Hitna će do pacijenta stizati dvaput brže

Dr. Vlatko Grković ističe da je cilj da hitna na mjesto događaja u urbanim područjima dođe unutar deset minuta, a u ruralnim područjima unutar dvadeset minuta. Sada je prosjek gotovo dvostruk

Nakon što su prije otprilike godinu dana doneseni akti o osnivanju Zavoda za hitnu medicinu Zadarske županije, 1. studenog je novoosnovana ustanova i službeno započela s radom. U pripremnom razdoblju izvršena je registracija pravne osobe na Trgovačkom sudu, konstituirano je upravno vijeće i imenovana privremena ravnateljica u osobi županijske pročelnice Milene Ikić, koja je odradila opsežne predradnje kako bi ustanova stekla uvjete za početak rada.
Zavodi za hitnu medicinu se u sklopu aktualne zdravstvene reforme osnivaju u svim županijama, a cilj je reorganizirati rad hitne medicine dajući joj zaseban institucionalni okvir. Hitna medicinska pomoć tako prestaje biti jedna od djelatnosti u sklopu domova zdravlja te postaje grana medicine s vlastitom ustanovom.
 Tri nova vozila
Istog dana kada je službeno započeo s radom Zavod za hitnu medicinu Zadarske županije, započeo je i radni odnos prve ravnateljice ove ustanove Davorke Krnčević koja je, podsjetimo, donedavno bila na čelu Doma za psihički bolesne odrasle osobe Zemunik.
Sve ovo i više je nego dovoljan povod za razgovor s Davorkom Krnčević i njenim zamjenikom Vlatkom Grkovićem. Čelni ljudi zavoda za hitnu medicinu otkrili su nam što će se to u praksi bitno promijeniti u radu hitne pomoći i koliko će te promjene brzo nastupiti.
– Rok prilagodbe pri provođenju svake reforme iznosi oko pet godina. Od kada je donesena odluka o osnivanju Zavoda prošla je godina dana tako da bi trebale proći još četiri godine prije nego Zavod zaživi u svom punom obimu, odnosno prije nego se ispune svi ciljevi određeni zakonom i reformom. Osim ciljeva određenih zakonom, najčešće se spominje vrijeme dolaska vozila hitne na mjesto događaja. Da bi se to vrijeme skratilo i da bi se taj cilj ostvario u punini, Ministarstvo zdravstva započelo je opremanje novoosnovanih zavoda. Ja se tako moram pohvaliti da smo mi krajem tjedna dobili tri nova vozila te ih sada imamo ukupno šest. Dakle, dvostruko više, ističe Davorka Krnčević te dodaje da je osim s tri nova vozila Zavod odnedavno, točnije od 2. studenog, bogatiji i za dva nova tima hitne medicinske pomoći u sastavu liječnik, medicinska sestra i vozač hitne.
– Dosad smo imali 8 timova u mreži koja je sada proširena pa trenutačno imamo 10 timova. Osim toga, uskoro ćemo zaposliti i nove djelatnike u prijavno-dojavnoj jedinici. Već će se i samim zapošljavanjem većeg broj djelatnika utjecati na brzinu izvršavanja posla. Hrvatski zavod za hitnu medicinu krajem mjeseca organizira svoj prvi tečaj i to baš u Zadru. Riječ je o tečaju za djelatnike prijavno-dojavnih jedinica, na kojega smo za potrebe naše jedinice prijavili četiri medicinske sestre, govori ravnateljica Zavoda.
 Punktovi u Starigradu, Gračacu i Benkovcu
Što se tiče vremena dolaska hitne dr. Vlatko Grković ističe da je cilj da hitna na mjesto događaja u urbanim područjima dođe unutar deset minuta, a u ruralnim područjima unutar dvadeset minuta.
– Sada je prosjek gotovo dvostruk, govori Grković koji se potom osvrnuo na upiranje prstom u reorganizaciju hitne kao krivca za  smrt pacijenta u Umagu prošli tjedan.
– Ne znam zašto je sve skupa u medijima prezentirano na način na koji jest prezentirano. Po staroj organizaciji hitne nitko ne bi ni došao na mjesto nesreće. Naime, tada ovaj tim koji je izišao na teren nije ni postojao. U narodu je, naime, uobičajeno da kada se zove hitna medicinska pomoć dođe liječnik. A sada će doći medicinska sestra koja je obučena za to i koja je prošla jako veliki broj edukacija. Riječ je o jednoj novoj vrsti usluge koja do sada kod nas nije postojala i treba vremena da zaživi. No, takva je usluga uobičajena u svijetu. Mi dakle, ne idemo prema nečem nepoznatom, nego nečem provjerenom, rekao je dr. Grković.
Što se tiče mreže hitne medicine u Zadarskoj županiji naši nas sugovornici informiraju da je postojeća povećana s tri nova punkta – u Starigradu, Gračacu i Benkovcu.
Dakle, već u prvim danima života Zavoda povećava se broj zaposlenih u hitnoj medicinskoj pomoći. Dok je zadarska HMP do sada zapošljavao trideset djelatnika, Zavod za hitnu medicinu Zadarske županije uskoro će imati oko 78 zaposlenih.
 Ambulante za reanimaciju
– Moram spomenuti da smo u trenutku preustrojavanja i izdvajanju iz Doma zdravlja radili na isti način kao i dosad. Niti jedna usluga koja se pružala do 1. studenog se nakon tog datuma nije prestala pružati. Konkretno, govorimo o prijemu pacijenata u ambulanti. Pacijenti s područja Zadarske županije koji se obraćaju ambulanti hitne dobivaju sve usluge kao i prije 1. studenog. No, s obzirom da dolazi do preustrojavanja domova zdravlja radi se na ustrojavanju centara obiteljske medicine. U novim zavodima se s vremenom gase klasične ambulante i ustrojavaju ambulanta za reanimaciju. To znači čekaonice u hitnoj neće biti pune kao dosad. Nehitni pacijenti će se upućivati u centar obiteljske medicine. No, ako se u centru obiteljske ambulante postavi dijagnoza o hitnom slučaju mi ćemo ići po tog pacijenta kao što smo i dosad išli po pacijente u ambulante opće medicine, pojašnjava dr. Grković.
A dok se ne osnuju centri obiteljske medicine i ambulante za reanimaciju, dok se ne dovrši restrukturiranje, Zavod i Dom zdravlja nastavljaju s najtješnjom suradnjom.
– S Domom zdravlja pregovaramo i dogovaramo poslove svaki dan. Ovo je i prilika da zahvalimo djelatnicima te ravnateljici Doma zdravlja Renati Bek, koji svi skupa ulažu pojačane napore uvodeći nas u posao i pomažući nam u reorganizaciji i u rješavanju svakog detalja. Također se zahvaljujemo i županijskom pročelniku dr. Josipu Kraljiću koji nam je u cijelom ovom procesu uvijek pri ruci i od velike pomoći, ističu Krnčević i Grković.
Za kraj razgovora naši nam sugovornici otkrivaju da postoje planovi i o fizičkom odvajanju Zavoda i Doma zdravlja. Riječ je o dugoročnom planu, ali, doznajemo od ravnateljice, već je započelo razgledavanje zanimljivih objekata i provjeravanje imovinskih odnosa. O kojim se objektima radi i kada bi moglo doći do preseljenja, ravnateljica Krnčević za sada ne želi otkriti.

Reforma HMP-a teška 90 milijuna eura

Projekt reforme HMP će, po riječima ministra zdravstva Darka Milinovića, trajati do 2013. godine, u njega će se u tom roku uložiti 90 milijuna eura, a cilj mu je postići zbrinjavanje pacijenta unutar tzv. zlatnog sata, jer je tada smrtnost pacijenata manja od 30 do 50 posto. Dosadašnji broj od 55 punktova hitne pomoći s liječnikom se novom mrežom povećava na 95 punktova, a županije će za hitnu pomoć dobiti 112 milijuna kuna više. Također će se novim vozilima zamijeniti stara među kojima su neka starija od 20 godina.