Otkriven prapovijesni Zadar

Time se proširilo područje dosad poznatog prapovijesnog Zadra. Utvrdili smo orijentaciju objekata, a ona se poklapa s antičkim i današnjim Zadrom. Tadašnji suhozidi su se radili okomito na pad terena. Svakako, ovo otkirće je veliki doprinos izradi topografske karte prapovijesnog Zadra, zaključuje Vučić

Kamene ploče  istarskog kanfanara postavljaju se na Poljani Šime Budinića, no iako je bilo najavljeno da će uređenje Poljane  biti završeno do 15. lipnja,  znači do sutra, radovi će se  prolongirati.
– U dogovoru s investitorom, Gradom Zadrom, popločavanje Poljane će trajati  do 1. srpnja. Nogostup uz  crkvu sv. Šime će biti završen,  a cijela Poljana možda i ne  bude do kraja popločana prije  obustave radova. Niz je čimbenika prolongiralo radove.
Nevidljivi dio posla
Radovi su se tehnički zakmplicirali zato jer je provođenje instalacija za Providurovu palaču naknadno dogovoreno pa je još pronađeno  niz “divljih” instalacija koje je  trebalo ukloniti. To je bio taj  najteži, a nevidljivi dio posla  koji je sad završen, kaže  Božidar Brkljača, voditelj gradilišta.
Na Trgu Petra Zoranića  jučer su završena arheološka  istraživanja koja su počela kad  je prije petnaestak dana tamo  otkriven sarkofag iz 9. stoljeća  i ostaci crkve sv. Petra od  Vitla. Sarkofag je prenesen u  Arheološki muzej na daljnju  analizu, a ostali nalazi su  zaštićeni i zatrpani sitnim granulatom.
– Trg Petra Zoranića je jednim dijelom betoniran, a trebao bi biti gotov do kraja  idućeg tjedna. Ograda s gradilišta bi se trebala skinuti oko  25. lipnja pa će se moći normalno prolaziti, a radovi će se  nastaviti nakon turističke sezone, kaže Brkljača.
Zbog važnosti zadnjih nalaza na Trgu Petra Zoranića,  za koje se čak sumnjalo da su  posmrtni ostaci biskupa sv.  Donata, arheološko istraživanje financiralo je Ministarstvo  kulture iz interventnih sredstava.
– Utvrđeno je da je u sarkofagu koji datira iz prve polovine 9. stoljeća prvo bio  zakopan svećenik Juraj Georgius, a zatim jedna djevojčica u dobi od možda 15, 16  godina i još dva odrasla  muškarca. Djevojčica je imala  prsten i naušnice. Antropološkom analizom, DNA te  C14 analizom utvrdit će se  koliko su stari bili pokojnici,  od čega su umrli pa i kako su  živjeli, zatim njihova  međusobna veza te starost posmrtnih ostataka, kaže Jakov  Vučić, voditelj istraživanja i  nadzora na Trgu Petra Zoranića i Poljane Šime Budinića, inače i kustos u Arheološkom muzeju.
Dvadeset kostura
Točna povezanost pokojnika s biskupom Donatom teško  se može potvrditi, ali arheolozi su prilično sigurni da se  radi o njegovoj obiteljskoj kapelici, a i slova na ovom sarkofagu ista su kao na onom sv.  Anastazije koji je dao izraditi  sam Donat.
Sarkofag Jurja Georgiusa je  na obradi u Arheološkom muzeju, slijedi konsolidacija kamena, ljepljenje, konzervacija, to jest vraćanje u stanje  prije propadanja.
Također, ostaci crkve. sv.  Petra od Vitla, za koju se i  prije pretpostavljalo da se tu  nalazi, jako su dobro sačuvani.
– Sačuvani su gabariti zidova i ulazni prag. S obzirom  na brojne intervencije na tom  području u zadnjih 200 godina, živo je čudo da je tako  dobro sačuvana. Na jednom  mjestu na podu smo pronašli  ulomke pletera, pa pretpostavljamo da je u jednom trenutku bila srušena, da li u  nekom sukobu, radi neke nepogode ili čisto zbog preuređivanja. Pronađeno je i preko 20 kostura i vjerujemo da  su to bile obiteljske grobnice  koje su se koristile duže vrijeme, priča Vučić.
Još jedan vrlo značajan nalaz otkrio se ispod crkve sv.  Petra od Vitla, a to su ostaci  keramike i zidova iz prapovijesti.
– Time se proširilo područje  dosad poznatog prapovijesnog Zadra. Utvrdili smo orijentaciju objekata, a ona se  poklapa s antičkim i današnjim Zadrom. Tada je orijentacija objekata imala veze s  reljefom. Tadašnji suhozidi su  se radili okomito na pad terena. Svakako, ovo otkirće je  veliki doprinos izradi topografske karte prapovijesnog  Zadra, zaključuje Vučić.