Nova metoda na ljudskom mozgu mogla bi proizvesti Frankensteina

Svjetski poznati zadarski neuroznanstvenik, 49-godišnji profesor na američkom Sveučilištu Yale dr. sc. Nenad Šestan,
održao je na zadarskom Sveučilištu predavanje na temu »Building the human brain: molecular logic of neural circuit formation« kojim je ujedno i otvorio 7. hrvatski kongres neuroznanosti.
Šestan je inače vođa tima neuroznanstvenika koji su razvili BrainEx, visokotehnološki sustav koji može održati i zaštititi mozak sisavaca, a konkretno svinje, od oštećenja i nekoliko sati nakon smrti. Zapravo, zahvaljujući sustavu koji su otkrili,
neke stanične i molekularne funkcije u svinjskom mozgu ostale su sačuvane satima nakon smrti. Njihovo otkriće koje je rezultat naporna i temeljita jedogodišnjeg rada otvorilo je neslućene mogućnosti, a prije svega u smislu osmišljavanja novih terapija za moždani udar i druge bolesti u kojima stanice ljudskog mozga umiru ili kod oboljenja poput Alzhaimerove i Parkinsonove bolesti.

Otvorene neslućene mogućnosti
– Prvo o čemu sam govorio na ovom predavanju jest kako možemo pratiti razvitak ljudskog mozga kroz genomiku – ekspresiju gena kojih čovjekov mozak ima 20 tisuća. Napravili smo mapu kako se ti geni uključe i isključe tijekom razvitka u specifičnom dijelu mozga. To je kao google maps jer nam omogućava da pratimo gdje se, što i kada mijenja. To je vrlo važno. Mape koristimo za liječenje ljudi koji imaju mutacije na specifičnim genima. Dakle, možemo utvrditi koji je dio mozga i na koji način zahvaćen tom mutacijom jer znamo gdje i kako je taj gen ekspresioniran. To su bioformatički modeli koji nam daju bolji uvid u to što se dogodilo, najbliže razumljivo laicima pojasnio je ovaj znanstveni genij koji je u drugom dijelu predavanja govorio tome što čovjeka čini čovjekom i po čemu se razlikuje od ostalih primata. Iznio je primjere čimpanzi i makao majmuna ističući kako ljudi za razliku od tih životinja imaju kognitivne mogućnosti.
– Napravili smo iste genetske mape i za te dvije vrste kako bi ih mogli uspoređivati. Tako smo primjerice došli do toga da kod drugih vrsta, odnosno čimpanzi i makaa nema nečega što se kod ljudi naziva djetinjstvom. Oni dolaze na svijet kao i ljudi, odnosno kao bebe i slični su nam, ali onda brzo staju s razvojem, dok ljudska vrsta ide dalje i razvija se preko adolescencije, odrasle dobi, starosti… Otkrili smo koji su geni povezani i možemo ih testirati. Također, našli smo vrstu stanica koja postoji samo u čovjeka. Temeljem toga smo stvorili hipotezu da upravo te stanice stvaraju dopamin u moždanoj kori. Upravo čovjek je jedina vrsta koja to može. Mi barem mislimo da je to tako, pojasnio je Šestan dodajući kako je dopamin zapravo supstanca koja u mozgu izaziva zadovoljstvo, potiče emocije i pamćenje, odnosno osjećaj ugode bez kojega bi ljudi bili depresivni i nezadovoljni.
– Naša studija pokazuje da smo jedini koji stvaramo dopamin, ali treba još jako puno istraživati, zaključio je Šestan, no novinare je zanimao Brain ex i mogućnosti koje on otvara.

Još nemamo primjenjive pokazatelje
– Za metodu kojom smo probudili mozak četiri sata nakon smrti mi nemamo trenutačno nikakve pokazatelje da bi bile primjenjive na ljudskom mozgu. Trenutačno radimo studiju da vidimo do kojeg nivoa možemo probuditi mozak i kako bi se to moglo možda jednog dana klinički primjeniti. Dokazali smo da je mozak otporniji na nedostatak kisika i cirkulacije nego smo mislili. Učili smo, pa i danas učimo studente, da nakon tri do četiri minute stanice umiru bez kisika, ali smo sada pokazali da nije to tako. No pitanje je možemo li spriječiti smrt stanica kod nekih bolesti, kazao je Šestan podsjećajući kako je trebalo šest godina od otkrića do objave rezultata odnosno publikacije studije. Istaknuo je kako se ta tehnologija svodi na uporabu umjetne krvi s dodacima koju je njegov tim prvo primjenio za »buđenje« stanice, a tek onda izoliranog mozga. Napomenuo je kako diljem svijeta razni laboratoriji pokušavaju s otkrićem njegova tima otići korak dalje.
– S velikim isčekivanjem čekamo što će drugi otkriti i gdje će doći. Oni gledaju što smo to smo mi napravili, a mi sada čekamo što će oni. No potrebno je još jako puno rada i istraživanja. Ljudski mozak je puno složeniji od životinjskog, pa je onda pitanje bi li dobili pozitivan učinak ili bi napravili nešto loše u smislu kvalitete života, zaključio je Šestan koji se složio s novinarima kako bi inzistiranje na primjeni nove metode na ljudskom mozgu moglo kao rezultat polučiti Frankensteina, što naravno nitko ne želi.