Petak, 29. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

14 C°

Kapitalno djelo murterske kulture

13.06.2012. 22:00
Kapitalno djelo murterske kulture


Svojim strukturnim slijedom knjiga je sadržajno složena povijesnim osvrtom, činjeničnim zapisom napjeva uz objašnjenje riječi i toponimskih nizova u njima, zatim nazivljem glazbenih oblika u pučkoj liturgiji, opisom zvonjenja i slavljenja zvonima za velikih župnih blagdana…


U Multimedijalnoj dvorani Gradske knižnice u utorak navečer predstavljeno je vrijedno monografsko izdanje “Murtersko glagoljaško pjevanje”, nastalo pod perom dr. sc. fra Izaka Špralje. Ovaj naš uvaženi muzikolog i povjesničar crkvene glazbe s tim djelom je znanstvenom analizom profilirao stare pučke napjeve župe Murter po kojima je usmenom predajom do danas sačuvano crkveno pjevanje na način kakvim se je stoljećima njegovalo pri liturgijskim obredima u ovoj glagoljaškoj otočnoj župi. Tijekom šesnaestgodišnjeg rada na prikupljanju građe za ovu knjigu, dr. Špralja je minuciozno obradio sve detalje ove zahtjevne tematike temeljem suradnje s revnim kazivačima i zapisivačima na terenu.. Može se s pravom i bezpretenciozno ustvrditi da je rezultat tog predanog rada na znanstvenoj obradi glazbene baštine kapitalno djelo murterske kulture i važan doprinos spoznavanju naše vlastitosti i samobitnosti, čulo se je te večeri u knjižnici.
Knjiga je izašla u sklopu bogate publicističke aktivnosti murterskog ogranka Matice hrvatske, a suizdavač joj je Župa Murter. Podlogom za njenu građu su poslužili pjevači župnog crkvenog zbora “Sv. Mihovil” iz Murtera koji nastoje biti vjerodostojna replika svojih pređa. Murterski pjevači su i ovom prilikom bili izvrsna ilustracija i zvukovna kulisa pjevnim kolopletom napjeva kojima obogaćuju blagdanska slavlja tijekom crkvene godine u svojoj župi.
Moderator cijelog programa je bio Ive Juraga, a uvodno se je nazočnima obratio Slobodan Skračić, predsjednik ogranka MH u Murteru.
Svojim strukturnim slijedom knjiga je sadržajno složena povijesnim osvrtom, činjeničnim zapisom napjeva uz objašnjenje riječi i toponimskih nizova u njima, zatim nazivljem glazbenih oblika u pučkoj liturgiji, opisom zvonjenja i slavljenja zvonima za velikih župnih blagdana, tijekom i satnicom bogoslužja i procesija u prošlosti župe, popisom nabožnih pjesama sačuvanih u pučkoj tradiciji i uspomenama na stare murterske pjevače, horište i crkveni hor.
O opsežnoj problematici glagoljaštva i glagoljaškog pjevanja kao podvarijante rimske kulture u Hrvata prozborio je sam autor knjige, samozatajni fratar Špralja, izdvojivši da je pjevanje najuzvišeniji oblik govora po kojem se pjevanje rađa iz govora, stoga semantičkom metatezom proizlazi termin glagoljaško pjevanje jer je riječ glagoljanje raniji sinonim za noviji govor. Ovo pjevanje neukog puka samo po čuvenju bez poznavanja notne partiture biva obojeno savršenim prelijevanjem tonaliteta vještim hodom iz jednoglasja u dvoglasje i čudesnom alteracijom glasovnih varijacija. Svoje vrhunce ono doživljava “u veličanstvenoj i visokoglasnoj pjesmi puka na njihovom slavenskom jeziku upućenoj papi Aleksandru III 1177. godine prilikom njegova pristajanja na istojadranskoj obali i u Zadru, kako je to zabilježio kardinal Bosson u njegovoj pratnji. Po toj logici ne treba čuditi ni papinski dekret koji ubrzo dozvoljava  “pjevanje i slavljenje Boga na narodnom jeziku imajući na umu da govor daje smisao stvari.” Glagoljskim grafemima zapisani gregorijanski korali prerastali su u prave glazbene rečenice koje su po čuvenju naraštajima prenosile i sačuvale u crkvenom pjevanju.