VINOGRADE NAPALE GRINJE ŠIŠKARICE Mijaci prorjeđuju breskve u Trljugama

Vrijeme i dalje promjenjivo s vrlo malo kiše.  Iako kiša i dođe  praćena je neverom  kao što je bilo u ponedjeljak na  dijelu Ravnih kotara. Područje  Banjevaca, Radašinovca kao i  Kožlovca pogodila je krupa.
-Upravo sam završio sa sadnjom paprike, a ono krupa sve  uništila, javlja Saša Kušen poljoprivrednik iz Kožlovca.

Janje na Velikom Rujnu
Prvomajski praznici i produženi vikend su za nama, ali  ove godine zbog koronevirusa  u specifičnim uvjetima.  Druženja je manje, ali prvomajskog graha je bilo u manjim količinama na obiteljskom stolu. Ekipa: Denis, Sale,  Ivan, Zoran Zlatko i Predo  imali su prvomajski izlet na  Veliko Rujno gdje je uz sve nedaće stradalo janje.
Kad smo kod janjetine u  svibnju se obavljaju prve  pričesti i krizme pa treba i to  obaviti što je obveza svake  kršćanske obitelji kao i prilika  da se okupi rodbina i prijatelji.
Naravno to je vrijeme kada  će glavom platiti brojni janjci,  ali takva im je sudbina. Upravo sada su janjci vrhunske  kvalitete. Ojanjeni krajem zime sada su u dobi od tri mjeseca težine oko 23 do 25 kilograma. Hranjeni sijenom i travom ravnokotarskih pašnjaka  čine janjetinu naših prostora  daleko poznatu deliciju, ali  ove godine od toga ništa tako  da se janjci slabo, bolje reći nikako ne prodaju.

Bez mladih nema  razvoja poljoprivrede
Ekonomski stručnjaci najavljuju dugotrajni oporavak gospodarstva, pogotovo od kada  je samostalne Hrvatske zanemarene poljoprivrede. Dali su  to samo riječi kojih ćemo se  sigurno naslušati u ovoj izbornoj godini ili je to konačno  stvarnost.
Pokrenuti poljoprivrednu  proizvodnju i podignuti je na  razinu primjerene gospodarske grane gotovo je nemoguć  posao. Prvenstveno je to vrlo  teško u Ravnim kotarima,  priobalju i otocima. Za svaki  posao potrebni su ljudi mladi i  školovani. Takvih je vrlo malo  koji bi se opustili u poljoprivrednu proizvodnju.
Pita me prije nekoliko dana  Edi s hrvatske dalekovidnice  dali znam nekog mlađeg tko  se je iz grada zbog gubitka posla vratio na selo i počeo se  baviti poljoprivredom. Zbilja  za takvog nisam čuo, a ukoliko  postoji volio bi da mi se javi.
 

Prodaja preko interneta  samo za male
Ovih dana naslušali smo se  priča o prodaji poljoprivrednih proizvoda putem gradskih  tržnica i interneta. I jedno i  drugo su odlične stvari, ali na  taj način može se prodati samo mala količina poljoprivrednih proizvoda.
Ukoliko netko na primjer  ima povrće na površini od dva  hektara što je vrlo malo može  očekivati godišnji urod od 10  vagona ili 100 tisuća kilograma plodova. Volio bi vidjeti  majstora koji to može prodati  putem štandova ili on line  prodajom, pogotovo ukoliko  povrće prispije u kratko vrijeme.

Prorijeđivanje plodova  bresaka
Bez obzira na krizu, koronavirus, nesigurnog tržišta ima  onih koji su ostali vjerni poljoprivrednoj proizvodnji. Oni  ovih dana imaju pune ruke  posla. Nekada perjanica ravnokotarskog voćarstva breskva, dominantna je voćna vrsta
Bresaka je dobro ponijela i  upravo je započelo prorjeđivanje plodova. Prorjeđivanje plodova je obavezna agrotehnička mjera u proizvodnji  bresaka za što je potrebno strpljenje i veći broj vještih ruku.  Svrha prorjeđivanja je da se  odbaci višak plodova da bi oni  koji ostali bili dovoljno krupni  ovisno o svojstvu svake sorte,  pojašnjava Katica Mijac čija  obitelj posjeduje najveći nasad bresaka na predjelu Trljuga.

Na svakoj mladici dva  grozdića
Ne samo da su breskve dobro ponijele, već i vinograd. U  vinogradu smo zatekli Željka  Horvatinovića gdje plijevi lozu.
Plijevljenje je jedna od  značajnih pomotehničkih  mjera.
– Treba poskidati s čokota  sve mladice koje ne nose  grožđe kao i one koje rastu iz  glava čokota, pojašnjava Željko koji izuzetnom vještinom i  brzinom plijevi vinograd.
-Pogledajte ovo na svakoj  mladici jedan do dva grozdića.  Ukoliko vrijeme imalo posluži  biti će grožđa, a i vina. Bojim  se da ću morati nakon cvatnje  odnosno tijekom srpnja dio  grožđa odstraniti s čokota. Visoki prinosi uzrokuju maji sadržaj sladora u grožđu. To mi  nije u interesu jer vinograd  koji posjedujem je samo za  vlastite potrebe tako da bolje

Zaštita od grinja  šiškarica
U razgovoru s Željkom saznajemo da će po završetku plijevljenja obaviti zaštitu vinove  loze od bolesti i štetnika, jer  vremenske prilike pogoduje  razvoju štetočinja. Pažljivim  pregledom mladica loze zamijetili smo napad grinje. O napadu grinje šiškarice izvijestili  su me brojni ravnokotarski vinogradari. Napad nije jak, već  sporadičan. Dok u vinogradima kontinentalne Hrvatske  grinja se redovito javlja u Ravnokotarskim tek sporadično i  za to klimatski povoljnim godinama. Razvoju grije pogoduju visoke temperature i  suho vrijeme.
 U proljeće aktivnost grinje  šiškarice započinje porastom  temperature zraka u prvoj polovini travnja. Otvaranjem pupova lozina grinja šiškarica  odlazi na naličje lista, sišu biljne sokove uslijed čega dolazi  do stvaranja gala ili šiški. S donje strane lista nalazi se bijela  vunasta prevlaka u kojoj žive  grinje.

Kultiiranje vinograda i  nagrtanje krumpira
Osim zaštite od bolesti i  štetnika u vinogradu dolaze  na red ostali poslovi.
-Meteorolozi i dalje najavljuju suho i iznimno toplo  vrijeme pa ću po završetku prskanja obaviti kultiviranje vinograda. Time ću sačuvati vlagu u tlu,  govori Željko o daljnjim poslovima u vinogradu.
Nije samo aktivno na poljoprivrednim površinama u srcu  Ravnih kotara. Aktivno je i u  priobalju. U Petrčanima obavlja se posljednje nagrtanje  krumpira. Naravno onako po  starinski motikama, jer krumpir se proizvodi za vlastite potrebe.
 

Suzbijanje šiškarica
Za suzbijanje lozinih grinja šiškarica važno je provoditi zimsko  prskanje, uključujući mineralna ulja u početku kretanja vegetacije. Pojačana primjena sredstava na bazi sumpora u početku vegetacije pokazala se učinkovita u smanjenju zaraze lozinim grinjama šiškaricama. U borbi protiv grinja najbolje djeluju akaricidi, sredstva namijenjena upravo suzbijanju grinja i pauka