Galaksija upotrebljivosti riječi još uvijek neistražena

Slika korisnika admin
Autor: 
Nekoć je Allen Ginsberg savjetovao mlade pjesnike da je olovka i bilježnica najjeftinije moguće ulaganje u bilo koji oblik umjetnosti - Vojo Šindolić

Zvuče li vam poznato imena: Lawrence Ferlinghetti, Thomas Merton, Henri Michaux? Ili Jack Kerouac, Ezra Pound, Yukio Mishima? Jesu li među vašim dragim piscima možda Allen Ginsberg, John Fante, Charles Bukowski? Pogledate li čije prijevode čitate kad čitate Murakamijeve romane, pjesme Jima Morissona, Patti Smith?

Ako ne, onda ništa. Ako da onda će vam svakako biti zanimljivo da upoznate jednu od najzanimljivijih osoba iz svijeta književnosti koji još hoda među nama.

Vojo Šindolić, iako u zadnje vrijeme ponovo prepoznat kao zanimljiv sugovornik zbog svojih brojnih i legendarnih poznanstava s Bobom Dylanom, Ginsbergom, Danilom Kišom..., glavna i odgovorna osoba za recepciju pjesnika beat generacije na ovim jezičnim prostorima, kolekcionar, bibliofil, vrstan poznavatelj rock glazbe, urednik, priređivač i prevoditelj, fascinira svojim stavovima o književnosti i jeziku.

Od sedamdesetih godina kada se kao mladi DJ pojavio na dubrovačkom radiju pa do danas, kada potpisuje najnoviji prijevod Ferlinghetija, kojega promoviramo na Kalibru, Vojo neumorno prevodi, donosi i upoznaje ovaj mali južnoslavenski jezični otok s najvećim dosezima svjetske literature.

Kako je išao taj put i kako je od dubrovačkog mladića postao jedan od najznačajnijih stručnjaka prevoditeljstva, pjesnik, putnik, tragalac i dobri duh mnogih mladih pjesnika saznat ćete na Kalibar bestivalu uživo.

Druge večeri književnog feastivala KaLibar bestival koji se održava u dvorištu Kazališta lutaka 18., 19. i 20. rujna, družit ćemo se sa Vojom Šindolićem, prevoditeljem i pjesnikom koji će nam zajedno s Krunom Lokotarom govoriti o novoj biblioteci Beatblioteka Hrvatskog Društva Pisaca i prvom pjesniku objavljenom u biblioteci Lawrenceu Ferlinghettiju.

Ferlinghettijev utjecaj

Lawrence Ferlinghetti "Krajolici živih i mrtvih", izbor je iz cjelokupne poezije koju je priredio i preveo Vojo Šindolić. Naslov knjige naslov je jedne od njegovih pjesama. Ovo je treća je Ferlinghettijeva knjiga objavljena na hrvatskom jeziku (Prva je Beskrajan život, 1982, Beograd; druga je Otvorenih očiju, otvorenog srca, 2000, Split).

Ferlinghetti je jedan od pripadnika beat generacije, koliko je važan kao pjesnik toliko i kao vlasnik i glavni urednik City Lights, izdavačke kuće iz San Francisca, koja je od 1956. do danas objavila brojne kultne knjige. Oko nekih od njih, odnosno izdavanja nekih od njih, vezane su značajne priče. Prvi su objavili Ginsberga, Bukowskog, prijevode Artauda, Baudelairea, Pasolinija...

Ferlingheti ima devedesetšest godina i još uvijek se aktivno bavi poezijom i slikarstvom. Godine 1958. nakladnička kuća New Directions in New Yorka objavila je Ferlinghettijevu drugu zbirku pjesama "Coney Island uma", koja je tijekom vremena dostigla trideset izdanja s milijun prodanih primjeraka u Americi i preko milijun primjeraka u prijevodima na razne jezike širom svijeta, postigavši sveamerički rekord. O važnosti i procesu prevođenja, pjesništvu općenito i jezičnim prilikama na ovim prostorima govorit će Vojo Šindolić.

* Zašto beat generacija?

- Zbog američkog rock and rolla i Grateful Deada, koji su me omađijali (zatravili) i doveli k pjesnicima Beat generacije, a oni su me privukli jer su se drznuli dirnuti u ono što je u samim temeljima američkog društva i ono što omogućuje ostvarenje američkog sna: kapitalizam, privatno vlasništvo, profit. Nakon završetka rata u Vijetnamu i punog procvata rock and rolla to su bile teme koje nisu imale dostojnu alternativu na književnoj sceni, za mene, tada.

Najvažniji je talent

* Posvetili ste cijeli život tim temama?

- Da, klasičnim temama: ljubavi, prirodi, ekologiji, smrti...

* Među onim što ste preveli najveći je broj autora iz američke i japanske književnosti? zašto?

- Samo fragmentima tih književnosti, američkim pjesnicima druge polovice dvadesetog stoljeća i japanskim prozaicima dvadesetog stoljeća.

* Da, ali Amerika i Japan, a ne recimo Francuska i Latinska Amerika, zašto?

- Samo slučajnost. U američkoj sam književnosti sudjelovao, aktivno živio s piscima beat generacije i to je odredilo žarište mog interesa, a japanska književnost mi je bila zanimljiva kao nova književnost, osim stare tradicije japanskog društva ta književnost(osim haikua i No drame) do 20. st. gotovo da i ne postoji.

* Tko još ulazi u vaš izbor iz svjetske književnosti?

- Klasični kineski pjesnici i još uvijek nedovoljno istraženi pisci iz Južne Amerike.

* Pratite li i suvremenu književnost?

- Površno.

* Smatrate li da je u književnosti sve već rečeno?

- Dobrim dijelom jest, premda je galaksija upotrebljivosti riječi još uvijek neistražena, kao i galaksije koje nas okružuju, tako da obilje mogućnosti još uvijek postoji. Mislim da je i dalje bit stvaralaštva u talentu.

Kategorija: 
Tag: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno