SPORNE UDRUGE I VINARSKE PODREGIJE Ravnokotarski vinari ne pripadaju Dalmatinskoj zagori!

Slika korisnika mkvanja
STJEPAN VUČEMILOVIĆ, POJAŠNJAVA ŠTO UDRUGA VINARA ZADARSKE ŽUPANIJE PREDLAŽE I TRAŽI OD MINISTARSTVA POLJOPRIVREDE RH
Vrlo je neobično, da se za partnera ministarstvu prihvaća udruga koja zastupa minimalno 25 posto vinara ili 33 posto površina vinograda na području regije. U praksi se može dogoditi da se pojavi udruga iz bilo kojeg dijela regije Dalmacije, primjerice Konavala, Pelješca ili nekog drugog mjesta sa dokazima da zastupa tražene parametre. U tom slučaju sve ostale udruge ostaju na margini događanja, kaže Vučemilović. Kako postići ravnomjenu zastupljenost i žašto ravnokotarski vinari ne pripadaju u podregiju Dalmatinske zagore?!
Arif SITNICA
STJEPAN VUČEMILOVIĆ - Dok na boci ravnkotarskog vina piše proizvedeno u Dalmatinskoj zagori, mi zapravo promoviramo Zagoru, a ne Ravne kotare

Novi Zakon o vinu  daje bitno važniju  ulogu udrugama vinara i vinogradara.  Udruge postaju partner Ministarstvu poljoprivrede u  donošenju zakona i podzakonskih akata pri stavlljanju  vina u promet, a zamišljeno  je da u svakoj od četiri vinogradarske regije (Dalmacija,  Slavonija i Hrvatsko Podunavlje, Hrvatska Istra i Kvarner i  Središnja bregovita Hrvatska),  postoji udruga koja sve to  koordinira.

Na prvi pogled logično, sve  oke, ali ipak nije. Zašto?

Sporni kriteriji za  krovnu udrugu  vinarske regije

-Vrlo je neobično, da se za  partnera ministarstvu prihvaća udruga koja zastupa minimalno 25 posto vinara ili 33  posto površina vinograda na  području regije, u ovom  slučaju regije Dalmacije,  smatra poznati zadarski projektant i vinar Stjepan  Vučemilović.

On je i član Upravnog odbora novosnovane Udruge vinara Zadarske županije u kojoj je vinogradarstvo i vinarstvo u velikom usponu. Uz  brojne nove nasade, samo u  zadnjih 10 godina broj vinara  koji su na tržištu popeo se na  35 koji tržištu nude više od  150 registriranih vina, od  čega su gotovo dvije trećine  vrhunska.

U praksi se, smatra  Vučemilović,  može dogoditi  da se pojavi udruga iz bilo  kojeg dijela regije, primjerice  Konavala, Pelješca ili Zadra  sa  dokazima da zastupa tražene  parametre 25 i 33 posto. U  tom slučaju sve ostale udruge  ostaju na margini događanja.

Kako do ravnomjerne  zastupljenost svih  županija?

Kako je u Ministarstvu poljoprivrede upravo tijeku izrada podzakonskih akata,  Udruga vinara Zadarske  županije predlaže  da se propiše krovna udruga na nivou  svake regije, u kojoj bi participirale sve županijske udruge iz četiri dalmatinske županije sa podjednakim brojem  članova skupštine. Takva  udruga bi bila korektan reprezentant cijelog prostora  regije Dalmacije i to u svemu  što zakon propisuje, smatra  Vučemilović.

On je, zajedno s kolegama  iz udruge, uator i prijedloga  kojega je novoosnovana  Udruga vinara Zadarske  županije uputila i službeno  Ministarstvu poljoprivrede. U  dopisu se izričito  predlaže da  skupštinu krovne regionalna  udruga za Dalmaciju čine  npr. po pet članova iz svake  od četiri dalmatinske županije.

Hoće li se ovaj prijedlog  uvažiti prilikom izrade podzakonskih akata, saznat  ćemo uskoro.

No, to nije jednini Vučemilovićev prijedlog koji je Udruga vinara Zadarske županije  uputila Ministarstvu poljoprivrede.

Zemljopisne, povijesne,  ekološke i sortne  posebnosti

Drugi prijedlog se odnosi  na formiranje vinarskih podregija koje je upravo u tijeku.  . Naime, prema prošlom  Zakonu o vinu (N.N. 96/03,  25/09, 22/11, 55/11, 82/13 i  14/14) područje Ravnih kotara i Bukovice je bilo u podregiji Dalmatinske zagore što  nije točno ni zemljopisno ni  ekološki ni povijesno, a ni  prema sortimentu autohtonih sorti vinove loze koja uspjeva u Ravnim kotarima  u  odnosu na sortiment u Dalmatinskoj zagori.

Zemljopisno gledano, granica do koje maksimalno doseže Dalmatinska zagora prema sjeverozapadu je rijeka  Krka.

Ekološki gledano, ipak je  bitna razlika u klimi. Bez obzira što možda prosječne  temperature to i ne odražavaju obzirom na velike amplitude u Dalmatinskoj zagori, iz  kojih proizlaze slični prosjeci  temperature u npr. Ravnim  kotarima i Zagori.

Povijesno gledano, podregija Sjeverna Dalmacija je  1978.g. definirana kao prostor sjeverozapadno od linije  Knin-Oklaj-Drniš-Primošten.

Ako se gleda  prema sortimentu autohtonih sorti koje  su zastupljene u podregiji  Dalmatinska zagora  (Ninčuša, Okatac, Kujunđuša,  Rudežuša, Trnjak, Botun, Blatina, Zlatarica, Medna bijela,  Žilavka) uočljivo je da tih sorti zapravo nema ili nije bilo u  prostoru koji se nekad definirao kao Sjeverna Dalmacija, a  za koji se i sada zalažemo da  se tako definira. U podregiji  Sjeverna Dalmacija ne nalazimo navedene autohtone sorte, ali nalazimo Babić, Lasinu, Gegić, Dugovrst,  Ružicu  crnu i Galac . Zajedničke autohtone sorte za ove dvije podregije su tek Debit, Plavina i  Maraština koja je raširena po  cijeloj obali. Introducirane  sorte ne mogu biti kriterij jer  se one sade na cijelom području RH, ali znakovito je da  jedna od njih, Pinot sivi, daje  vrlo dobre rezultate u Imotskom vinogorju dok u Sjevernoj Dalmaciji vrlo slabo uspijeva.

Granice  Dalmatinske  zagore i Sjevene  Dalmacije

Iz kratke prethodne analize  je jasno da prostor Dalmatinske zagore i Sjeverne Dalmacije treba razdvojiti upravo na  liniji Knin-Oklaj-Drniš-Primošten kako je to bilo definirano 1978. godine i molimo  da to učinite prilikom definiranja vinogradarskih podregija prema čl. 7 Zakona o vinu  (NN 32/2019).

Ako govorimo zemljopisno  da bi se prostor zvao Zagora  gledano s mora , treba postojati neka planina (gora) a, duž  cijelog prostora Ravnih kotara i Bukovice nigdje gore koja  odvaja prostor od mora.

- Nigdje gore da bi bilo zagore, duhovito komentira  Vučemilović.

On je mišljenja da se zadarska vinarska regija snažno  razvija  i da bi se u projekciji  budućnosti trebalo formirati  podregiju Ravni kotari i Bukovica.

-Ona ima svoje posebnosti,  mogli bi je formirati već sada,   ali treba ići korak po korak,  ilustrirajući sve zanimljivim  primjerom.

Syrah kao primjer  regionalne pripadnosti i  sorte

Radi se o Syrahu, jednoj od  najboljih svjetskih sorti koji je  bio poznat do kraja prošlog  stoljeća tek u Australiji kao  Syraz,  jer se tamo proizvodi u  velikim količinama - od srednje do vrlo dobre kvalitete.

 A tek kad je jedan poznati  američki novinar došao u postojbinu Syraha u Francusku,  točnije u sjeverni dio rijeke  Rhone i otkrio svu njegovu  raskoš te ga prezentirao cijelom svijetu - tek tada je Syrah  stao uz bok poznatim i najboljim bordoškim sortama  Merlotu i Cabernettu souvignonu.

- Ovim primjerom, kaže  Vučemilović,  želim pokazati  kolika je važnost između regionalne pripadnosti i sorte.  Mislim da je važno naglasiti  da je vino proizvedeno u Zadru, Bukovici ili Ravnim kotarima i ono ima svoje posebnosti koja su drugačija u odnosu na vina Dalmatinske zagore.

Dok na boci naših vina  piše proizvedeno u Dalmatinskoj zagori, mi zapravo  promoviramo Zagoru, a ne  Ravne kotare.

Osobno nemam ništa protiv Dalmatinske zagore koja  mi je u srcu i genima, ali  činjenice moramo poštovati  (Vučemilović je porijeklom iz  Vrlike op. a.). Prekrasni prostor Zagore, dodaje naš sugovornik,  ima svoja odlična vina i lakše će naglasiti svoj  identitet ukoliko se ne miješa  sa drugim lokalitetima.

U očekivanju  donošenja  podzakonskog akta kojim se  definiraju podregije u Udruzi  vinara Zadarske županije  uvjereni su da će nadležni u Ministarstvu poljoprivrede ove  prijedloge uvažiti.

Zatražili zaštitu   imena Prošek

Na inicijativu i uz argumentaciju Stjepana Vučemilovića Udruga vinara Zadarske  županije  predložila je Ministarstvu poljoprivrede da se ponovo pokrene postupak  zaštite i priznanja tradicionalnog imena  Prošek.

To je, podsjeća, Vučemilović tradicionalno desertno vino koje se proizvodi u Dalmaciji od prirodno prosušenih bobica  grožđa, a njegova proizvodnja seže u doba  prije pojave trsne uši, peronospore i pepelnice.

-U pokušaju priznavanja imena prošek  pri EU su nas zaustavili naši susjedi koji  proizvode nekoliko varijanti vina od sorte  prossecco koja niti po načinu proizvodnje  niti po kvaliteti niti po vrijednosti, ali ni po  kategoriji u koju se svrstavaju nemaju gotovo nikakve sličnosti sa našim prošekom.  Jedina sličnost je u imenu, ali ako malo  pažljivije slušamo izgovor jedne ili druge riječi, ni tu zapravo nema prevelike sličnosti,  pojašnjava  Vučemilović

Ovom odlukom Europske unije je dodatno ugrožena proizvodnja ovog tradicionalnog vina koje se od davnina proizvodilo  kao poseban dar za prijatelja, okrijepu bolesnika i za uživanje u posebnim trenucima. Jednostavno je vinaru neisplativo  proizvoditi ovo izuzetno vrijedno vino ukoliko ga ne može prodati pod pravim imenom „prošek“, a da ga prodaje kao desertno vino, tu jednostavno gubi identitet i  nestaje.

Žalosno je da i sam Vučemilović, višestruko nagrađivani  proizvođač prošeka po  tradicionalnoj recepturi, mora pribjegavati  „izmišljanju“ imena jer pod nazivom  prošek svoje vino nije mogao dati, primjerice,  ni na reviju Vina od davnina niti na Decanter. Podsjetimo, na tim manifestacijama, njegovo prošek se službeno zvao "Desertno vino od prirodno prosušenih bobica  grožđa Maraštine i Malvasije dubrovačke“.

Iz razloga što se službeno ne smije zvati  prošek niti pod tim imenom prodavati na  tržištu trenutno tek nekoliko vinara na području Dalmacije proizvodi autohtoni  prošek i to u manjim količinama prvenstveno za svoje potrebe. U prodaji se tu i tamo  nađe  industrijski prošek u litrenoj boci, ali  to nije taj prošek za koji se zalažu Vučemilović i Udruga vinara Zadarske županije

Stoga i traže  da se ponovno pokrene postupak priznavanja tradicionalnog imena  prošek, a ukoliko u Ministarstvu poljoprivrede misle da i oni tu mogu pomoći pripravni su i, kako reče Vučemilović, stoje  na rasploganju.

RAZVOJ

Uz brojne nove nasade, samo u zadnjih 10 godina broj vinara koji su na tržištu popeo se na 35 koji tržištu nude više od 150 registriranih vina, od čega su gotovo dvije trećine vrhunska. To je potvrda da se zadarrska vinarska regija snažno razvija i da bi se u projekciji budućnosti trebalo formirati podregiju Ravni kotari i Bukovica

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno