Za proračunske rupe još 13,4 milijardi kuna duga

Izdane obveznice omogućit će financijsku stabilnost za nekoliko mjeseci, a ministar Šuker tvrdi da ovo zaduženje pokazuje povjerenje financijskog tržišta u politiku Vlade
Vlada je u utorak donijela odluku o novom zaduženju izdavanjem državnih obveznica na domaćem i stranom tržištu ukupne vrijednosti oko 13,4 milijarde kuna. Na domaćem tržištu izdaju se dvije obveznice u iznosu od 1,5 milijardi kuna uz fiksnu kamatnu stopu od 6,75 posto, te obveznica u kunskoj protuvrijednosti 650 milijuna eura za koju je kamatna stopa 6,5 posto. Datum naplate tih obveznica je 15. srpnja ove godine, a dospijeće nešto manje od deset godina, odnosno datum iskupa je 5. ožujka 2020. godine. Desetogodišnja euroobveznica u iznosu od 1,25 milijardi dolara izdat će se na američkom tržištu uz kamatnu stopu 6,625 posto. S današnjim danom datirana je naplata te obveznice, a iskup 14. srpnja 2020. godine.
Rast deficita
Novo zaduženje koristit će se za financiranje tekućih obaveza proračuna i refinanciranje obveza koje dospijevaju u idućem razdoblju. Za premijerku Jadranku Kosor i Ivana Šukera, ministra financija, izdanje obveznica s obzirom na situaciju na svjetskom financijskom tržištu, predstavlja “priznavanje upravljanju javnim financijama u Hrvatskoj”.
Ukupne potrebe proračuna u ovoj godini su 28,8 milijardi kuna tako da se do kraja godine mogu očekivati i nova zaduženja. Posudbama novca financirat će se 8,6 milijardi kuna tekućeg deficita. Vlada tako još uvijek računa kako će se deficit održati na planiranoj razini, iako se sve češće, pa i iz redova HDZ-a, govori o rastu deficita za još pet milijardi kuna. Za refinanciranje starih obaveza državi je potrebno 20,2 milijardi kuna.
– Ovo jasno pokazuje, bez obzira što će naići na kritike, da financijsko tržište vjeruje u politiku ove Vlade i vjeruje Hrvatskoj – poručio je Šuker sa sjednice Vlade, navodeći kako su se mnoge zemlje trudile izdati obveznice, ali nisu uspjele. Uspjelo je to Španjolskoj, ali Šuker ne zna pod kojim uvjetima.
Na redu reforme
– Hrvatska dobiva financijsku stabilnost u sljedećih nekoliko mjeseci, a to podrazumijeva i makroekonomsku stabilnost. Na nama je da provedemo reforme koje će promijeniti ove negativne trendove što se tiče gospodarskog rasta – dodao je ministar financija, ističući kako bi se time utjecalo na rashodovnu stranu proračuna i smanjenje deficita. Šuker je dodao i kako se može govoriti o prevelikoj potrošnji, pa je kritičare pozvao da iznesu što bi to trebalo rezati u proračunu. Pa se i zapitao treba li promjerice smanjiti mirovine, plaće, socijalna davanja. Iz Šukerovih riječi proizilazi kako to nisu stavke na kojima bi trebalo rezati potrošnju.
Za zaduženje na američkom tržištu zna se od prošlog tjedna, a interesantno je da se Vlada jučer sastala samo kako bi raspravila to zaduživanje kao i dva na domaćem tržištu. I to u trenutku kada ostaje bez HSLS-a kao koalicijskog partnera. Predstavnik SDSS-a, potredsjednik Vlade Slobodan Uzelac jučer je jedini sudjelovao u raspravi i podržao nova zaduženja.
– Ne bih bio za to kada ne bih vjerovao da ovime stvaramo uvjete za nastavak reformi – kazao je potredsjednik Vlade Slobodan Uzelac, pritom apostrofirajući potrebu aktiviranja potencijala i imovine koja je u vlasništvu države. A premijerka Jadranka Kosor najavila je da će se na idućoj sjednici Vlade predstaviti prijedlog novog modela upravljanja državnom imovinom.
 

Čačić: HDZ povećao dug dva i pol puta

– Ovoj je Vladi sve uspjeh pa i novo zaduženje – riječi su kojima je jučerašnje odluke Vlade komentirao Radimir Čačić, predsjednik HNS-a dodajući da se Vlada mora zaduživati kako bi sustav funkcionirao jer je u prvih šest mjeseci potrošeno 90 posto planiranog deficita.
– To će sve plaćati građani, to je teret budućim vladama – dodao je Čačić, navodeći kako su HDZ-ove vlade u proteklih sedam godina dva i pol puta povećale ukupni hrvatski dug. A rezultat toga je i najveći pad koje je hrvatsko gospodarstvo doživjelo. “Vlada HDZ-a nije se spremna suočiti s istinom i dug je jedino što može učiniti. Takva vrsta rada, gdje Vlada govori da osigurava plaće i mirovine i svaki smo dan na svjetskom tržištu i tražimo kredite ili opterećujemo domaće financijsko tržište i otimamo svaku kunu gospodarstvu. “Za tu vrstu znanja, Vlada nam ne treba”, ustvrdio je Čačić, dodajući kako će najnovije zaduživanje pomoći Vladi da opstane nekoliko mjeseci.