ŽIVI LI ŠKOLA ZA ŽIVOT? Kao na Islandu, pružiti djeci praktična znanja!

Slika korisnika mkvanja
U zadarskim školama kasne knjige i laptopi, ostalo se uhodava
Za petaše ćemo imati projekt »Ljudsko tijelo i matematika«, kroz kojeg će učenici moći istražiti koliko je kostiju u tijelu, kolika je masa srca, koliki je protok krvi, zašto služi kalij i slično. Na taj ćemo način povezati međupredmetnu temu i to će djeci biti jako zanimljivo, pojasnila je neke nove metode Natalija Zvelf, profesorica matematike u OŠ Bartula Kašića
Zvonko KUCELIN
U novu školsku godinu krenulo se s puno entuzijazma

Iza nas je prvi tjedan nove školske godine. I dok se učenici, ali i roditelji još uvijek prilagođavaju nastavi, novim obvezama i rasporedima, mnoge roditelje, učenike, ali i učitelje dočekale su i promjene uvedene kurikularnom reformom ili popularno nazvanom »Školom za život«. Riječ je o polaznicima prvih i petih razreda osnovnih škola, te prvih razreda srednjih škola.
I dok se škola polako zahuktava, a učenici i roditelji zbunjeno pokušavaju »pohvatiti konce« oko rasporeda obveza, ali i novog načina rada, već u prvom tjednu pokazali su se prvi problemi oko reforme i to oni tehničke prirode.

Učenik će sam napisati koliko je na satu naučio

Naime, mnoge škole, odnosno učenici nisu još uvijek dobili obećane besplatne udžbenike ni radne bilježnice, kao što ni laptopi nisu došli učenicima koji idu u školu prema novoj kurikularnoj reformi. Osim toga, imamo informacije kako jedan dio profesora ima problema i s radom »pametnih ploča«, tako da izgleda kako će morati proći neko vrijeme dok se sustav ne uskladi i sve krene.
Da podsjetimo, reforma je krenula u svim predmetima 1. i 5. razreda osnovne škole i biologiji, kemiji i fizici u 7. razredu osnovne škole. U gimnazijama reforma kreće u svim predmetima u 1. razredima, a u strukovnim srednjim školama, razine 4.2. u 1. razredima s nastavnim predmetima matematika, hrvatski, engleski i njemački jezik.
Provjerili smo s nekim zadarskim profesorima koliko je zaista ovaj novi način rada drugačiji od onoga prije te jesu li ove izmjene samo »estetske« prirode ili će školovanje današnje djece biti zaista drugačije od nedavnoga.
- Nastava je tek počela te ovaj tjedan uglavnom ponavljamo gradivo nižih razreda pa još ne mogu ni reći kako učenici reagiraju na promjene, ali ja sam i do sada koristila neke metode rada koje su u kurikularnoj reformi, rekla nam je Natalija Zvelf, profesorica matematike u OŠ Bartula Kašića, a koja predaje petim razredima koje ove školske godine zahvaća reforma.
Istaknula je kako je jedna od promjena formativno vrednovanje, odnosno učenici će na papiru ispunjavati listiće za vrednovanje naučenog, kada će i dobiti povratnu informaciju kako su se učenici snašli.
- Učenik će dobiti papir na kojem će sam napisati odnosno procijeniti koliko je na nekom satu shvatio i usvojio gradiva te koliko je sudjelovao na satu. Također, ukoliko rade u grupi ili paru jedan će drugoga ocjenjivati koliko su bili aktivni i slično. Ovo nije za ocjenu tako da vjerujemo kako će djeca istinito pisati svoje dojmove, odnosno samoprocjenu rekla je Zvelf. Istaknula je kako ja jako bitno da djeca nauče sama procijeniti koliko su sudjelovala u nastavnom satu, koliko je dao od sebe te koliko je usvojio sadržaja. Dodala je kako će tijekom prvog polugodišta dolaziti i savjetnici u školu koji će im pomagati i dodatno ih educirati.

I dalje preteške torbe i previše boravka u klupama

Pojasnila je kako se također uvode i međupredmetne teme kao i potiče suradnja s drugim osnovnim školama.
- Za petaše ćemo imati projekt »Ljudsko tijelo i matematika«, kroz kojeg će učenici moći istražiti koliko je kostiju u tijelu, kolika je masa srca, koliki je protok krvi, zašto služi kalij i slično. Na taj ćemo način povezati međupredmetnu temu i to će djeci biti jako zanimljivo, pojasnila je neke nove metode Zvelf. Istaknula je kako uvode i istraživačku nastavu kroz koju će djeca istraživati određene teme koje će se ocjenjivati. Također, dodala je, djeca će izrađivati i prezentacije te plakate prema određenim kriterijama.
- Kolegice i ja smo napravile nekoliko međupredmetnih tema kojima nastojimo na zanimljiv način prikazati određene predmete. Imamo temu kroz koju će djeca uz pomoć geometrijskih likova pisati ime te izračunati površinu. Potom smo za primjer uzele kućne ljubimce. Svi žele imati kućnog ljubimca te ćemo im kao zadatak zadati da izračunaju koliko bi to koštalo. Ista stvar i s izračunavanjem troška putovanja...sve su to projekti kojima im želimo približiti matematiku, učiniti je zanimljivijom te ju približiti svakodnevnom životu, zaključila je Zvelf.
Inače, pojedini profesori i ne vide mnoge promjene u kurikulu u odnosu na način kako su i do sada radili. Naime, uvijek je bilo profesora koji su bili svojevrsni vizionari te radili inovativne projekte kroz koje su djeca na zanimljiv način prolazila i usvajala gradivo.
​Jedna profesorica, koja je htjela ostati anonimna, nam je rekla kako joj se čini da se opet neće mnogo toga promijeniti, te da djeca u konačnici i dalje nose preteške torbe u školu. Smatra da bi se naš školski sustav trebao bazirati na onome s Islanda kroz kojeg djecu uče razne za život praktične stvari.
​Istaknula je kako je njihov kurikul usmjeren na vještine te djeca kroz nastavni program uče kuhati, uče se stolarstvu, šivanju. Imaju malo obveznih predmeta te mnoštvo izbornih - od jezika, preko sportova do origamija. Kao najvažniju stvar je istaknula činjenicu da djeca na Islandu jako mnogo vremena provode vani na zraku, dok će naša djeca, unatoč reformi i dalje većinu vremena provoditi u školskim klupama.

Kategorija: 
Ocjena: 
Prosječno: 5 (1 glasova)