Petak, 29. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

17 C°

Samo osam gospodarstava po direktivi

Autor: Gordana Dragun

13.06.2013. 22:00
Samo osam gospodarstava po direktivi


DIREKTIVA 91/414/EEC propisuje obvezatno uvođenje integrirane proizvodnje do 2014. godine za sve svoje članice. Zašto Zadarska županija ima svega 8 poljoprivrednih gospodarstava koji proizvode po kontroliranom sustavu kakav je propisan u EU?
Svijet danas poznaje tri načina poljoprivredne proizvodnje: konvencionalni, integrirani i ekološki. O prvom i zadnjem u našim prilikama donedavno se vrlo često raspravljalo, dok posljednje vrijeme, kako se bliži ulazak RH u EU u kojoj je na snazi DIREKTIVA 91/414/EEC koja propisuje obvezatno uvođenje integrirane proizvodnje do 2014. godine za sve svoje članice, sve više zamaha uzima upravo integrirani sustav.
Po čemu se one razlikuju, koje su specifičnosti svake ponaosob i zašto se u razvijenim zemljama svijeta daje prednost upravo integriranom sustavu poljoprivredne proizvodnje?
Konvencionalna
Konvencionalna proizvodnja je proizvodnja bez nadzora. Poljoprivrednom proizvođaču nitko ne kontrolira količinu potrošenog pesticida po jedinici površine, baš kao ni količinu utrošenog mineralnog gnojiva. Ni njegove proizvode na tržnici ili u otkupnim centrima nitko ne kontrolira na prisutnost rezidua pesticida, teških metala i dr.
Ekološka ili organska
Ekološka ili organska poljoprivreda, predstavlja poseban sustav održivog gospodarenja u poljoprivredi i šumarstvu koji obuhvaća uzgoj bilja i životinja, proizvodnju hrane, sirovina i prirodnih vlakana te preradu primarnih proizvoda, a uključuje sve ekološki, gospodarski i društveno opravdane proizvodno-tehnološke metode, zahvate i sustave, najpovoljnije koristeći plodnost tla i raspoložive vode, prirodna svojstva biljaka i krajobraza, povećanje prinosa i otpornost biljaka s pomoću prirodnih sila i zakona, uz propisanu uporabu gnojiva i sredstava za zaštitu bilja, sukladno s međunarodno usvojenim normama i načelima. Danas u Hrvatskoj ovakav vid proizvodnje provodi 1.528 PG-a na 31.904 ha, a u našoj županiji 62 PG-a na 1.086 ha proizvodi razne eko kulture. Radi mnogih ograničavajućih čimbenika u ekološkoj proizvodnji ona je u svijetu zastupljena sa svega 3-5%. Tako primjerice ekološka proizvodnja u Švicarskoj, jednoj od najuređenijih zemalja svijeta iznosi svega 10%, baš kao i konvencionalna, ali je zato integrirana proizvodnja zastupljena sa 80%. Austrija ima 20% integrirane proizvodnje, a 1995. godine agroekološkim programom ozakonjuje ovu proizvodnju prvenstveno radi priključenja EU, odnosno radi korištenja poticaja, jer se u zemljama Europske unije ne potiče konvencionalna proizvodnja, već samo ekološka i integrirana.
Integrirana proizvodnja
Integrirana proizvodnja bilja se definira kao poljoprivredna proizvodnja visoke kvalitete čiji su proizvodi (hrana) minimalno opterećeni agrokemikalijama, a koju jamči certifikat koji dobiva proizvod temeljem provjere ispravnosti svih provedenih mjera tijekom proizvodnje i nakon berbe (skladištenja).
U zaštiti od štetnika koriste se agrotehničke mjere, biotehničke, biološka borba i kemijska sredstva za zaštitu bilja koja su ekološki povoljnija. Gnojidba je u ovakvoj proizvodnji izbalansirana temeljem stvarnih potreba kulture i stanja tla za optimalan urod. U zemljama Europske unije ovakav vid proizvodnje primjenjuje oko 80% proizvođača, dok je pod ekološkim sustavom i konvencionalnim svega desetak posto proizvođača.
Integrirana proizvodnja regulirana je Zakonom o poljoprivredi (NN 149/09,127/10,50/12,120/12), Pravilnikom o integriranoj proizvodnji poljoprivrednih proizvoda (NN 137/12), Zakonom o potpori poljoprivredi i ruralnom razvoju (NN 120/12,136/12) i Pravilnikom o provedbi izravnih plćanja i IAKS mjera ruralnog razvoja /NN 145/12). Određena su tijela nadzora i inspekcije radi mogućih prijevara, edukacija proizvođača, a sve na zadovoljstvo potrošača kao krajnjih korisnika. Člankom 4. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivredi propisana je izmjena koja se odnosi na stručni nadzor integrirane proizvodnje, tako da integrirana proizvodnja podliježe stručnom nadzoru koji provodi Poljoprivredna savjetodavna služba. Nadalje, istim je člankom propisano da se proizvodi iz integrirane proizvodnje označavaju znakom integrirane proizvodnje i riječima »poljoprivredni proizvod iz integrirane proizvodnje« ukoliko ispunjavaju posebne uvjete. Uvjete proizvodnje kojima moraju udovoljavati proizvođači proizvoda iz integrirane proizvodnje, sadržaj, oblik, način vođenja i uvjete upisa u Upisnik proizvođača u integriranoj proizvodnji, način i metodologiju provođenja stručnog nadzora, način plaćanja stručnog nadzora te označavanje i stavljanje na tržište integriranih proizvoda propisuje ministar nadležan za poljoprivredu pravilnikom.
Počeci i kulminacija
U Hrvatskoj smo tako tijekom 2010.godine imali svega 23 poljoprivredna proizvođača u ovom sustavu proizvodnje, da bi se taj broj već sljedeće godine popeo na 540 PG-a. Danas 683 PG- a, na preko 80 tisuća hektara, proizvodi voće, povrće, grožđe, te razne ratarske kulture. Zadarska županija ima svega 8 PG-a koji na 358 ha proizvode po ovom kontroliranom sustavu.
Znajući da u Hrvatskoj 135 tisuća PG-a poljoprivrednu proizvodnju obavlja na gotovo milijun hektara površine integrirani vid proizvodnje tek očekuje svoju kulminaciju obzirom na konkurentnost koja ih očekuje ulaskom u Uniju.