Utorak, 19. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

17 C°

Zadarska županija s 13 posto turizma četvrta u zemlji

13.10.2011. 22:00
Zadarska županija s 13 posto turizma četvrta u zemlji


Iako se i ovdje iz godine u godinu pojačava promet u predsezoni i posezoni, ipak je zbog strukture kapaciteta ova županija hendikepirana i usmjerena prema “špici” te treba snažnije hotelske kapacitete


Hrvatska je u devet mjeseci 2011. godine ukupno registrirala 62.700.000, noćenja što je porast od 6,7 posto ili kako je nedavno ocijenio ministar turizma Damir Bajs, dvostruko veći od prosjeka Sredozemlja, za koje je procjena rasta četiri posto.
Turisti po županijama
Najsnažnija turistička županija u Hrvatskoj imala je na sreću i najveći mogući rast, a riječ je o Istri s više od 20 milijuna noćenja što čini 32 posto svih noćenja u zemlji. Porast je nadmašio osam posto. Primorsko-goranska županija, odnosno Kvarner, imao je 11,3 milijuna noćenja ili udjel od 18 posto uz rast od 5,5 posto.
Četiri županije u Dalmaciji “skrivile” su 46 posto turizma u ovim pregledima uz prosječan rast od šest posto. Splitsko-dalmatinska županija s 10,7 milijuna noćenja treća je turistička županija u zemlji s udjelom od 17 posto, a imali su rast od 6,5 posto. Zadarska županija s 8,4 milijuna noćenja četvrta je turistička županija u državi, a njen je udjel 13 posto turizma. Pri tome je Zadarska županija rasla sa sedam posto, što je druga stopa rasta u zemlji iza Istarske županije. Šibensko-kninska županija sa 4,7 milijuna noćenja uz rast od četiri posto približila se, ali ostaje šesta županija iako se približila petoj Dubrovačko-neretvanskoj županiji sa 4,9 milijuna noćenja i, također, osam posto udjela u noćenjima.
Naravno, ovdje je riječ o apsolutnim brojkama, a ne i koristima odnosno financijskim aspektima svakog od specifičnih regionalnih turizama. Naime, teško je uspoređivati prosječnog turista u Dubrovniku koji je mahom hotelski gost i s najčešćim smještajem u četiri i pet zvjezdica s prosječnim gostom u privatnim apartmanima i slično.
U tom smislu ni Zagreb nije za usporediti s ostalima. Zagreb je nadomak 900.000 noćenja na jedan posto hrvatskog turizma. Sigurno cjenovno u jačoj kategoriji od prosječnih ljetnih turista na moru.
Podatke za kontinentalnu Hrvatsku nemamo, a stići će naknadno, no ne mogu temeljitije promijeniti ove brojke.
Izniman rujan
Rujan, prema svim analizama je najbolji turistički rujan do sada, donio je čak 7,3 milijuna noćenja uz rast od 11 posto.
U rujnu je Istra i snažnije potvrdila svoj primat u hrvatskom turizmu ostvarivši čak 35 posto svih noćenja uz nevjerojatan rast od 14 posto. Splitsko-dalmatinska županija imala je drugi udjel od 19 posto uz veliki rast od preko sedam posto. Kvarner odnosno Primorsko-goranska županija imala je 16-postotni udjel, također, uz velikih 14 posto rasta. Uglavnom, Zadarska županija iskazuje se kroz ove podatke kao izrazitije sezonalna, više od prosjeka inače jakom sezonom ograničenog hrvatskog turizma. Naime, s udjelom u devetomjesečnom turizmu od 13 posto u samom rujnu, ova županija ima 9-postotni udjel. To je uvelike odraz strukture kapaciteta s dominacijom niza smještajnih objekata koji funkcioniraju u špici sezone, odnosno srpnju i kolovozu. To se ponajprije odnosi na privatni smještaj ovdje izrazito prisutan, dijelom i na turistička naselja od kojih neka zatvaraju tijekom, odnosno do konca rujna. Hoteli su slabije zastupljeni u općoj strukturi, a kako smo vidjeli na primjeru Zadra oni su u rujnu “krivci” za 72 posto svih noćenja. Tome treba dodati i relativno dobru, odnosno dužu sezonu u nautici. Uostalom nautika u dijelu marina vlasnicima donosi novac i zimi.


 ZADARSKA NAUTIKA – SREBRO ZLATNOG SJAJA




Dvadesetdevet posto svih nautičara u Hrvatskoj boravilo je u Zadarskoj županiji. U apsolutnim brojkama od oko 127.000 nautičara ovdje ih je evidentirano gotovo 30.000, a koji su ostvarili 600.000 od nešto preko dva milijuna ukupno registriranih nautičkih noćenja.
Više od toga ostvareno je u Splitsko-dalmatinskoj županiji (33 posto), a slijedi Šibensko-kninska s 24 posto. Sjeverna Dalmacija, odnosno Zadarska i Šibensko-kninska županija ostvarile su oko 53-54 posto svog nautičkog prometa, a sa Srednjom Dalmacijom (Splitsko-dalmatinskom županijom) čak 85-86 posto. Cijela obala pokazuje se kao nautički raj, a epicentar mu čine Sjeverna i Srednja Dalmacija, što treba pripisati impresivnoj ljepoti krajolika te kombinaciji dostupnosti i osjećaja sigurnosti koji pruža na desetke i stotine otoka s mnoštvom sigurnih uvala, mjesta, privezišta, gastroponudu i neponovljivi užitak.
 Zbog činjenice da je ogromnom dijelu ljudi manje vidljiv, nautički turizam toliko ne spominjemo.
 Kazat ćemo da i ovi popisi koje imamo nisu sasvim točni. Nautičari u luci za preuzimanja broda uzimaju vinjete za cijelo vrijeme boravka, a što ne znači da su boravili u akvatoriju tog mjesta ili županije. No, time je izbjegnuta zbunjujuća prethodna statistika kada je isti gost pet puta uzimao ili plaćao pristojbe. Time smo ga pet puta brojili kao gosta pa je u Hrvatskoj ispadalo da ima više nautičara nego noćenja. I gledano s aspekta gosta – gnjavili ljude.
Ipak, sadašnja evidencija prema riječima ljudi u poslu ima nedostatak i čini nam realne nautičke brojke manjima, jer ne broji sve, već nautičare “čarteraše”, odnosno one koji unajmljuju brodove. Postoje još i vlasnici plovila.
Zadarska županija je već desetljećima u nadmetanju oko prvog ili drugog mjesta u hrvatskoj nautici, ma kakve evidencije koristili.
To prema svim parametrima i zaslužuje.