Suše, poplave, tuče i požari odnijeli milijarde

Potencijalno ranjivi sektori kao što su poljoprivreda, turizam, zdravstvo i energetika nisu se još uvijek prilagodili eskalaciji broja ekstremnih klimatskih događaja, upozoravaju stručnjaci

“Klimatske promjene već utječu na razvoj u Hrvatskoj. Značajni dijelovi društva i gospodarstva ranjivi su zbog promjenjivosti klime. Gotovo četvrtina hrvatskoga gospodarstva temelji se na sektorima koji su potencijalno ranjivi na klimatske promjene i ekstremne vremenske uvjete, a to uključuje i poljoprivredu i turizam koji Hrvatskoj godišnje prihoduju 9,23 milijarde eura. Između 2000. i 2007. godine ekstremni vremenski uvjeti, uključujući suše i poplave, prouzročili su u poljoprivrednom sektoru štetu koja je u prosjeku iznosila 173 milijuna eura. Energetski sektor je također bio pogođen ekstremnim vremenskim uvjetima: suša je 2003. godine koštala Vladu između 63 i 96 milijuna eura, koliko su iznosile naknade zbog gubitaka u proizvodnji struje uzrokovanih manjim protokom rijeka i manjom proizvodnjom hidroenergije. Takvi bi problemi mogli postati i učestaliji”, stoji u “Procjeni ranjivosti od klimatskih promjena Republike Hrvatske” čiji su autori Ksenija Vitale s Medicinskog fakulteta i Zaviša Šimac iz Državnoga ureda za zaštitu i spašavanje.
Porast temperature
– Klimatske promjene se manifestiraju povećanjem temperature zraka što ima dalekosežne implikacije na osjetljivu ravnotežu prirode. Globalno gledajući, klimatske promjene su rezultirale smanjivanjem snježnog pokrivača i ledenih površina na kopnu i moru. Otapanje leda je rezultiralo povećavanjem razine mora, a to predstavlja veliku prijetnju za hrvatsku obalu i otoke. Toplinski valovi su postali učestali i uzrokuju veću smrtnost starijih osoba i osoba sa zdravstvenim problemima, iznose autori studije.
– Klimatske su promjene vidljive kako u porastu temperature, tako u eskalaciji broja ekstremnih događaja, objašnjava Vitale. Prosječno su se, primjerice, bilježile dvije oluje s tučom godišnje, a sada se ta brojka već popela na 16. Ove smo godine imali 6.000 požara otvorenog prostora, a dosadašnji je prosjek bio 2.000. Zanimljivo je da su požari dosada uglavnom izbijali u priobalju, a ovoga smo ih ljeta imali i u Slavoniji, objašnjava Vitale. Također se povećava i frekvencija ekstremno hladnih i toplih perioda, kao i suša i poplava.
Autori studije analizirali su četiri područja koja su najranjivija na promjene klime, a to su poljoprivreda, turizam, zdravstvo i energetika.
Promjenu klime nije pratila prilagodba poljoprivrednika, koji ustrajavaju u kulturama poput pšenice i kukuruza, umjesto da se pokuša s usjevima koji bolje podnose sušna razdoblja. To nas dovodi do problema navodnjavanja. Samo je 0,86 posto hrvatskih oranica pokriveno sistemom navodnjavanja zbog čega ne možemo ublažiti posljedice sve češćih suša, niti možemo sistemom kanala sačuvati vodu tijekom perioda s velikom količinom padalina.
Ugroženo zdravlje
Govoreći o zdravstvu, Vitale ističe da je glavni problem zastarjelost zgrada bolnica koje ne mogu odgovoriti zahtjevima modernoga vremena.
– Dovoljno je reći da je 30 posto bolnica izgrađeno u 19. stoljeću, a zna se da bi bolnice morale ostati funkcionalne i tijekom najgorih uvjeta koje uključuju i prirodne katastrofe, ističe Vitale.
“Osim toga toplije vrijeme moglo bi pogodovati širenju bolesti koje se prenose hranom ili vodom, osobito želučano-crijevnih infekcija. Očekuju se i promjene kod alergija, s mogućim povećanjem broja osoba koje pate od sezonskih peludnih alergija. Očekuje se i širenje insekata koji prenose bolesti izvan njihovih prirodnih staništa poput tigrastog komarca. Ovom nositelju mnogih virusa i parazita je prirodno stanište na području jugoistočne Azije, no prvi je put u Hrvatskoj zabilježen 2004. godine, a postoji i opasnost da bi se malarija mogla pojaviti na priobalnim područjima,” navodi studija.
Tu je i faktor starenja stanovništva koji populaciju samu po sebi čini ranjivijom.
“Prema procjenama do 2031. godine broj stanovnika u Hrvatskoj će se smanjiti na 3.680.750; u trideset godina Hrvatska će izgubiti 756.710 stanovnika. Depopulacija je sve veća svake godine. Hrvatska u prosjeku izgubi 25.224 stanovnika godišnje, odnosno tri svake minute.”
– Moram pohvaliti zdravstvene radnike koji su tijekom godine izvanredno reagirali na ekstremne klimatske promjene poput hladnog vala u veljači te ljetošnjih visokih temperatura. U oba je slučaja bi povećan broj intervencija, no sustav je bio spreman, ističe Vitale pozitivan primjer prilagodbe.
Neprilagođeni promjenama
Što se turizma tiče, klimatske promjene nose i dobre i loše strane. S jedne bi se strane mogla produžiti turistička sezona uslijed povišenja temperatura, a s druge bi pojedini dijelovi zbog suše mogli biti turistički neadekvatni, primjer su ovogodišnji nedostaci vode na pojedinim otocima.
– Zbog visokih temperatura gorja (Lika i Gorski kotar) bi se trebala turistički revitalizirati, te bi se trebalo više ulagati u ta podneblja a ne inzistirati samo na moru i priobalju, mišljenja je Vitale.
Sumirajući poglavlje energetike, naglasila je da se treba više okretati obnovljivim izvorima energije. Hidroenergija, solarna energija i vjetroelektrane bit će sigurno pod utjecajem klimatskih promjena. Vjerojatno će opasti proizvodnja hidroenergije zbog nižeg vodostaja rijeka uzrokovanog smanjenjem oborina; možda i za čak 50 posto do kraja 21. stoljeća. Ali predviđeno povećanje broja toplih dana vjerojatno će se pokazati korisnim za kapacitete solarne energije u Hrvatskoj, navodi se u studiji.
Evidentno je da se u Hrvatskoj ne pridaje dovoljna pažnja klimatskim promjenama i njenom utjecaju na navedene sektore, smatraju autori, a ove se promjene ne događaju nekom drugom. Stoga, preporučuju donositeljima odluka, odnosno vladi i ministarstvima, agencijama, znanstvenom sektoru i civilnom društvu jaču koordinaciju i sinergijsko djelovanje. Treba se orijentirati na edukaciju stanovništva, ublažavanje posljedica klimatskih promjena i smanjenje rizika od katastrofa, a za to je nužno pomno promatranje klimatskih promjena i fleksibilna adaptacija na novonastale uvjete.

More raste u Rovinju i Splitu, opada u Bakru i Dubrovniku

Otapanje ledenog pokrivača i termalna ekspanzija uzrokuju povećanje globalne razine mora, što utječe i na mediteransku pa tako i na jadransku obalu. Osobito su od povećanja razine mora ugroženi niski otoci poput otoka Krapnja (koji je samo 1,5 metar iznad morske razine) te delte rijeka (na primjer delta rijeke Neretve koja obuhvaća velike poljoprivredne površine) gdje postoji ugroženost zbog poplavljivanja obale i salinizacije. Mjerenja su pokazala stalno povećavanje razine mora tijekom posljednjeg desetljeća, ali mjerenja na različitim lokacijama duž jadranske obale pokazala su različite trendove između 1956. i 1991. godine: u Rovinju i Splitu razina mora raste, dok u Bakru i Dubrovniku razina mora opada.