Tuča uništila lisnu masu i otukla grozdiće

Kad   govorimo o klimi i   klimatskim promjenama moramo  u  obzir uzeti svu kompleksnost  samog pojma klime kao  abiotskog  čimbenika. Klima  je zapravo odlučan čimbenik o kojemu može ovisiti  uzgoj poljoprivrednih kultura. Radi se o neizmjerno  složenom sustavu što potvrđuje i praćenje  klime nekog područja  koja se promatra kao prosjek 30 godišnjeg  razdoblja.

Čimbenici klime
Glavni čimbenici klime  su; toplina, oborine, svjetlo i  vjetrovi.
Tako na toplinu koja je vrlo važan čimbenik u uzgoju  i  samoj vegetaciji npr. vinove loze utječu:
gegrafska širina, nadmorska visina, blizina velikih  masa vode /rijeke,more/ i  blizina većih kompleksa  šuma, blizina velikih kamenih goleti.
Svi oni utječu kako na samu toplinu i na samu refleksiju sunčanih zraka.
Veliki utjecaj ima i smjer  pružanja  planinskih lanaca   kao i ekspozicija/izloženost/ i inklinacija/nagib/ terena. 
Kad  su navedeni čimbenici povoljni uz pedološki sastav tla nekog područja poljoprivreda je logičan slijed  djelatnosti.
Tako naši vrijedni  poljoprivredniciu provedbi agrotehničkih mjera; sade, siju,  podižu, obrađuju, provode  rezidbu, gnojidbu i zaštićuju  svoje nasade. U svemu tome  puno puta ne računaju koliko stoji njihov; rad, trud i  muka . Nerijetko obavljaju  svoje poljoprivredne poslove  po vrućini i studeni prateći sezonski ritam poljoprivredne proizvodnje.
Nagrada je  u vrhuncu i  dospijeću vremena berbe,  žetvi uroda  i svakako prodaje poljoprivrednih viškova  na tržištu.

Posljedice klimatskih  nedaća
No, svjedoci  smo da se  klima mijenja, a klimatske  promjene često nas iznenade svojom nedaćom bilo  niskim temperaturama u  samom početku vegetacije,  sušom, prekomjernim oborinama, ledom, posolicom, i  tučom.
Ova potonja klimatska  nedaća za nju se može reći  da nema više vegetacijske  godine kada se ne pojavi  tuča pa i nekoliko puta u  godini možemo reći  u sva  četiri godišnja doba.
Učestalost i štete koje su  posljedica tuče najčešće  su  velike i milijunske.
Posljedice su  oštećenja  biljnog tkiva koja dugo zacjeljuju i nakon toga treba  provoditi višegodišnju sanaciju višgodišnjih nasada.
Kad govorimo o klimatskim nedaćama ove godine  treba spomenuti i niske  temperature početkom  travnja ( 2. i 3.04. ) koje su nanijele štete voćnim kulturama  po završetku cvatnje u   prvom redu na breskvi i nektarini, zatim trešnji u cvatnji   (Smilčić) i povrću, a bolja je  situacija  bila s vinogradima.

Štete od tuče
Ali kako jedeno zlo ne dolazi samo, tako smo u subotu (02.05) imali u popodnevnim satima. pojavu jake   tuče oko 14:00 h sa intezitetom padanja cijeli sat.
Tuča je zahvatila  šire benkovačko područje  od Radašinovaca,, dijelom Pristega, Miranja,  Kožlovca, Podgrađa, Lisičića, Bukovića ,  Popovića i Banjevaca, –  općina  Stankovaci.
Kad govorimo o vinogradima štete su velike i teško  ih je sagledati pogotovo što  su vinogradi  bili u fenofazi   rasta i razvoja mladica od 10  do 50 cm pa i više ovisno o  sorti.
Oštećenja na mladicama  bez vegetativnih vrhova,  otučenim grozdićima, isječenim lisnim plojkama  tužna je slika vinograda i  očita žalost vinogradara.
Nisu samo stradali vinogradi nego i voćnjaci  (trešnje,bajame,masline…)  kao i povrće na otvorenom  uzgoju.
 Mnogi poljoprivrednici  unatoč nepovoljnoj vlažnosti tla  ipak su obavili zaštitu  svojih nasada da umanje  štete od patogena tj, biljnih  bolesti i štetnika kojima su  mehanička oštećenja  idealna mjesta infekcije u širenju  šteta.
Dodatni napori poljoprivrednika ulijevaju nadu da  unatoč teškoćama u vidu   nedaća izazvane klimatskim  promjenama uznastoje  održati svoju poljoprivrednu proizvodnju i njen kontinuitet.