Jamči da će općina Starigrad biti najrazvijenija u Hrvatskoj

Kandidat grupe birača na predstojećim lokalnim izborima za načelnika Starigrada je Višeslav Dokoza, dugogodišnji akter starigradske političke scene i čovjek koji svojoj općini želi osigurati budućnost po mjeri svakog čovjeka, skupa sa svojim timom koji ga podupire. Ključan razlog njegove kandidature je što želi osigurati svekoliki boljitak općine programom koji je iznio još 2006. godine kao direktor komunalnog poduzeća.

»Općina Starigrad po mjeri svakog čovjeka«
– Hrvatska i naš Starigrad su mi važni i stoga ću se boriti za općinu Starigrad koja ima predivne potencijale, Nacionalni park Paklenicu, Park prirode Velebit zaštićen UNESCO-om i prekrasnu obalu, a svega smo desetak kilometara udaljeni od autoceste. Međutim, sav taj potencijal nije iskorišten s obzirom na to da nemamo uređene plaže, nemamo riješenu odvodnju ni kanalizaciju, kao ni vodovod, nemamo sportski centar, nogometni stadion, a ugašen nam je i nogometni klub. Nemamo ni društveni dom ni proizvodnih pogona, zato se naš program i temelji na aktiviranju i revitalizaciji postojećih potencijalima. Gledajući grad Zadar koji je po meni najljepši na svijetu, želimo da općina Starigrad bude prva po razvoju od općina u Hrvatskoj s obzirom na bogom dane potencijale kojima raspolaže. Sadašnji način vođenja Općine od strane mog protukandidata je jedan potpuno pogrešan pristup, a naš je moto »općina Starigrad po mjeri svakog čovjeka«, ističe Višeslav Dokoza.
U programu s kojim je krenuo u utrku za načelnika Općine Starigrad ističe kako želi iskoristiti prirodni potencijal koji ta općina nudi, a naglasak programa stavlja na osiguravanje radnih mjesta za sve građane, što mu je, kaže, primaran cilj.
– Imamo široko fragmentirani program u kojemu je prva stvar da svi žitelji općine moraju biti zaposleni, s obzirom da imamo potencijale kojima bez problema možemo zaposliti sve u općini, prije svega u komunalnom poduzeću kojemu nedostaje ljudi. Model je vrlo jednostavan, a prvi je preraspodjela proračunskih sredstava, budući da Općina Starigrad ima proračun od 20 milijuna kuna. Iduća mjera je i otvaranje općine novim investicijama, produljenje turističke sezone na cijelu godinu, kao i brendiranje općine. Naša je vizija sljedeća: na godišnjoj bazi mortalitet nam iznosi 50, što je po meni strašno jer znači da ćemo za deset godina izgubiti 500 ljudi, odnosno četvrtinu ljudi i zato upravo preraspodjelom proračunskih sredstava treba revitalizirati svaki dio općine te maksimalno aplicirati na fondove Europske unije kako bismo dobili što više sredstava, a što je sve realno ostvarivo u suradnji sa Županijom i Vladom Republike Hrvatske te drugim državnim institucijama, poručuje Dokoza, te dodaje kako će uz navedeno predložiti da za svako prvorođeno dijete Općina daje 20 tisuća kuna kako bi se potaknulo ljude na ostanak u svom kraju, te za svako iduće dijete još 10 tisuća kuna.

Aktivan turizam kroz cijelu godinu
Naglasak je stavljen i na znatno podizanje razine turističke sezone i ponude u starigradskom kraju što se planira i aktiviranjem novih turističkih zona, ali, kako kaže Dokoza, potrebno je prvenstveno ljudima osigurati pristojan život.
– U samo jednoj turističkoj zoni Podbucići može se zaposliti preko 150 ljudi, pa konkretno planiramo i gradnju hotelskog kompleksa s velikim kampom. Nadalje, svi mještani moraju imati vodu, a ljudima ćemo omogućiti i otvaranje OPG-ova. Inicirat ćemo i stambeno-poticajnu stanogradnju te pozvati sve ljude koji nemaju riješeno stambeno pitanje da nam se jave kako bi im Općina izašla u susret zbrinjavajući ih tako što ćemo im dati besplatna općinska zemljišta, ali i pomoći u izgradnji obiteljskih domova, naglašava Dokoza te dodaje da će jedna od prvih stvari koje će promijeniti pri dolasku na vlast biti i sređivanje gruntovnice, odnosno zemljišnih knjiga što je trenutno problem za mještane koji ne mogu obnavljati svoju djedovinu ili raditi neke druge planove, što uključuje i zemljišne knjige za brdsko-planinski dio. Također, ići će se i na hitnu izmjenu i dopunu prostornog plana Općine Starigrad kako bi se zadovoljile želje i potrebe svih žitelja, uključujući i investitora, ali i onih koji nisu s područja Starigrada što je, kako tvrdi Dokoza, u potpunoj suprotnosti s praksom njegovog protukandidata Krste Ramića. Također, na prvoj sjednici Općinskog vijeća Dokoza će, kako navodi, zatražiti raskidanje svih ugovora vezano za kampove »Plantaža« i »Pisak« i vratiti ih pod općinsku upravu.
Osim navedenoga, Višeslav Dokoza i kandidacijska lista grupe birača planiraju sagraditi novu školu, društveni dom, vatrogasni dom, knjižnicu, dom hrvatskih branitelja općine Starigrad, uvesti besplatan internet u cijeloj općini te obnoviti Večku kulu i ostatke antičkog Argyruntuma, a planira se i realizacija sportskog rekreativnog centra u kojem je predviđena i izgradnja zatvorenog bazena što će pridonijeti ideji da taj kraj bude turistički aktivan cijelu godinu.
– Planiramo i reprezentativno uređenje trga, izgradnju kina, knjižnice, uređenje svih sadržaja od zone Bikarija do Uprave NP-a Paklenica te ponovno pokretanje košarkaškog kluba, ali i znatno veću pomoć svim udrugama, KUD-u Podgorac te povratak Dana općine na Veliku Gospu. Pomoći ću i svim udrugama te realizaciji stočarstva, maslinarstva i školjkarstva, a najprije ćemo okupiti sve ugostitelje da se izjasne o radnom vremenu koje im je najprikladnije. Odgovorno tvrdim da će općina Starigrad pod mojim vodstvom, i uz pomoć suradnika, ubrzo biti najrazvijenija općina u Hrvatskoj te među prvih top 10 turističkih destinacija na Mediteranu, navodi Dokoza plan za uređenje mjesta te nadodaje kako će se jednako brinuti za sve mještane općine, bili oni u Selinama, Starigradu ili Tribnju, a svjestan je, kaže, da i njegovi brojni mještani žele promjene jer su u samo dva dana prikupili dovoljan broj potpisa za kandidaturu koja im je, tvrdi Dokoza, od strane Općinskog izbornog povjerenstva nezakonitim radnjama bila poništena.

Ne bira se osoba nego put
Na listi su uz Dokozu još Rudolf Katić i Milan Bušljeta koji podupiru Dokozin plan te njegovu kandidaturu za načelnika, o čemu Milan Bušljeta kaže:
– Nisam se mislio u ovim godinama baviti politikom, ali cijela me situacija u našoj općini nagnala na to. Iz tog razloga nisam se priključio ni jednoj stranci već nezavisnoj listi gdje uviđam da mogu dati svoj doprinos i svoje mišljenje kako bih pomogao našim mještanima da zasnuju stalni radni odnos, da mogu dizati kredite i općenito da mogu živjeti u našoj lijepoj općini koja ima sve predispozicije da bude prosperitetna u svakom pogledu, ističe Milan Bušljeta dodajući da njima nije u planu otpuštati ljude već je jedini cilj napredak i razvoj općine.
I Katić je uvjeren u pobjedu liste i kandidata za načelnika općine, a kako kaže, pravi put prema napretku je općina koja nema nezaposlenih građana te općina koja iskorištava svoje potencijale, što će ova lista prema njemu u potpunosti i realizirati.
– Naš pravi cilj jest da dođemo do nula nezaposlenih. Smatramo da je ključ uspjeha u spoju naših najboljih aduta. Imamo viziju da spojimo turizam, stočarstvo, poljoprivredu, sve u cilju da zadržimo mlade ljude koji odlaze. Populacija nam je sve starija, a za mlade ljude nema nikakvog sadržaja, što mi želimo promijeniti, objašnjava Katić, siguran u dobar put svoje liste kao i u Višeslava Dokozu.
Dokoza na kraju zaključuje da su ovo povijesni izbori i da se ne bira osoba nego put, naglašavajući kako njihov cilj nije otpuštanje ljudi iz općine već potpuna reforma rada općinske uprava, reorganizacija i strukturiranje, a siguran u pravu odluku svojih mještana naglašava da, kada dođe na vlast, neće biti otkaza niti smjena kadra.
– Stanovnici Starigrada biraju put, hoće li ostati na ovome i nastaviti u potpunu propast na čelu s aktualnim načelnikom ili će izabrati put ubrzanog razvoja. Mi se ne bavimo visokom politikom, nas samo zanima kako našim žiteljima, a i našim gostima, osigurati da se osjećaju ugodno i da svatko ima jednaku šansu, ističe Višeslav Dokoza.

Kandidacijska lista grupe birača
Nositelj kandidacijske liste je Višeslav Dokoza, a na listi su još: Rudolf Katić, Milan Bušljeta, Božena Bogdan, Ivan Matak, Ivan Gazić, Marin Anić, Ante Dokoza, Dubravko Batelja.