Umirovljenici rade sve dulje, a penzije su sve manje

Poruka greške

Deprecated function: The each() function is deprecated. This message will be suppressed on further calls u _taxonomy_menu_trails_menu_breadcrumb_alter() (linija 436 od /opt/nginx-1.17.9/htdocs/zadarskilist.hr/sites/all/modules/taxonomy_menu_trails/taxonomy_menu_trails.inc).
Slika korisnika aplahinek
Siromaštvo postaje sve strašnije
Novi umirovljenici su u 2013. ostvarivali prosječnu mirovinu koja je dosezala 45 posto prosječne plaće, lani je ona pala na 41,88 posto, a u prvoj polovici ove godine na 41,44 posto, iako se u mirovinu odlazi s deset mjeseci staža više
Arhiva/Davor Kovačević

Drugo ovogodišnje usklađivanje mirovina bit će rekordno, mirovine će od 1. srpnja, s time da isplata stiže tek od 1. rujna, porasti možda i više od šest posto, a razlog su najviše stope inflacije u posljednjih 25 godina. Na proljeće su, pri prvom usklađivanju, mirovine porasle 2,24 posto i novo bi povećanje doista bilo dobra vijest za milijun i 230 tisuća umirovljenika da ga inflacija već nije pojela. U borbi s inflacijom umirovljenici će se ipak u ovoj godini moći osloniti na veći rast primanja nego primjerice zaposleni u javnom sektoru ili radnici u brojnim privatnim tvrtkama koji ne mogu računati ni na minimalan rast plaća. No, i dalje ostaje činjenica da udio mirovine u prosječnoj plaći pada te da je to posebice zabrinjavajuće za nove umirovljenike. Podaci Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje govore da su u posljednjem desetljeću građani Hrvatske u mirovinu odlazili sa sve više staža, odnosno više uplaćenih doprinosa, a da se udio njihove prosječne mirovine u prosječnoj plaći sve više smanjivao.

Prosječna mirovina građana koji su otišli u mirovinu 2013. godine bila je gotovo dvije i pol tisuće kuna i iznosila je 45 posto prosječne neto plaće u Hrvatskoj. Lani je prosječna mirovina onih koji su tek otišli u mirovinu bila petstotinjak kuna veća, iznosila je 3.049 kuna, no njezin je udio u prosječnoj plaći pao na 41,88 posto, odnosno smanjio se za više od tri postotna poena. U 2013. godini građani Hrvatske odlazili su u mirovinu s prosječno 31 godinom i 11 mjeseci staža, dok je 2021. godine novi umirovljenik u prosjeku imao deset mjeseci staža više. Ako je suditi po prvih šest mjeseci ove godine, trend se nastavio. Prosječna mirovina novih umirovljenika bila je 3.186 kuna, ali je njezin udio u prosječnoj plaći dodatno pao na 41,44 posto.

Tako se nameće očiti zaključak da Hrvati u mirovinu odlaze sa sve više staža, ali da su kako vrijeme odmiče novi umirovljenici sve siromašniji u odnosu na razdoblje kad su bili u radnom odnosu.

Skroman život

Situacija je posebice teška za one koji ostvare invalidsku i obiteljsku mirovinu jer njihova primanja ne dostižu ni 40 posto prosječne neto plaće. U ovoj je godini prosječna mirovina građana koji su ostvarili obiteljsku mirovinu bila tek 34,44 posto prosječne plaće, dok su oni koji su odlazili u invalidsku mirovinu pali na tek 30,44 posto prosječne plaće. Ti se ljudi nakon odlaska u mirovinu moraju snaći s trećinom ili manje od trećine primanja koje su dobivali dok su radili.

Sa sve nižim novim mirovinama padala je i ukupna mirovina svih umirovljenika u Hrvatskoj i ona je trenutačno ispod 40 posto prosječne neto plaće u državi, iako će troškovi isplate mirovina u sljedećoj godini porasti na više od 50 milijardi kuna.

Predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske Jasna Petrović kaže da će stanje biti i gore ako se vlasti ne pokrenu, jer 65 posto umirovljenika živi ispod hrvatske linije siromaštva.

– Siromaštvo ubija. Koliko god zabrinjavajući podatak bio o tome da novi umirovljenici odlaze u mirovinu s mirovinom čiji je udio u prosječnoj plaći sve manji, još više o životu umirovljenika govori podatak da su oni koji su umrli od početka godine prije smrti imali još manje mirovine. Tako je prosječna mirovina onih koji su umrli u prva četiri mjeseca ove godine bila 2.577 kuna, dakle manja i od prosječne mirovine u Hrvatskoj, i od prosječne mirovine onih koji su lani ili u ovoj godini otišli u mirovinu. Teško je napraviti analizu života svih tih tisuća naših preminulih sugrađana, ali visina njihove mirovine govori da su teško imali novca i za skroman život. Kako u takvoj situaciji sačuvati ljudsko dostojanstvo? I gubitak dostojanstva ubija. Sreća je da većina umirovljenika ima svoje nekretnine, inače bi im život bio još teži, napominje Petrović.

Trend po kojem umirovljenici postaju sve siromašniji zacrtan je, objašnjava ona, 1999. godine, kad je izmjenama zakona aktualna vrijednost mirovine smanjena za 47 posto, a unatoč svim kasnijim intervencijama vlada u mirovinski sustav, taj gubitak nije nadoknađen pa se, napominje Petrović, za početak mora napraviti ozbiljna analiza i revizija mirovinskog sustava. To bi, smatra Petrović, trebalo značiti reviziju svake mirovine, da se jasno odredi koliki je njezin iznos utemeljen na uplaćenim doprinosima, a koliko na posebnim propisima što su ih vlade donosile za različite kategorije građana.

Drugi stup

– Mora se jasno vidjeti koliki je dio svake mirovine utemeljen na uplaćenim doprinosima i time je povezan s mirovinskim fondom, a koliko otpada na činjenicu da je Vlada pojedinim kategorijama posebnim propisima dala povlašten status. To ne znači ukidanje tih statusa, pravo je države da ih odredi, ali oni onda ne mogu biti trošak fonda u koji se uplaćuju doprinosi. Neka ih država odredi u iznosima koje želi i neka ih plaća izravno iz proračuna, da vidimo koliki je doista trošak mirovina određenih prema općem propisu. Uz to, mora se razgovarati i o drugom stupu, taj drugi stup mora postati dobrovoljan, a ne obvezan, kako je to riješeno u Hrvatskoj, kaže Petrović.

Dodaje i da je nužno revidirati formulu za usklađivanje mirovina, a na primjedbu da je Vlada najavila povećanje obiteljskih mirovina za deset posto i da će najniže mirovine rasti dva puta po jedan i pol posto u sljedećim godinama, Petrović kaže da su to opet samo korekcije i vatrogasne mjere na koje su Vladu natjerale umirovljeničke udruge i ponavlja da je mirovinskom sustavu u Hrvatskoj, ako se želi zaustaviti rastuće siromaštvo starijih od 65 godina, nužna ozbiljna analiza i revizija.

– To su vatrogasne mjere na koje smo pritjerali Vladu, kao što je slučaj i s proširenjem kruga umirovljenika koji mogu raditi. No, za razliku od djelatnih vojnih osoba i vatrogasaca koji mogu raditi puno radno vrijeme kad odu u mirovinu, ostali mogu raditi samo pola radnog vremena. Zato u Hrvatskoj dodatno radi oko jedan i pol posto umirovljenika, dok je u EU-u taj prosjek 26 posto, u SAD-u 35 posto, a u skandinavskim zemljama i 50 posto. Čak i oni koji su dobrog zdravlja ne mogu raditi više od 20 sati tjedno i tako sebi osigurati dostojanstven život, da nikome ne budu na teret, upozorava Petrović.

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno