelatnosti.

Tako naši vrijedni  poljoprivredniciu provedbi agrotehničkih mjera; sade, siju,  podižu, obrađuju, provode  rezidbu, gnojidbu i zaštićuju  svoje nasade. U svemu tome  puno puta ne računaju koliko stoji njihov; rad, trud i  muka . Nerijetko obavljaju  svoje poljoprivredne poslove  po vrućini i studeni prateći sezonski ritam poljoprivredne proizvodnje.

Nagrada je  u vrhuncu i  dospijeću vremena berbe,  žetvi uroda  i svakako prodaje poljoprivrednih viškova  na tržištu.

Posljedice klimatskih  nedaća

No, svjedoci  smo da se  klima mijenja, a klimatske  promjene često nas iznenade svojom nedaćom bilo  niskim temperaturama u  samom početku vegetacije,  sušom, prekomjernim oborinama, ledom, posolicom, i  tučom.

Ova potonja klimatska  nedaća za nju se može reći  da nema više vegetacijske  godine kada se ne pojavi  tuča pa i nekoliko puta u  godini možemo reći  u sva  četiri godišnja doba.

Učestalost i štete koje su  posljedica tuče najčešće  su  velike i milijunske.

Posljedice su  oštećenja  biljnog tkiva koja dugo zacjeljuju i nakon toga treba  provoditi višegodišnju sanaciju višgodišnjih nasada.

Kad govorimo o klimatskim nedaćama ove godine  treba spomenuti i niske  temperature početkom  travnja ( 2. i 3.04. ) koje su nanijele štete voćnim kulturama  po završetku cvatnje u   prvom redu na breskvi i nektarini, zatim trešnji u cvatnji   (Smilčić) i povrću, a bolja je  situacija  bila s vinogradima.

Štete od tuče

Ali kako jedeno zlo ne dolazi samo, tako smo u subotu (02.05) imali u popodnevnim satima. pojavu jake   tuče oko 14:00 h sa intezitetom padanja cijeli sat.

Tuča je zahvatila  šire benkovačko područje  od Radašinovaca,, dijelom Pristega, Miranja,  Kožlovca, Podgrađa, Lisičića, Bukovića ,  Popovića i Banjevaca, -  općina  Stankovaci.

Kad govorimo o vinogradima štete su velike i teško  ih je sagledati pogotovo što  su vinogradi  bili u fenofazi   rasta i razvoja mladica od 10  do 50 cm pa i više ovisno o  sorti.

Oštećenja na mladicama  bez vegetativnih vrhova,  otučenim grozdićima, isječenim lisnim plojkama  tužna je slika vinograda i  očita žalost vinogradara.

Nisu samo stradali vinogradi nego i voćnjaci  (trešnje,bajame,masline…)  kao i povrće na otvorenom  uzgoju.

 Mnogi poljoprivrednici  unatoč nepovoljnoj vlažnosti tla  ipak su obavili zaštitu  svojih nasada da umanje  štete od patogena tj, biljnih  bolesti i štetnika kojima su  mehanička oštećenja  idealna mjesta infekcije u širenju  šteta.

Dodatni napori poljoprivrednika ulijevaju nadu da  unatoč teškoćama u vidu   nedaća izazvane klimatskim  promjenama uznastoje  održati svoju poljoprivrednu proizvodnju i njen kontinuitet.

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno