Novinari žele birati glavne urednike

Poruka greške

Deprecated function: The each() function is deprecated. This message will be suppressed on further calls u _taxonomy_menu_trails_menu_breadcrumb_alter() (linija 436 od /opt/nginx-1.17.9/htdocs/zadarskilist.hr/sites/all/modules/taxonomy_menu_trails/taxonomy_menu_trails.inc).
Slika korisnika admin
Autor: 
Svi se slažu da su novine manje kvalitetne nego ranije, previše je žutila

Sve je življe u medijima, oko medija i češće su i glasnije rasprave o tome kakvi bi mediji trebali biti. Velikim dijelom svi se slažu da su novine manje kvalitetne nego ranije, previše je žutila. Žutilo je jeftinije proizvesti i općenito se smatra da se ono bolje prodaje, ali to odavno više nije istina. U posljednje je vrijeme jedino izvršni urednik Večernjeg lista na medijskom festivalu u Rovinju rekao da novinarstvo nikad nije bilo bolje i agresivnije, ali i to da nikad manje ljudi nije produciralo toliku količinu vijesti za toliko različitih platformi. O tome kako je novinarstvo nikad bolje znao je govoriti Ninoslav Pavić, suvlasnik EPH-a, ali teško da je to iskreno mislio.

Najneizvjesnija je situacija u novinama, tamo već dvije-tri godine novinari plaćaju najteži danak krizi tiska. Za to je vrijeme izgubljeno oko 300 radnih mjesta u novinarstvu a plaće su pale u prosjeku barem dvadesetak posto.

Nije uzrok jedino ekonomska kriza koja u Hrvatskoj već godinama potiskuje skoro svaku poslovnu djelatnost. Za depresivno stanje u novinarstvu ekonomska kriza je tek djelomičan uzrok, ali je bitnije da rast interneta radikalno mijenja medijsku budućnost. Čak i Nijemci, uz svoje ogromno novinarsko tržište, predviđaju da bi naklade njemačkih novina do 2020. godine mogle biti prepolovljene.

A realno je u četiri krizne godine prepolovljeno oglašavanje u našim tiskanim medijima. Uspješni rast internetskih medija u Hrvatskoj ipak nije "povukao" rast i oglašavanje pa internetski nakladnici prihoduju samo pet posto ukupnog oglašivačkog kolača u našim medijima.

Zlatno doba ogromnih profita koji su se mogli vući iz tiražnih, uspješnih novina završilo je negdje 2007. ili 2008. godine. Ni otpuštanja ni snižavanja plaća neće biti dovoljna da novine opstanu, ako velika kriza kroz koju prolazimo ne postane i briga cijelog društva.

Nakladnički trikovi

 Rezanje troškova i sindikalizacija medijske scene potpuno je bacila u sjenu rasprave o (ne)kvaliteti novinarstva u Hrvatskoj. Činjenica je da više nema novina koje bi bile i tribine za osmišljavanja i propitkivanja strategijskih puteva kojim ova zemlja ide. Iz novina se njezini čitači mogu sve manje cjelovito informirati.

Crne liste više ne postoje, svi mogu u medije, ali je ipak teško govoriti o intelektualnoj javnosti koja je u najmanju ruku fragmentizirana. U privatnim medijima nema otvorenih rasprava o bilo čemu što je važno, tek o marginalijama da se ljudi malo zabave. Nešto naučiti iz novina kao nekad? Niti govora, nema što, a za činjenice u njima upitno je jesu li točne.

Najnoviji slučaj otkazivanja radnog odnosa ili honorarnog statusa za 35 novinara u Business media grupi Andrije Kevića i Muje Selimovića ove srijede samo je reprezentativan primjer nakladničkih trikova kojim se manipulira novinarima. Novinarima duguju plaće već četiri mjeseca, tvrtka ide u stečaj ali će i Business.hr i Aktual navodno nastaviti izlaziti u drugoj tvrtki jer su vlasnici prodali novinske brendove.

Socijalno stradavanje novinara u posljednje dvije godine usporedivo je vjerojatno jedino s urušavanjem građevinarske struke. Osobno mislim da bi država trebala indirektno intervenirati u medijsku industriju smanjenjem PDV-a na novine a siguran sam da u budućnosti treba razmišljati i o mogućem nametu na mobilne operatere jer se medijski sadržaji sve više prate preko pametnih telefona koji se i kupuju zato da bismo na njima mogli čitati online novine.

Udruga novinskih izdavača tražila je od Vlade još u veljači sniženje PDV-a na novine. Situacija u europskim zemljama je takva da oko dvije trećine zemalja članica EU imaju stope PDV-a na novine šest posto ili niže a pet od 27 zemalja viši PDV od hrvatske sadašnje stope od 10 posto. S najvišim porezom su Litva 21 posto i Bugarska i Slovačka sa PDV stopom od 20 posto. Nulti PDV na novine imaju Danska, Belgija i Velika Britanija, Francuska ima 2,1 posto, Italija i Grčka četiri posto, Cipar, Malta i Mađarska pet posto, itd.

Ovih dana se odlučuje o stopama PDV-a koje bi vrijedile u Hrvatskoj od 1. siječnja pa tako i o PDV-u na novine. "Dvoumimo se i oko toga hoćemo li neku stopu PDV-a spustiti sa 10 na pet posto, ali to su političke odluke", neodređeno je rekao u srijedu ministar financija Slavko Linić na konferenciji za novinare.

VIŠE U TISKANOM IZDANJU
Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno