Petak, 29. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

17 C°

Tko rano rani, najbolje oblice grabi

13.10.2016. 22:00
Tko rano rani, najbolje oblice grabi


Nikada ranije u našem kraju nije počela berba maslina. Dva su razloga tome. Prvi, sve je više pristalica voćnog bogatog fenolima maslinovog ulja visoke kakvoće. Drugi razlog je napad druge i treće generacije maslinove muhe koji je na pojedinim lokalitetima bio iznimno jak. Ubodene masline ne samo da u plodu imaju ličinku muhe nego su počele opadati i zbog toga treba spasiti što se spasiti da.
Među one prve, koje muha nije natjerala, spada i Borislav Bore Pedić iz Pridrage. Jedan od dodatnih razloga za raniju berbu je i krupa koja zahvatila Smilčić nekoliko dana prije.
Dragovoljac i u masliniku
– Dio plodova je udaren pa da nebi došlo do truljenja bolje je na vrijeme pobrati. Tako smo izbjegli moguću oksidaciju ulja, pojašnjava Pedić, koji itekako vodi računa, nastoji i uvijek teži da mu ulje bude vrhunske kakvoće.
Borislav Pedić je prije petnaestak godina zasadio prve masline u svom rodnom mjestu Pridrazi. Trenutačno ima preko 300 stabala maslina na pet lokacija. Od sorti prevladavaju domaće oblica, mašnjača, krvavica, lastovka, levantinka, istarska bjelica, ali i introducirane kao leccino, frantoio, pendolino, cipressino, moraiolo, nocelara del belica, maroco picholen, casalica, grossa di spanja, ascolana tenera.. Više od 30-ak sorti.
Pedić je dragovoljac i časnik HV. Početkom 1994. godine, prilikom razminiranja neprijateljskog minskog polja, stradao je od nagazne mine. Ostao bez desne noge. Nakon toga je umirovljen. Fizički hendikep obično sa sobom nosi i psihičke posljedice, ali Borislav se nije prestao boriti i raditi, posvetio se uzgoju maslina što ga, kaže, ispunjava i čini veoma sretnim pa i svojim kolegama preporuča bavljenje maslinarstvom ili sličnim poslovima.  
Prvi obilan rod oblica
Berbu maslina Borislav s ekipom započeo je u subotu 8. listopada na lokalitetu Pržine u selu Smilčić i u Pridrazi.
-Vrijeme je da se počne jer sada je pravi trenutak da se dobije maslinovo ulje visoke kakvoće, započinje svoju priču maslinar Pedić kojeg smo zatekli na Pržinama sa 10-ak berača.
Da bi se dobilo visokokvalitetno maslinovo ulje nije to samo ranija berba. Brojni su čimbenici koji imaju utjecaj na ulje. Prvo je izbor sorata, zatim gnojidba, rezidba, a pogotovo zaštita od napada bolesti i štetnika.
Na ovoj lokaciji masline su stare sedam godina. Prevladava sorta oblica. Ima 40 stabala koja su ove godine prvi puta obilato rodila. U prosjeku na svakoj više od 20 kila po stablu. A, do ove godine gotovo ništa. Jedno su levantinke na toj lokaciji obilato rađale. Međutim , njih je ovdje svega 10 posto.
Zbog neredovite rodnosti još prije četiri godine počeo sam prenacijepljivati oblice, od svakog stabla po jednu granu, na druge sorte koje rađaju redovito i zadovoljavajuće u što sam se uvjerio na vlastitim nasadima, govori Bore.
Pa zašto precjepljivati kad ove godine oblica ima obilati urod, pitamo.
– To je ove godine, a do godine tko zna. Imam u masliniku dovoljno kvalitetnih sorata pa sam se uvjerio koje treba uzgajati. One daju ulje visoke kakvoće što mogu potvrditi s brojnim priznanjima, pojašnjava maslinar Pedić.
Prednosti ručne berbe
Obilazimo njegove masline od stabla do stabla, a ubodi od maslinove muhe samo u tragovima. Kako to da nema šteta od muhe iako se većina maslinara žali.
– Sve treba obaviti pravovremeno i kvalitetno počevši od gnojidbe, rezidbe do zaštite. Dva puta sam obavio prskanje protiv maslinove muhe u vrijeme kada se je pojavila. Let muhe pratio sam pomoću žutih ploča koje sam postavio u maslinike. Kada su se uhvatile prve muhe obavio sam prskanje.
Pedićeve masline su primjer kako treba formirati krošnju i obavljati sve agrotehničke mjere. Stabla nisu viša od tri metra u najstarijim maslinicima tako da je berbu moguće obaviti sa manjih skala. Masline na predjelu Pržina dosegle su visinu do 2,5 metra i sve se obavlja s tla.
Bere se isključivo ručno na način da se plodovi direktno beru u pregače i kante bez da padaju na tlo.
– Probao sam i sa tresačima i uvjerio se da rade veliku štete kako na plodu tako i na stablu. Pogotovo na oblicama koje imaju veći plod. Tresači ga puno udaraju, dolazi do osidacije u plodu i to, normalno negativno, utječe na kvalitetu ulja, pojašnjava Pedić.
Obitelj, rodbina i prijatelji
Ovu godinu on upravo s oblicom ide na monosortno ulje. – Zanima me kako će proći na ocijenjivanju i natjecanjima, dodaje Bore.
U dobrom društvu i berba ide brzo. Jer, berači su mladi i vrlo stručni. Uz članove obitelji i rodbinu, tu su i prijatelji Borine kćeri Katarine, inače magistrice građevine i sina Ante, koji je medijski tehničar.. Stigao je i budući zet Dani iz Crikvenice.
– Među beračima je pet magistara pa tko kaže da moja ekipa nije stručna, u šali dodaje Borislav i nastavlja: – Posebno sam ponosan što moja djeca Katarina i Ante imaju ljubav prema maslinama ništa manju nego ja, ponosno će glava obitelji Pedić.
Ako je tolika kolika je kod Borislava to je više nego dovoljno, komentira naša ekipa.
Koristi od kokoša
Ostavljamo berače na Pržinama u Smilčiću i odlazimo u Pridragu u zaseok Pedići. Tamo nešto starija ekipa je u punom pogonu. Bere se u masliniku uz kuću. Masline više nego dobro rodile. Kako je maslinik uz kuću i ograđen treba prostor iskoristiti što bolje.
Pedići svako proljeće u maslinik puštaju piliće koji odrastaju u kokoši i na taj način imaju trostruku korist. Kokoši pasu travu pa nije potrebno kositi. Ujedno gnoje masline i tamane štetne kukce i tijekom cijele godine ima dovoljno mesa za vlastite potrebe i prijatelje.
– Ovo nisu hibridne kokoši već naše domaće pasmine. One same po sebi imaju kvalitetno meso, a pogotovo ove koje su cijeli dan na otvorenom i pasu travu. Jedino ih malo prihranjujemo s žitom i kukuruzom jer tijekom ljeta nema dovoljno trave zbog suše.
Ova Pedićeva priča podsjeća me za jednog davnog posjeta francuskim farmerima koji se bave uzgojem goveda u sustavu krava tele. Oni kada u proljeće otjeraju goveda na ispašu gdje borave do zime u stajama drže piliće ili zečeve do ponovnog povratka goveda s pašnjaka. prije povratka goveda sad već kokoši i zečeve prodaju obično stanovnicima susjednih mjesta. Zarada od pilića i kokoši nije za baciti, a troškovi su gotovo zanemarujući.
Ostavljamo Pediće jer tijekom dana treba puno toga pobrati, a tada sve do šest i pol popodne u kašetama odvesti u uljaru gdje je dogovoreno vrijeme prerade.
Epilog: Na 50-ak stabala maslina ubralo se 1050 kg ploda masline. Prerađene dale su 125 litara ulja. – Dobro su platite, s obzirom na ranu berbu. Izvrsno! – zadovoljno kaže Borislav Pedić koji će sljedeću berbu u svojim maslinicima na preostale tri lokacije obaviti idućeg vikenda. Naravno, ako dopusti vrime.


 NE KUPITI S TLA


Masline koje je oštetila maslinova muha treba što hitnije pobrati i preraditi. Naravno kada se govori o berbi ne misli se na kupljenje maslina s tla, mada to pojedini maslinari rade vođeni devizom treba spasiti što se spasiti može. Ono što je palo na tlo do je izgubljeno zauvijek. Samo da podsjetimo da Rimljani ulje od kupljenih maslina nisu dali niti robovima, već su ga koristili za luči.