SJEDNICA VIJEĆA ZA EURO Kamate će dalje padati, i država i građani zaduživat će se jeftinije

Poruka greške

Deprecated function: The each() function is deprecated. This message will be suppressed on further calls u _taxonomy_menu_trails_menu_breadcrumb_alter() (linija 436 od /opt/nginx-1.17.9/htdocs/zadarskilist.hr/sites/all/modules/taxonomy_menu_trails/taxonomy_menu_trails.inc).
Slika korisnika mkvanja
Vlada i HNB o prednostima eurozone i daljnjim koracima
Tržišta će povećati potražnju za našim dugom, što će smanjivati njegovu cijenu i prevaliti se i na građane, kaže Vujčić. Marić vjeruje da su dvije godine dovoljno dugo razdoblje da ispunimo mastriške kriterije i uvedemo euro
P. MAČEK/PIXSELL
Andrej Plenković

Pozitivne posljedice puta prema Europskom tečajnom mehanizmu (ERM2) građani su osjećali i prije no smo u taj mehanizam ušli, a sada će ih osjećati i više, na način da su to sve dobre vijesti koje tržišta nagrađuju većim povjerenjem prema Hrvatskoj, a time i manjim kamatnim stopama, rekao je guverner HNB-a Boris Vujčić, nakon jučer održane sjednice Nacionalnog vijeća za uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj. Hrvatskoj sada, poručeno je s te sjednice, šeste po redu, kojom je predsjedao premijer Andrej Plenković, »predstoji posao ispunjavanja kriterija iz Maastrichta, nakon što je u proteklih godinu dana, do ulaska u ERM2, odrađen sjajan posao.« Hrvatska je naime u petak ušla u ERM2 mehanizam, već 2023. mogli bismo ući u eurozonu, a na jesen ulazimo i u bankovnu uniju.
– Mi, Ministarstvo financija, se već sada zadužujemo povoljnije, a nakon ulaska u ERM2 povećat će se taj pozitivni efekt. Tržišta su svjesna da će nakon ulaska u eurozonu dodatno pasti kamatne stope, odnosno rizik za Hrvatsku, i već sada će povećati potražnju za našim obveznicama, našim dugom, što će smanjivati njegovu cijenu i što će se onda prevaliti i na građane, koji su već i vidjeli značajan pad kamatnih stopa na kredite, objasnio je Vujčić. Na jesen, kaže, Hrvatska će donijeti i Nacionalni plan zamjene kune eurom koji će definirati niz potrošačkih pitanja oko konverzije, poput onog kako će se iz kune u euro mijenjati krediti i depoziti, kako zaštititi potrošače od mogućeg neopravdanog povećanja cijena, i slično. Vujčić je rekao da od jeseni Hrvatska postaje članica bankovne unije, a ECB preuzima nadzor nad hrvatskim bankama. Hrvatska i Bugarska su prve dvije zemlje koje su ušle u bankovnu uniju i prije ulaska u eurozonu. Time ulazimo i u zajednički sustav sanacije banaka, i bude li u budućnosti potrebna sanacija neke hrvatske banke, ona će se odvijati iz zajedničkog fonda iz Bruxellesa, istaknuo je guverner.

Mastriški kriteriji

Premijer Plenković je, priopćeno je iz Vlade, ponovio da je ulazak Hrvatske u ERM2 važan na ekonomskom i financijskom planu, u smislu i kreditnog rejtinga, investicija te stabilnosti financija.
- Činjenica da smo u ERM2 treba osigurati da nam agencije za kreditni rejting nastave iskazivati povjerenje, ustvrdio je premijer.
Njihova recentna izvješća koja se odnose na Hrvatsku, dodao je Plenković, »bila su odraz povjerenja u našu dosadašnju politiku i sposobnost da iz ove krize izađemo dovoljno snažni, konsolidirani i da imamo brzi oporavak na tragu onoga što procjenjuju i druge međunarodne financijske institucije. Sljedeći koraci odnose se na razdoblje u kojem će Hrvatska provesti otprilike do tri godine, po procjenama i sukladno iskustvima drugih, a u kojem se mora voditi računa o ispunjavanju kriterija iz Maastrichta«, istaknuo je premijer. Ministar financija Zdravko Marić jučer je nakon sjednice novinarima rekao da će Hrvatska u ERM-u provesti najmanje dvije godine, a nakon toga se očekuje, poglavito po zadovoljavanju kriterija nominalne konvergencije, to jest »mastriških kriterija«, i formalno uvođenje eura.
- Dvije godine dovoljno su dugo razdoblje da ispunimo konvergencijske kriterije i fiskalna pravila koja su obavezna za uvođenje eura. Ona ove godine nisu u prvom planu ni za jednu članicu, te su, s obzirom na okolnosti, pod privremenom suspenzijom, no već iduće godine nastojat ćemo nastaviti silazne putanje duga i deficita, poručio je Marić. Hoće li doći do korekcije tih kriterija, »otom potom«, kazao je, te dodao da iskustva Litve i Latvije, koje ih nisu ispunile, pokazuju zašto je njihov boravak u ERM2 bio najduži. Mastriški kriteriji odnose se na stabilnost tečaja, cijena, kamatnih stopa, te na nizak deficit proračuna i javni dug.

Intervencijske točke

Inače, nakon što je u petak utvrđen središnji paritetni tečaj od 7,53450 kuna za euro, uz koji je Hrvatska ušla u tečajni mehanizam ERM2, te koji će najvjerojatnije biti i konačni konverzijski tečaj po kojem ćemo kroz najmanje dvije godine i formalno uvesti euro, jučer je Europska središnja banka za našu valutu, hrvatsku kunu, te bugarski lev, budući da je i Bugarska ušla u ERM2, utvrdila i objavila i obvezne intervencijske tečajeve koji vrijede i primjenjuju se nakon uključenja ovih valuta u ERM2. Riječ je o intervencijskim točkama u okviru kojih HNB mora održavati stabilnost tečaja, a riječ je o već spomenutom okviru od plus/minus 15 posto oko paritetnog tečaja. Na webu ECB-a stoji da je za hrvatsku kunu gornji obvezni intervencijski tečaj 8,66468 kuna za euro, a donji 6,40433 kuna za euro. Riječ je, dakle o, za naš pojam relativno velikom rasponu i »komotnim« granicama, budući da smo navikli na stabilnu kunu te znatno manje oscilacije. Stoga je važno ponovno naglasiti ono što iz HNB-a stalno govore i poručuju, a to je da tečajna politika ostaje kakva je i bila, nikakve promjene neće biti - kuna ostaje stabilna kao i do sada. Kuna je prema euru i do sada oscilirala, uz upravljano fluktuirajući tečaj, što znači da je tečaj određivalo tržište, a HNB intervenirao - ne na određenoj razini, već na pritiske koje je ocjenjivao prejakima, Tako je nedavno, u ožujku i početkom travnja, intervenirao na deviznom tržištu kako bi spriječio veći pad kune, dok je većinom, u razdoblju prije korona-krize, kuna bila pod aprecijacijskim pritiscima. Međutim, tečaj je gotovo uvijek bio u rasponu od 7,30 do 7,70. To je kretanje od plus/minus 3 posto. Te razine su bile neke neslužbene intervencijske točke, iako to HNB nikad nije tako komunicirao već je uvijek govorio o politici stabilnog tečaja te pokazivao primjerom. Vujčić sada poručuje da će isto raditi i nadalje.
Stabilnom kunom, stabilnim tečajem, čuva se stabilnost cijelog visokoeuroiziranog sustava - cijena, rata kredita, duga države - a tako će biti i dalje. Jučer se, prvog dana de facto u kojem se kunom trgovalo kao valutom u ERM2 sustavu, srednji tečaj malo smanjio, odnosno kuna je malo ojačala u odnosu na euro, te u odnosu na paritetni tečaj koji je u petak bio i tržišni. Na tečajnici HNB-a jedan euro sada vrijedi 7,527762 kuna. ECB navodi da su »obvezni intervencijski tečajevi utvrđeni dogovorom između ECB-a i nacionalnih središnjih banaka«, i to na temelju odluka o središnjim paritetima.

 

Marić neizravno potvrdio da ostaje ministar

Upitan ostaje li ministar u novoj Vladi, Marić nije odgovorio izravno, istaknuvši da će se sve uskoro znati, no znakovito je dodao i da su »okolnosti takve da od svih zahtijevaju maksimalnu požrtvovnost i predanost, pa se to odnosi i na njega.«
– Građani su rekli da je potreban kontinuitet i stabilnost, pa mi, i kao pojedinci i kao tim, trebamo dati adekvatan odgovor zahtjevima građana, rekao je. Na pitanje očekuje li da će biti zahtjeva za referendum za uvođenje eura, veli da je »referendum kod ulaska u EU bio taj koji je pokrio sve.«
- Samim ulaskom u EU, mi smo preuzeli euro, samo je pitanje vremenskog okvira. No, nas sve ovo skupa obvezuje da građanima omogućimo maksimalnu informiranost, da građani dobiju odgovore na sva moguća pitanja, kaže Marić.

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno