Je li ovdašnjih 100 noćenja po stanovniku i granica rasta?!

Slika korisnika martinazd
ZADARSKA ŽUPANIJA NA NOVIM REKORDIMA
Kako je 66% tih noćenja ostvareno u srpnju i kolovozu ispada da je tada u ovo županiji više gostiju nego nas samih, pa se nameće potreba zaokreta preme planiranom i vođenom turizmu. Prostora za rast ima ali samo sa širenjem u vremenu van ljeta i novom do sad nenapadnutom prostoru
ZL
Vir dominira domaćim i vikendaškim turizmom, ali hvata i 700.000 komercijanih noćenja

Ministarstvo turizma i Hrvatska turistička zajednica objavile su podatke o broju turista i noćenja za studeni odnosno 10 mjeseci ove godine čime je Hrvatska prvi put premašila 20 milijuna gostiju i 107 milijuna noćenja, a za nas je bitno da Zadarska županija hvata 15 milijuna noćenja, jer smo s time bili na 14.985.664, što znači da je taj broj do danas pređen.

Pri tome je upravo na području zadarske turističke regije zabilježen najveći rast u državi. Prosječan rast u zemlji u ovogodišnjih 10 mjeseci iznosio je 4,88% u broju gostiju i 2,36 % u noćenjima. U Zadarskoj županiji je rast noćenja bio 4,37%. Time je ova županija uzela 14% u ukupnim hrvatskim turističkim brojkama, primaknuvši se Kvarneru (Primorsko-goranska županija) koji drži 17,8%. Potsjetit ćemo da je Kvarner desetljećima bio drugi turistički klaster u zemlji iza Istre, da bi ga pred koju godinu pretekla Splitsko dalmatinska županja koja je sad na 19% svekolikog turizma, odnosno vidljivo je da se dobrim sustavom auto cesta, a još više jačim aviolinijama blizina zapadnih tržišta kao ključan faktor u turističkom kretanju više to nije, već se »brojke« postupno sele na jug.

Kod eVistora iz kojeg su ovo podaci (s dodatkom eCrew odnosno nautičkog čartera) se broje i komercijalni i nekomercijalni gosti, odnosno oni u vikendicama, pa makar to ne govorilo metodološki o »čistom« turizmu, posebice samo stranom, koji donosi novac ovoj zemlji, ovo je realan prikaz turističkog terećenja odnosno uspjeha pojedinih područja i čini ekonmosku bazu lokalnim zajednicama.

Zadarske destinacije u Top 10 za 10 mjeseci

U tom rastu i brojkama Zadarsku županiju predvode Vir i Zadar, ali je bitno da se turizam ipak događa, i dopire, i do zadnjeg mjesta u županiji.

Tako je Vir prešavši 2,5 milijuna noćenja upao u Top 10 odredišta na 7. mjesto. Istina Vir to dominantno čini s vikendašima i prijateljima im, jer su takvih noćenja imali 1,85 milijuna. No, ostaje i 700.000 komercijalnih noćenja na »otoku s drugim licem«. Zadar unatoč 2.121.000 noćenja nije upao u Top 10, makar mu malo nedostaje jer je 10. u zemlji Crikvenica sa 2.197.380. Zadru je pak utjeha 11% rasta u dolascima i 9 % u noćenjima, što je od ozbiljnih turističkih sredina u zemlji najviše.

Vir je dominirao domaćim turizmom u državi sa 1,4 milijuna upisnaih noćenja, a za domaće je i Zadar na 9. mjestu u državi (260 tisuća), a Biograd n/M 10. (sa 243 tisuće). U stranom turizmu ni jedna ovdašnja sredina nije u prvih 10, a što samo potvrđuje da je Zadarska županija i dalje najsnažnije odredište domaćeg turizma, u kombinaciji komercijalnog i vikendaškog. Zadar je upisao preko 650 tisuća hotelskih noćenja i, uz tradicionalno nedostajuće hotele, ipak je 8. hotelsko odredište u zemlji. Kamping nam u vrhu države drži Nin odnosno turisthotelov Zaton sa 575 tisuća kamping noćenja unatoč zatvaranju u listopadu (što je moguće šteta kada se pogleda ovogodišnji listopadski rast kampinga u zemlji od fantastičnih 25%).

Već je konstatanta u zemlji da se za promet u tzv. obiteljskom smještaju, dakle apartmanima i sobama i stanovima za najam, Zadar na 4. mjestu nadmeće sa Splitom, Dubrovnikom i Crikvenicom, sa gotovo milijun takvih noćenja (Split i Dubrovnik su 50% jači) dok je Vir nedostižan svima u »nekomercijali« sa svojih 1,8 milijuna u eVistor upisanih vikendaških noćenja.

«Ludi« listopad postao turistički

Najznačajniji su podaci za listopad u kojem je Zadarska županija pomela sve u zemlji i sve svoje rekorde rastući 26% (!?), dok je prosječan rast noćenja u zemlji iznosio velikih 12%.

Listopad je ovdje donio gotovo pola milijuna noćenja pa je Zadarska županija, koja inače kroz ljeto drži oko 14% udjela u hrvatskom turizmu, ali već s rujnom, a pogotovo s listopadom je drastično padala na jednoznamenkasti udjel, sada je u listopadu na 12% hrvatskog turizma. U 2016. bilo je to recimo 10,6 % u nekad najuspješnijoj »revolucionarnoj« 2017. (kad su uvelike ispali Turska, Egipat, Grčka, Tunis,..) a ovdje bilježen rast od nevjerojatnih 45% (?!) bilo je to 365.353 noćenja, u usporedbi sa sadašnjih - pola milijuna?!

Vir i Zadar u Top 10

Tako su u listopadu u prvih 10 odredišta u zemlji ušli Vir na 4. mjesto sa 127.000 noćenja i Zadar na 5. mjesto sa 121.000! Vir svoje zahvaljuje vikendašima koji su upisali gotovo sve odnosno 125.000 noćenja, od čega 105.000 domaćih, te je komercijala svedena na 2.000 noćenja, ali je Zadar imao čak 107.000 stranih noćenja od čega 66.000 hotelskih i 32.000 u »privatu«, pa idu nautičari i nešto kampera, te su nekmercijalna noćenja bila više nego simbolična na 5-6.000. Tako je Zadar ovog listopada bio četvrto odredište stranih turista nadmašen samo od Dubrovnika, Zagreba i Splita, ostavivši iza sebe i Opatiju, Rovinj, Poreč,..., a isti je položaj uzeo i kod apartmanskog smještaja. Tome je uz nesumnjivu atraktivnost grada i trud profesionalaca svakako kumovalo vrijeme koje i u ovako neobično lijepom listopadu Kvarner i Istra ne mogu imati.

Pitanje granica rasta

Kao što se cijeloj Hrvatskoj ovim brojkama postavlja pitanje održivosti i granica rasta to je još izraženije kod Zadarske županije. Naime, Hrvatska je ovim uhvatila preko 25 noćenja po stanovniku, što je najveći intenzitet turizma u Europi. Zadarska županija, u kojoj mimo popisa od oko 175.000 vjerojatno ne živi više od 150.000 stanovnika, je pak uhvatila 100 noćenja ili četiri puta više po stanovniku. Kako se 66% tog događa u srpnju i kolovozu (hvala bogu rast van tih mjeseci je sve veći) ispada da je tada ovdje više gostiju nego domaćina što znači »pucanje po šavovima«. Takve gužve u srpnju i kolovozu postaju kontraproduktivne i bez drastičnih infrastrukturnih mjera (prometnice, parking, plaže, komunalne službe,...) će odbijati goste i činiti domicilnom stanovništvu život sve težim.

Lijepe su pak informacije o značajnom produljenju sezone i ulasku turizma u do jučer neturističke krajeve. Dakle formula održivosti u smislu produljenja sezona i proširenje prostora prihvata gostiju je jasna. U tome je recimo spoznaja da je u listopadu makar na 12% hotelskih kapaciteta od svog smještaja u zemlji, u hotelima ostvareno čak 60% prometa, korisna i znači da nam ovdje trebaju hoteli! Također stope rasta kod OPG-a i vila i kuća za odmor u zaleđu odnosno Ravnim kotarima, Bukovici i velebitskom prostoru pokazuju što gost želi, a to je i nenapadnuti prostor u kojem su mogućnosti rasta gotovo neograničene, a pomažu najnerazvijenijem području da ne opusti. Odvođenje turista u takve prostore kroz niz sadržaja način je da se i u špicama rastereti prekrcanu obalu. Gradnjom hotela i programima koji bi uvlačili veći broj gostiju u ove praznije krajeve, uz zadržavanje trenda razvoja zračnog prometa, nadamo se jednom i pomorskog i željezničkog, po prvi put nakon stoljeća se može kazati da bi Zadarska županija mogla kroz iduće desetljeće izazvati i nadmašiti Kvarener na kojem je svojevremeno rođen ovdašnji turizam, tad sinhron europskom odnosno svjetskom.

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno