Budija: Kamo sreće da je HDZ ranije sišao s vlasti!

Očekujemo da će sadašnja Vlada temeljito promijeniti odnos prema tekovinama NOB-a u Hrvatskoj, poručio je u Donjem Lapcu Nikola Budija, predsjednik Udruge antifašističkih boraca i antifašista Zadarske županije

Kamo sreće da je HDZ i ranije, ali samo na demokratskim izborima, sišao s pozornice hrvatske vlasti. Očekujemo da će sadašnja Vlada temeljito promijeniti odnos prema tekovinama NOB-a u Hrvatskoj, poručio je u Donjem Lapcu Nikola Budija, predsjednik Udruge antifašističkih boraca i antifašista Zadarske županije.
U svojem govoru Budija je ocijenio kako je HDZ-ovska politika u devedesetima odgovorna za to što je “danas u našoj domovini toliko agresivna ekstremna desnica koja želi mijenjati povijesne činjenice i snage poražene u Drugom svjetskom ratu dovesti na pobjedničko postolje, a istinske pobjedničke snage u NOB-u dovesti u poziciju gubitnika”.
– Tvrdili su da se partizani nisu bavili ničim drugim nego samo likvidacijom pripadnika hrvatskog naroda, a vrhunac toga je ono što se događalo na skupovima u Bleiburgu. Najgore je bilo to što se HDZ-ova Vlada ovim pojavama nije suprotstavljala, nego ih je često i sponzorirala. Vlada Sanader-Kosor je vodila veću brigu o umrežavanju korupcije i kriminala, nego što se suprotstavljala ovakvim stvarima. Zato i nisu u djelo proveli saborsku Deklaraciju o antifašizmu koju punih sedam godina pokriva prašina i u takvoj je klimi tadašnji ministar unutarnjih poslova Tomislav Karamarko i mogao izjaviti da bi antifašizam trebalo brisati iz Ustava, također je kazao Budija podsjetivši kako su s dolaskom nove vlasti okupljanja u Bleiburgu izgubila pokroviteljstvo Hrvatskog sabora.
Dalmatinci i Ličani zajedno protiv NDH
Članovi Udruge antifašističkih boraca i antifašista Zadarske županije u subotu su, naime, u Donjem Lapcu položili vijenac na spomenik narodnom heroju iz NOB-a Stojanu Matiću. Obišli su i tamošnju rodnu kuću Ilije i Tomice Popovića, kao i spomenik palim borcima i žrtvama fašističkog terora u Donjem Lapcu i spomen-obilježje sedamdeset i dvojici poginulih boraca 10. udarne dalmatinske brigade. Zajedno sa zamjenikom načelnika Općine Gračac, Milanom Tankosićem posjetili su i spomenik poginulim borcima i žrtvama fašističkog terora u Gornjem Srbu.
Budija je istaknuo kako su ovim posjetom ličkim spomenicima zajedno sa članovima antifašističkih udruga iz Like, uz odavanje počasti poginulim pripadnicima NOB-a i stradalim civilima, željeli podsjetiti na zajedništvo Dalmatinaca i Ličana u antifašističkoj borbi.
– Antifašizam ljude ne odvaja granicama, poručio je Budija, koji je u obraćanju okupljenima pred spomenikom Stojanu Matiću podsjetio na ustanak Ličana 27. srpnja 1941. u kojem je oslobođen Donji Lapac što je ocijenio “jedinstvenim slučajem na europskom prostoru”.
Spomenike sačuvati i obnoviti
Predsjednik Udruge antifašističkih boraca i antifašista Gračac Dragan Rodić podsjetio je kako je u NOB-u poginulo 56 mještana Srba.
– O doprinosu antifašističkoj borbi govore podaci da je s ovog prostora s puškom u ruci poginulo 430 boraca, pri čemu je bilo 550 žrtava fašističkog terora. Ovaj je prostor dao 350 prvoboraca i šest narodnih heroja i osam generala i uglavnom je svo stanovništvo sudjelovalo u NOB-u ili je pomagalo NOB, rekao je Rodić.
Stevo Opačić, predsjednik Udruge antifašističkih boraca i antifašista Donji Lapac, u svojem je govoru pred spomenikom Stojanu Matiću podsjetio na njegovu ulogu zapovjednika Lapačkog bataljuna u oslobođenju od talijanske vojske pri čemu je, uz Matića, bataljun zabilježio pogibiju još 13 boraca, da bi potom bio nazvan imenom poginulog zapovjednika. Opačić se prisjetio i ratnog puta drugog zapovjednika Lapačkog bataljuna Tomice Popovića, također narodnog heroja NOB-a, a napomenuo je i kako se na slobodnom teritoriju Donjeg Lapca tiskao “Vjesnik”.
– Općina Donji Lapac je, zajedno s prostorom Srba, dala 2.872 borca kojih je 1.000 poginulo u prosječnoj dobi od dvadeset godina. 800 boraca je ranjeno, a žrtava fašističkog terora bilo je 1.500. Iz rata je izišlo 600 nositelja Partizanske spomenice 1941., devet narodnih heroja i 10 generala, kazao je Opačić, navodeći kako je Udruga antifašističkih boraca i antifašista Donji Lapac preuzela obvezu dokumentiranja stanja u kojem se nalazi 37 spomenika i spomen-obilježja iz NOB-a kako bi se osiguralo njihovo čuvanje i obnavljanje, s obzirom da su mnoga značajno oštećena u Domovinskom ratu.

U teroru poginulo 20 posto stanovništva

– Ustanička Lika u NOB-u je dala 25.000 boraca od kojih je 9.000 ostavilo živote na bojnom polju boreći se za slobodu svoje domovine Hrvatske protiv fašističkog okupatora i kvislinške tvorevine poglavnika Pavelića, vjernog sluge Hitlera i Mussolinija. Građani tadašnjeg Kotara Donji Lapac, u čijem je sastavu bilo i mjesto Srb, dali su ogromne žrtve u NOB-u za slobodu svoje Hrvatske. To područje dalo je 5.520 boraca od kojih je 1.939 živote ostavilo na bojnom polju. 1.388 osoba bilo je žrtvom fašističkog terora, a 780 osoba umrlo je od tifusa, pa se ukupan broj žrtava popeo na 20% ukupnog stanovništva koje je tada brojilo 16.500 osoba. Činjenica je da se nakon masovnog ustanka u Srbu razbuktao NOB i došlo je do osnivanja brojnih partizanskih formacija, te se već u drugoj polovici 1942., upravo na ličkom području, osnovala i prva divizija Narodnooslobodilačke vojske Hrvatske – Šesta lička proleterska divizija, jedna od najelitnijih divizija Titove pobjedničke armije. Borci ustaničke Like nisu bili usamljeni, stizala im je pomoć iz dijelova sjeverne Dalmacije, sa šireg šibenskog i zadarskog područja. Sa zadarskih otoka u Liku je 7. prosinca 1941. otišla grupa od 30 boraca predvođenih Antom Baninom iz Velog Iža i Stankom Parmaćem koji su postali narodni heroji. Odlazak boraca iz sjeverne Dalmacije u Liku imao je, ne samo vojni nego i politički značaj jer je propaganda kvislinga Pavelića htjela građane u Hrvatskoj uvjeriti da ustanak protiv NDH dižu samo Srbi, a ne i Hrvati. Odlazak brojnih grupa, pretežito pripadnika hrvatskog naroda, bio je najbolji dokaz da je riječ o lažnoj propagandi. Ličani i Dalmatinci su kroz zajedničku borbu protiv neprijatelja u pravom smislu riječi gradili bratstvo i jedinstvo između hrvatskog i srpskog naroda, istaknuo je Budija.