Veliko finale uz nikad završenu Mozartovu misu

Poruka greške

Deprecated function: The each() function is deprecated. This message will be suppressed on further calls u _taxonomy_menu_trails_menu_breadcrumb_alter() (linija 436 od /opt/nginx-1.17.9/htdocs/zadarskilist.hr/sites/all/modules/taxonomy_menu_trails/taxonomy_menu_trails.inc).
Slika korisnika admin
Autor: 
repusic
Maestro Repušić dugogodišnji je gost Glazbenih večeri u Donatu

Ulice još uvijek suncem ugrijana Zadra vrve užurbanim licima dok pokušavaju uhvatiti zadnje daške kulturnih zbivanja. Današnji dan obilježit će završetak ovogodišnje sezone Glazbenih večeri u sv. Donatu koje su za vjernu zadarsku publiku pripremile završnicu u grandioznom stilu. Tako će u katedrali sv. Stošije s početkom u 21 sat, Zadarski komorni orkestar, u suradnji sa Slovenskim komornim zborom, sopranisticom Evelin Novak, mezzosopranisticom Dianom Haller, tenorom Ivanom Turšićem i basom Tomislavom Lučićem izvesti velebnu Misu u c-molu briljantnog Wolfganga Amadeusa Mozarta. Misom će ravnati Ivan Repušić, voditelj Zadarskog komornog orkestra koji je u povodu tog događaja pristao odgovoriti na nekoliko naših pitanja.

Dugogodišnji ste gost Glazbenih večeri u sv. Donatu gdje redovito nastupate sa Zadarskim komornim orkestrom. Ove godine vam se pridružio i Slovenski komorni zbor. Kako se Zadarski komorni orkestar nosi s vokalno-instrumentalnom izvedbom?

- Zadarskom komornom orkestru ovo nije prvi susret sa zborom. Već prije nekoliko godina, u suradnji sa zborom crkve sv. Marka iz Zagreba i zadarskim Zoranićem, izveli su Mozartov, Faureov i Durufleov oratorij. Svima nam je velika čast što smo ove godine uspjeli ostvariti suradnju s jednim od najboljim zborova na ovom području. Želja mi je da Zadarski komorni orkestar ne ostane samo na riječi komorni, već da, s obzirom na kulturu, brojnost, tradiciju i značaj ne samo u Hrvatskoj već i u svijetu, postane simfonijski. Kroz proteklih osam godina orkestar je imao šezdesetak koncerata, turneje na Dubrovačkim ljetnim igrama i Splitskom ljetu, a u sklopu Večeri u sv. Donatu redovito ga nastojimo proširiti puhačkim korpusom. Ostvarili smo široki repertoar za komorni orkestar i mislim da je glazbeno "srce" grada spremno prihvatiti nove zadarske snage, mlade gudače i puhače u konstantno rastućem broju. Želio bih spomenuti i to da imamo orkestar, ali nemamo dom - mi smo podstanari. Zahvalni smo Sveučilištu na koncertnoj dvorani koju nam je uvijek spremno posuditi te Hrvatskom narodnom kazalištu Zadar na organizaciji, no nadam se da ćemo u skoroj budućnosti uspjeti obnoviti staru koncertnu dvoranu u Kneževoj palači, za koju Lions Klub već provodi hvale vrijednu akciju prikupljanja sredstava za stvaranje adekvatne koncertne dvorane u Zadru. U daljnjoj budućnosti svakako mora postojati vizija multimedijalne dvorane koja bi mogla ispuniti i potrebe opernih izvedbi.

Večeras ste za publiku pripremili Mozartovu Misu u c-molu. Postoji li poseban razlog zašto ste izabrali baš to Mozartovo djelo?

- Dugo sam razmišljao treba li se upustiti u izvedbu Mise u c-molu, budući da je u zadnjih pedesetak godina u Hrvatskoj izvedena svega nekoliko puta. Ona, osim dobrog orkestra, zahtijeva vrhunski zbor i soliste te predstavlja veliki zalogaj meni i umjetnicima. No vjerujem u uspjeh koji će zasigurno postati povijesni događaj obilježavajući ne samo Donat festival već i kulturu grada Zadra.

Tri ste godine djelovali kao prvi kapellmeister Državne opere u Hannoveru, a od prošle godine dirigirte u Deutsche Oper u Berlinu. Kako je bilo raditi u Njemačkoj?

- Sam spomen Njemačke donosi dvije riječi - red i disciplina - a to se odnosi i na glazbu. S takvom bazom, Nijemci su kroz povijest redovito bili najjači u umjetnosti, što se najbolje očituje u slavnim kompozitorima poput Bacha, Beethovena, Brahmsa, Mahlera, Straussa i drugih. S tri operne kuće i sedam simfonijskih orkestara, od kojih je jedan sama Berlinska filharmonija, grad Berlin je ono o čemu sam oduvijek sanjao. Došao sam u centar doživljaja najvrsnijih izvedbi i susreta s najboljim umjetnicima koji ne trpe osrednjost.

Kakvi su planovi za budućnost?

- U Berlinu Tosca, Falstaff, Čarobna frula, La Traviata, Lucia di Lammermoor, u Hamburgu Rigoletto s Leom Nuccijem, slavnim talijanskim baritonom, zatim koncerti sa Slovenskom i Zagrebačkom filharmonijom, koncerti u Finskoj, Slovačkoj, Njemačkoj, a posebno ističem koncert s Ivom Pogorelićom u Zagrebu.

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno