Studentska kriza ili prelamanje ekonomske krize na leđima studenata/ica

Slika korisnika admin
blkdfax_16
Adam VIDAS
Nova odluka potakla je raspravu među studentima, ali čini se, još uvijek ne toliko da bi došlo do novih prosvjeda

Senat Sveučilišta u Zadru donio je, 27. rujna, odluku o novim školarinama. Ova odluka odnosi se na studente koji upisuju apsolventsku godinu (na preddiplomskoj i diplomskoj razini), za redovite studente koji upisuju ponavljanje godine te studente „starog sustava" (koji ne studiraju prema bolonjskom sustavu). Da sumiramo, prema najnovijoj odluci Senata, većina studenata zadarskog Sveučilišta plaćat će školarine.

Komercijalizacija u zamahu

Dvije odluke koje ovu situaciju ublažuju u javnosti su odluka resornog ministarstva o „besplatnom studiju" za brucoše i odluka Senata Sveučilišta u Zadru o besplatnom doktorskom (postdiplomskom) studiju. Ipak, ne treba zanemariti da besplatan doktorski studij u Zadru upisuje tek nekolicina studenata, pogotovo ako ih usporedimo s brojem studenata koji prema najnovijoj odluci Senata trebaju plaćati školarine. Isto tako, pitanje je dokad će se današnji brucoši besplatno obrazovati s obzirom da sljedeću godinu pod istim uvjetima (besplatno) mogu upisati tek ako polože sve ispite s prve godine.

Najnovija odluka zadarskog Sveučilišta pokazuje zamah komercijalizacije visokoškolskog obrazovanja u Hrvatskoj, gdje prema svemu sudeći, Sveučilište u Zadru prednjači. U prilog tome govori i nedavno sklopljena suradnja zadarskog Sveučilišta s bivšim ministrom vanjskih poslova, Miomirom Žužulom, i njegovim programom diplomskog studija Međunarodnih odnosa i diplomacije gdje godišnja školarina iznosi 20.000 kuna.

Problematičnost odluka Senata

Gore navedene odluke Senata problematične su iz više razloga. Jedan od njih, a koji se iskristalizirao i u raspravi sa studentima, odnosi se na loš „tajming" donošenja odluke. Odluka je za studente iznenadna jer su mnogi od njih planirali upisati apsolventski staž ili ponavljanje godine kako bi u tom razdoblju pisali diplomske radove. Osim toga, financijska nemogućnost studenata za plaćanje predloženog iznosa školarine druga je strana problema ove odluke. Sljedeći problem odnosi se na ukidanje prava na ponavljanje godine redovnih studenata uz potporu ministarstva, što im je u dosadašnjoj praksi bilo omogućeno. U posljednjih pet godina, otkad je bolonjski sustav uveden, ad hoc donošenje odluka o budućnosti studenata nije novost na zadarskom Sveučilištu.

Školarine se naplaćuju i studentima koji su studij upisali kao redovni studenti i nijednom nisu upisali ponavljanje godine, a sada žele upisati apsolventski staž. Njima je do završetka studija ostalo još nekoliko ispita i diplomski rad (a nekima i samo diplomski rad). Naime, bolonjski sustav ne poznaje status apsolventskog zbog čega o volji pojedinog Sveučilišta ovisi kakvu će odluku o tom pitanju donijeti. Mnoga sveučilišta u Hrvatskoj već su prihvatila odluku o zadržavanju apsolventskog staža „starog sustava". Prema tome, glavna razlika između „starog" i novog (bolonjskog) apsolventskog staža je u tome da se novi apsolventski staž naplaćuje. Naposljetku, postavlja se pitanje: što zapravo studenti plaćaju tijekom apsolventskog staža koji iznosi 2.750 kuna (ili pak 4.620 kuna ako ste studenti geografije) s obzirom da apsolventski staž znači da su studenti odslušali sva predavanja, a vrijeme koje će boraviti na fakultetu je ono za polaganje ispita ili obranu diplomskog rada?

Nedovoljna reakcija studenata

Nova odluka potakla je raspravu među studentima, ali čini se, još uvijek nedovoljnu reakciju studentske populacije. Studentski zbor Sveučilišta u Zadru odluku senata je osudio, iako njegovi predstavnici na sjednici Senata, kako kažu, „nisu znali" da se na odluku mogao uložiti veto s odgodom na sedam dana. No, čak i neovisno o neuloženom vetu, koji bi ovu odluku samo kratkoročno odgodio, Studentski zbor iznova pokazuje svoju nefunkcionalnost, kao i niz institucija koje danas samo „rade svoj posao".

Problem oligarhijske strukture, kao što je Studentski zbor, je u tome što od studenata stvara pasivne promatrače koji čekaju da netko drugi umjesto njih rješava njihove probleme. Iznimka ovom su studentske blokade koje su u Hrvatskoj bile aktualne u travnju prošle godine gdje se političnost studenata iskazala u punoj snazi, no izvan tradicionalnog političkog diskursa koji pretpostavlja stranačku politiku i hijerarhijsku organizaciju. O ovoj temi u knjizi „Pravo na pobunu: Uvod u anatomiju građanskog otpora", govore autori Srećko Horvat i Igor Štiks. Oni primjećuju da se pojedine teme u društvu depolitiziraju, od kojih je jedna i proces komercijalizacije visokog obrazovanja. Ono što se postiže depolitizacijom je izostanak javne rasprave i prepuštanje „stručnjacima" da se njima bave.

Studenti i radnici "rješavaju" krizu

Horvat i Štiks govore o paradoksalnoj situaciji gdje se usred krize neoliberalnog sustava uvode neoliberalne reforme, što se odražava i na području obrazovanja. Primjer za to su i spomenute odluke Senata zadarskog Sveučilišta na sjednici održanoj krajem rujna ove godine. Osnovni problem ovakvih mjera je u tome što studenti nisu izazvali ekonomsku krizu, no ipak se njima naplaćuje školarina kako bi Sveučilište lakše prošlo kroz krizno razdoblje; kao što ni radnici nisu izazvali ekonomsku krizu, ni na njihove bankovne račune plaća ne sjeda mjesecima ili su sa svog radnog mjesta otpušteni.

Do koje mjere će pitanje visokog obrazovanja ostati stvar „stručnjaka" i depolitizirano pitanje ostaje na cijeloj akademskoj zajednici. Pitanje komercijalizacije visokog obrazovanja problem je studentske populacije, kao i nastavnog kadra sveučilišta. U današnjem slučaju scenarij se kreće u smjeru potpune komercijalizacije visokoškolskog obrazovanja. To znači potpuno financiranje visokog obrazovanja iz vlastitog džepa i podvrgavanje sustava visokog obrazovanja zakonu tzv. slobodnog tržišta. U drugom slučaju, scenarij može ići u smjeru politizacije pitanja visokog obrazovanja (postavljanje u javnu raspravu), što bi u demokratskim okvirima i trebao biti slučaj.

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno