Uz to što ukazuje na nove solidarne poveznice unutar policentrične akademske zajednice na nacionalnoj razini, o čemu govori profesorica Lada Čale Feldman, ovaj štrajk ogoljuje izvorno značenje autonomije sveučilišta koje jedino ima moć tumača i ovjerovitelja zakona o sebi, a što mu hrvatski zakoni i samo načelo ustavnosti jamče. Stoga su, uz sprječavanje daljnje komercijalizacije znanosti i visokog obrazovanja, kritike sindikata Akademska solidarnost usmjerene na očuvanje autonomije sveučilišta kao najvažnije instancije javnog obrazovanja, kao i javnih znanstvenih instituta
Nemamo traktore da njima zaustavimo promet, niti strojeve koje možemo ugasiti. Studentima i studenticama se ispričavamo i obećavamo nadoknaditi sve u čemu budu zakinuti. A što je zanimljivo, većina njih je također protiv novih zakona! Gospodine ministre, nije li to malo čudno? Vi se borite za njih, a oni navijaju za nas, stoji u izjavi članova i članica Akademske solidarnosti Zadar
Prijedlozi zakona iz područja visokog obrazovanja, sveučilišta i znanstvene djelatnosti, ti „novostari” nacrti predloženih rješenja ključnih za boljitak znanosti koji su ovih dana u postupku ulaska u saborsku proceduru, iako u limbu, u žiži su višemjesečne medijske pozornosti kao i kritike akademske javnosti. Upućeni prigovori tiču se, na jednoj strani nerazvidne procedure njihove izrade, uključujući i upitnost demokratske ovjere tzv. prosudbenih skupina koje su na njima radile, povezanih s političko-sindikalnim savezništvom, a na drugoj strani pogubnosti dalekosežnih učinaka koje za akademsku zajednicu općenito, a napose za studentice i studente, nude predložena rješenja. To što se u javnosti ne čuju argumenti o nesagledivoj štetnosti donošenja ovih zakona ne govori samo o medijskoj potrazi za spektaklom ili političko-akademskim intrigama poradi tržišnog probitka, a još manje o bezazlenoj banalnosti politike donošenja zakona. Svjesni previd razgovora o ovom potonjem ukazuje na temeljnu neobazrivost promicatelja zakona da se, odsutnošću javne rasprave o zakonskim rješenjima, oličene u maskiranju dijaloga, prikrije njegova intencija u odnosu na ono što se jednostavno imenuje javnim dobrom u akademskom svijetu.
O „neduhu” zakona, kako je još unatrag nekoliko mjeseci akademik Branko Despot metaforički okarakterizirao prijedlog Zakona o sveučilištu, a što može obuhvatiti prijedloge svih triju novih zakona, valja, umjesto „simulacije komunikacije”, na što upozorava Akademska solidarnost (AS) i njen novoosnovani sindikat, otvoriti ozbiljan prostor akademske rasprave. Osnovni problemi zakonskih prijedloga nisu u konkretnim rješenjima, već u samoj njihovoj intenciji, upozorava sindikat AS, te ih zbog toga treba u potpunosti odbaciti. Stoga je posve jasno da nije moguće razgovarati o ponuđenim zakonskim rješenjima bez izrade strategije razvoja znanosti i visokog obrazovanja.
Zakon bez konsenzusa
Isto tako, posve je jasno da nije moguće usvojiti prijedloge novih zakona bez konsenzusa unutar akademske zajednice, ili, čak štoviše, uz zorno protivljenje većeg dijela akademske zajednice, kako one koja se javno oglašava, tako i one koja sviknuta na politički realizam tek sa simpatijama gleda na djelovanje Akademske solidarnosti na svim sveučilištima, kao i u nas, ovdje u Zadru.
Ako se, uz opasku da je upitno koliko se u halabuci mogu ostvariti pretpostavke za ozbiljnu kritičku raspravu, na trenutak previdi i neuroza koja je u podtekstu žurbe za hitnim donošenjem ovih zakona, a koja izaziva zebnju, već se na prvoj razini otvara više pitanja. Može li znanje kao javno dobro uopće biti u funkciji interesa korporativnog sektora i biti mjerljivo njegovim financijskim fantazmima pretočenim u kategorije izvrsnosti, kompetitivnosti, ekspertnog znanja te tržišne funkcionalnosti? Do koje mjere „poduzetno” ili „poduzetničko” sveučilište promiče ideal znanosti, te kritičkog i smislenog znanja, ili se pod krinkom potrošene formule „društvo znanja” kriju dramatični procesi menadžerizacije, političkog nadzora i uglavljivanja privatnog interesa usporedo s komodifikacijom znanja, racionalizacijom znanstvenog kadra i prekarizacijom akademske sfere, na što upozorava suvremeni teoretičar David Harvey? Na koji način ono služi neoliberalnoj mašineriji koja, kako bi rekla profesorica političkih znanosti, feministkinja i teoretičarka obrazovanja Wendy Brown, umjesto proizvodnje značenja na sveučilištu, proizvodi nalog, odnosno uredbu, te upravljivost znanjem umjesto znanja?
Ovo nije tek simbolična gesta podrške
Je li moguće imaginirati društvo bez sastavnica humanističkih znanosti koje nisu „utržive” ili pristati na njihovu redukciju ili obesmišljavanje jer ne ulaze u „mainstream” kodove novih projektanata znanstvenog inženjeringa?
Štrajk na kojeg se odlučio sindikat Akademska solidarnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a traje već više od deset dana, nije tek krajnji izraz protesta prema neprihvatljivoj proceduri donošenja zakona kao što jednodnevni štrajkovi solidarnosti prema zagrebačkim kolegama i kolegicama, održani 11. srpnja u Rijeci, Puli i Zadru, nisu tek simbolična gesta podrške. Uz to što ukazuje na nove solidarne poveznice unutar policentrične akademske zajednice na nacionalnoj razini, o čemu govori profesorica Lada Čale Feldman, ovaj štrajk ogoljuje izvorno značenje autonomije sveučilišta koje jedino ima moć tumača i ovjerovitelja zakona o sebi, a što mu hrvatski zakoni i samo načelo ustavnosti jamče. Stoga su, uz sprječavanje daljnje komercijalizacije znanosti i visokog obrazovanja, kritike sindikata Akademska solidarnost usmjerene na očuvanje autonomije sveučilišta kao najvažnije instancije javnog obrazovanja, kao i javnih znanstvenih instituta. Ovaj štrajk kao krajnji izraz protesta afirmira i zaboravljenu uzajamnost između autonomije sveučilišta i znanja kao uvjeta “slobode uma” i autonomije svakog ljudskog bića, akademskog radnika i radnice, studenta i studentice, svih nas zajedno. Parafrazirajući riječi Borisa Budena, izgovorene prigodom studentskih prosvjeda u Hrvatskoj, i u poveznici s njima da sâmo znanje zna kamo nas vodi, a riječ je o slobodi, jer kamo drugdje, pitam se ima li intencija predloženih zakona nešto od toga.
Znanje kao javno dobro je, ne samo ono što jednostavno čini smisao akademske zajednice, već je razlogom njena postojanja u društvu, dajući smisao ideji društva (i) društvenošću samoga znanja. Tu je, čini se, i motiv za spregu zajedničkog djelovanja autonomnih akademskih radnika/ica i autonomnih studenata/tica. Pritom su kritičke naočale i autonomna odgovornost svakog pojedinca/ke onaj poželjni minimum.
Ne pristajemo da se od sveučilišta napravi poduzeće
Sindikat visokog obrazovanja i znanosti Akademska solidarnost Zadar u ponedjeljak, 11. srpanj 2011. godine stupio je u štrajk solidarnosti s kolegama s Filozofskog fakulteta u Zagrebu, koji je započet 6. srpnja. Osim Akademske solidarnosti Zadar, u štrajku solidarnosti sudjelovali su akademski radnici iz Pule i Rijeke.
– Mislimo da novi zakoni nisu dobri. Nemali dio sveučilišnih profesora uvjeren je da novi zakoni o znanosti, sveučilištu i visokom obrazovanju neće popraviti, nego kudikamo pogoršati stanje. Ministar razloge ne uvažava. S njegova mjesta pogled je očigledno drukčiji. Kaže, “recite koji članak ne valja, pa ćemo ga promijeniti”. Ali nije dobar sam duh zakona niti ozračje u kojem su nastali. Ne pristajemo da se od sveučilišta učini poduzeće na čelu s direktorom i vijećem u koje nastavnici nemaju pristupa. Ako ima kriminala, za to je mjerodavan USKOK i sud. Treba li zato svima staviti okove? Zašto je bilo potrebno pisati ih u tajnosti, a onda odjednom tražiti hitno prihvaćanje, sa svega dva tjedna javne rasprave? Kad smo jesenas uspjeli odgoditi njihovo hitno donošenje, sam je pozvao upravnu strukturu sveučilišta kako bi poboljšala prijedloge simulirajući tako javnu raspravu za čiju pravu provedbu opet nije bilo vremena. Tako su Zakon o sveučilištu koji rektorima daje svu ovlast “popravljali” – rektori.
Zašto nema temeljite analize stanja iz koje bi proizašli novi prijedlozi? Zašto nema simulacije učinaka novih zakona? Zašto će svi pripadni akti biti doneseni tek naknadno, a njima se rješavaju bitna pitanja? A i kad kažemo koji članak ne valja, ministar obrazloženje ne uvažava. Zato smo se odlučili na štrajk. Možda će nas sada čuti. Prigovara nam da se borimo preko leđa studenata. Međutim, imamo li izbora? Nemamo traktore da njima zaustavimo promet, niti strojeve koje možemo ugasiti. Studentima i studenticama se ispričavamo i obećavamo nadoknaditi sve u čemu budu zakinuti. A što je zanimljivo, većina njih je također protiv novih zakona! Gospodine ministre, nije li to malo čudno? Vi se borite za njih, a oni navijaju za nas, izjava je članova i članica Akademske solidarnosti Zadar koju prenosimo u cijelosti.
“Ne” prijedlozima triju zakona, “ne” netransparentnosti, “ne” Fuchsu!
Od listopada 2010. godine kada su objavljeni prvi nacrti prijedloga zakona iz područja visokog obrazovanja, znanstvene djelatnosti i sveučilišta, veliki dio akademke zajednice odlučno je rekao “ne” ovom nacrtu.
– Nakon gotovo šest mjeseci, u travnju 2011. godine, objavljeni su novi, tzv. „promijenjeni” prijedlozi nacrta zakona, gdje se zapravo radilo o simuliranoj izmjeni i doradi prvotnog nacrta zakona, isto kao što je simuliran dijalog sa akademskom zajednicom po ovom pitanju. Nije li već poznat scenarij donošenja zakona bez glasa onih kojih se zakon u njegovoj provedbi direktno tiče?, pitaju studenti i studentice koji daju potporu štrajku solidarnosti sindikata Akademska solidarnost Zadar čiju izjavu za javnost prenosimo u cijelosti:
“Zanimljivo je vidjeti da su se svi akteri, bili oni za ili protiv prijedloga zakona, nedvosmisleno založili za besplatno obrazovanje – cilj za koji smo se borili prije dvije godine, a vjerujemo da je upravo ta borba rezultirala sveopćim slaganjem s našim naporima da obrazovanje bude besplatno na svim razinama. Međutim, treba znati razabrati između iskrenih namjera i političkih spinova onih koji pod svaku cijenu, i u što bržem roku, žele progurati ove zakone. Studente i studentice nije moguće manipulirati polovičnim rješenjima i koristiti nas za dobivanje jeftinih bodova. Prijedlozi zakona u ovom obliku ne osiguravaju besplatno obrazovanje, već neograničenu samovolju ministra i sveučilišta u regulaciji studentskih prava. Sva važna pitanja, koja bi eventualno regulirala prava studenata i studentica, tek trebaju biti formulirana raznim pravilnicima u nadležnosti ministra, a potom i Sveučilišta što nas dovodi do temeljnog problema s ovim zakonima. Umjesto da nedvosmisleno propišu važna pitanja, ovi ih zakoni stavljaju u ingerenciju ministra. Kada svaki važniji članak triju zakona završava riječima: „propisuje se pravilnikom kojeg donosi ministar” a potom i: „uredit će se općim aktom Sveučilišta”, zapravo ne govorimo o dokumentima koji će regulirati prava i obveze, kako studenata i studentica, tako i akademskih radnika i radnica i institucija, već govorimo o dokumentima koji daju neograničenu vlast u ruke jedne osobe. S toga, razumijemo i apsolutno podržavamo Akademsku solidarnost u zajedničkoj borbi protiv ovih zakona i protiv samovolje ministra Fuchsa. Ovom prilikom molimo da se studente i studentice prestane koristiti kao glavno oružje u borbi da ovi zakoni prođu i da nas pustite da i dalje mislimo svojom glavom i odlučimo koga i što ćemo podržavati. Ova grupa studenata okupljena u sindikatu Akademska solidarnost, Klubu studenata/ica sociologije Antifjaka i studentskom portalu Sajt nedvosmisleno kaže „ne” prijedlozima triju zakona, „ne” netransparentnosti, i „ne” Fuchsu!
Jedan svijet, jedna borba!
Solidarni sa akademskim radnicama i radnicima u štrajku, studenti i studentice Sveučilišta u Zadru
najnovije
najčitanije
Hrvatska
predizborni program
HDZ predstavlja predizborni program, Plenković otkrio neka od imena na listama
Ostali sportovi
Taekwondo
Berba medalja Zadrana u Zvonimirovom gradu
Zadar
SLIKOVNICA
Predstavljena slikovnica „Mirisi i okusi geografskih otkrića“
Hrvatska
PREDALA LISTE
Koalicija Rijeke pravde predala liste. Grbin: “Hrvatska će biti slobodna od korupcije, država više neće krasti”
Županija
DJEČJI VRTIĆ
[FOTO] Pogledajte kako je bilo na tradicionalnoj uskršnjoj radionici u Dječjem vrtiću Smješko u Viru
Županija
U POLA SATA
Nin opet poplavljen!
Županija
TURIZAM NA OTOCIMA
PROFESORICA ČUKA: “Vir je ekstremni primjer pretjerane i nekontrolirane gradnje”
Zadar
TUŽNA VIJEST
Preminuo fra Josip Vrdoljak, višegodišnji gvardijan i župnik u Zadru
Zadar & Županija
NOVI SKANDAL
Skoro 5 milijuna eura moćnom zadarskom HDZ-ovcu za privatni hotel
Zadar
Plan B