Petak, 29. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

17 C°

Europski uvjeti pa europska norma

Autor:

13.09.2009. 22:00
Europski uvjeti pa europska norma

Foto: Adam VIDAS



Povećanjem nastavničkih normi veliki broj ljudi ostao bi bez posla. U sadašnjoj situaciji takve promjene ne bi bile nimalo produktivne ni za nas ni za djecu, smatra Ranko Artuković, ravnatelj Gimnazije Jurja Barakovića
Izjave kako bi se nastavničke norme hrvatskih učitelja i profesora trebale povećati jer su među najnižima u Europi, a koje se posljednjih dana iznose u medijima, ravnatelji i nastavnici ne primaju s velikim odobravanjem. Barem dok se za to ne stvore odgovarajući uvjeti. Škole kod nas zaostaju za onima u EU kada je u pitanju prostor, uvjeti rada, a isto tako i po pitanju nastavničkih plaća, pojašnjavaju nam ravnatelji dviju zadarskih gimnazija, ističući pritom da se posao prosvjetnih djelatnika ne svodi samo na vrijeme provedeno na nastavi, nego zahtijeva velike pripreme, uključuje i brojne dodatne aktivnosti, a što ljudi vrlo često zanemaruju.
Poboljšati uvjete
– Povećanje nastavničkih normi ne može se uvesti preko noći. Norme su već definirane i ne vjerujem da će se mijenjati dok je školska godina u tijeku. No, mislim da i nisu među najnižima, već se kreću kao i u ostalim zemljama. Razlika je možda u dužini trajanja nastavnoga sata koji negdje traje 45 minuta, a negdje puni sat, kaže Rade Šimičević, ravnatelj Gimnazije Vladimira Nazora, ističući da u ovoj situaciji krize i recesije, gdje je prosvjeta ionako na samom kraju svih društvenih zbivanja, radikalni rezovi nikako ne bi smjeli doći u obzir.
– Ja jesam za to da se prvo napravi odgovarajuća analiza, a potom i da se pripreme svi odgovarajući uvjeti ako bi se norme nastavnika trebale povećati. To, naime, podrazumijeva provedbu nastave u jednoj smjeni, opremanje kabineta za svako nastavničko područje i stvaranje mnogih drugih uvjeta, jer u trenutačnoj situaciji to bi inače bilo nelogično, kaže Šimičević.
Nastavničke norme iznose 40 sati, s tim da se broj nastavnih sati pune satnice kreće od 20 do 22 sata. Profesori hrvatskoga jezika i matematike imaju 20 nastavnih sati tjedno, stranih jezika 21, a ostalih predmeta 22 nastavna sata. To je, pojašnjava Šimičević, neposredna norma odgojno-obrazovnog rada u razredu, a u dodatnih 20 sati ulaze i same pripreme za izvođenje nastave, kao i ostalih poslova, održavanje sata razredne zajednice, fakultativnih programa i slično.
Državna matura
Da bi, s obzirom na snižene plaće i ionako puno posla, povećanje nastavničkih normi bilo neodgovarajući potez, smatra i ravnatelj Gimnazije Jurja Barakovića Ranko Artuković, ističući da bi sveukoupno gledano, na taj način gubitaka bilo puno više nego dobitaka.
– Povećanjem nastavničkih normi veliki broj ljudi ostao bi bez posla. U sadašnjoj situaciji takve promjene ne bi bile nimalo produktivne ni za nas ni za djecu, smatra Artuković, ističući da su nastavnici već uvelike dodatno opterećeni i uvođenjem državne mature, koja njihov rad znatno mijenja.
– Državna matura mijenja cijeli sustav. Tri su roka njena održavanja, a jedan dio u okviru trajanja nastavne godine. Prvi je rok od veljače do svibnja, što je za profesore matematike, hrvatskoga i stranih jezika, koji su obavezni predmeti na maturi, golem posao, a kroz ostvarene rezultate učenika praktički se ocjenjuje i njihov rad, kaže Artuković. Iako je, prema njegovim riječima, matura vrlo dobro zamišljena, još se uvijek provodi na klasičan način, koji zahtijeva dugotrajne pripreme, sastavljanje pitanja, tiskanje i goleme količine materijala koje je potrebno ispraviti. Sve bi se, smatra, trebalo ubrzati osuvremenjivanjem i radom putem računala.
– U svakoj učionici trebalo bi biti 30 računala. To bi iziskivalo velika ulaganja, ali bi se dugoročno isplatilo puno više, kaže Artuković.
S tvrdnjama da su nastavnici slobodni cijelo ljeto, ni ovi se zadarski ravnatelji nikako ne slažu, jer osim same nastave, njihov rad uključuje i brojne druge poslove, odnosno kada se uz 175 nastavnih dana u obzir uzmu sve obveze, nastavnici s radom završavaju sredinom srpnja, a na posao se vraćaju već u drugoj polovini kolovoza s provedbom popravnih ispita.